DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 29 <-- 29 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI- ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br 5-6 CXX(1996) 243-259 UDK 630* 232: 909: 181.3.001 SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG PODRUČJA ZA PROJEKT ZAŠTITE I OBNOVE PRIOBALNIH ŠUMA SOCIOLOGICAL ANALYSIS OF THE COASTAL PEOPLE´S OPINION ON REFORESTATION AND FOREST PROTECTION PLAN Josip BISKUP, Vend VONDRA * SAŽETAK: Osnovni cilj istraživanja bio je ustanoviti društveni značaj Projekta rekonstrukcije i zaštite obalnih šuma. Pri istraživanju primijenjen je razmjerni stratificirani slučajni uzorak sastavljen od 280 ispitanika. Ispitanici su bili sa senjskog, zadarskog, šibensko-splitskog i dubrovačkog područja. Na svakom području ispitivanjima je obuhvaćen podjednak broj zemljoposjednika, turističkih djelatnika, stočara i ostalih građana. Rezultati sadrže: (1) socioekonomske uvjete i status ispitanika, (2) mišljenje i stavove pučanstva o korištenju spaljenih i degradiranih površina, (3) stajališta prema vrstama drveća i tipovima šuma, (4) analizu problema šumskih požara, (5) procjenu problema privatnih šumovlasnika, (6) procjene pozitivnog i negativnog stava lokalnog stanovništva prema akciji pošumljavanja te njihove sugestije. Postignuti rezultati omogućuju implementaciju i realizaciju Projekta rekonstrukcije i zaštite obalnih šuma. Svjetskoj banci, mogućem investitoru, predana je dijagnostička studija izrađena prema kriterijima FAO-a. Time je ispunjen jedan od zahtjeva Svjetske banke u procesu traženja kredita za obnovu i razvoj u ratu uništenih gospodarstava. Ključne riječi: sociološka analiza, javno mišljenje, priobalno stanovništvo, pošumljavanje i zaštita UVOD - Introduction Uska povijesna povezanost ljudskog društva sa šuUtilizacijski aspekt djelovanja ljudi na šumu u mnomom u svim njegovim dosadašnjim fazama razvoja progim dijelovima svijeta prouzrokovao je poremećaje u izlazi iz mnogobrojnih koristi koje šuma pruža čovjeku. biološkoj stabilnosti šume (erozije, poplave, bujični naIz te povezanosti i isprepletenosti proizašli su mnogi asnosi, živi pijesak i goli krš). Sustavnim prosesom obpekti s kojih znanost proučava šumu. Ponekad se radi o nove degradiranih šuma nastoje se zaustaviti degradašumi kao neobičnoj tvorevini prirode, ponekad kao objecijski procesi i sanirati posljedice. ktu postupka društva sa šumom i odnosa prema njoj. Prenapučenost (urbanizacija i turizam) kroz dulje razdoblje razorno djeluje na šume, parkove - na okoliš. Svijest korisnika je na preniskoj razini za sprečavanje * Prof. dr. se. Josip Biskup, Doc. dr. se. Vcncl Vondra, Šumarski fakultet Zagreb degradiranja okoliša. |