DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 87 <-- 87 --> PDF |
V. Kušan: PRISTUP DALJINSKIM ISTRAŽIVANJIMA I OlS-u U HRVATSKOME ŠUMARSTVU - šuma Spačva i (2) pokraj Lipovljana - gospodarska jedinica Josip Kozarac i NPSO Opeke. Ova su snimanja obavljena za potrebe istraživanja: - odnosa između oštećenosti šuma i onih sastojinskih i stanišnih obilježja koja se mogu prepoznavati i procjenjivati na aerosnimkama, - mogućnosti za uvođenje i poboljšanje metodologije za primjenu fotogrametrije i fotointerpretacije u šumarstvu. 2.2.7 Šumski bazen Spačva - Forest region Spačva Šumski bazen Spačva je područje od oko 40.000 ha nizinskih šuma u istočnoj Hrvatskoj. To su najvrednije šume hrasta lužnjaka koje su okružene poljoprivrednim površinama. U tom području snimljene su tri pruge (50 km duge) u prosječnom mjerilu 1 : 6.100. Prije inventure oštećenosti sastojina, provedeno je nekoliko istraživanja. Kao prvo, izrađeni su fotointerpretacijski ključevi za hrast lužnjak -Quercus pedunculata Erh. (P e r n a r 1993) i poljski jasen (Fraxinus angustifolia ssp. panonica Soo & Simon) prema metodologiji opisanoj u 2.1.1. Istražen je odnos između stupnja oštećenosti stabala hrasta i boje preslikavanja istih na 1CK aerosnimkama. Sastavnice boja preslikavanja određene su pomoću atlasa boja (Kuepper s 1978). Istraživanje je pokazalo da su korelacije između pojedine sastavnice boje i stupnja oštećenosti stabla vrlo čvrste i mogu se izraziti jednadžbama: SO = 71,331 - 0,642 M (r = -0,992), SO= 7,133-0,274 C (r = 0,928), SO = 75,947 - 0,182 Y (r =-0,957), gdje je: M - magenta, C - cian i Y - žuta sastavnica boje stabla na aerosnimkama. Odnos između stupnja oštećenosti stabla određenog na ICK aerosnimkama i njegovog radijalnog prirasta u godini snimanja, istraživanje na 267 stabala hrasta lužnjaka. Rezultati istraživanja pokazali su daje korelacija vrlo čvrsta (r = 0,943) i da se može izraziti linearnom jednadžbom: iR = 2,1885 -0,0275 SO gdje je: - radijalni prirast u godini aerosnimanja (mm) i SO = postotak oštećenosti krošnje procijenjen na aerosnimkama (%). Istraživana je i pouzdanost fotointerpretacije za procjenu oštećenosti stabala. To je istraživanje provedeno Šumarski list br. 3—4, CXX (1996), 171 — 178 na 326 stabala (hrasta, jasena i graba) na 14 primjernih ploha na kojima je oštećenost stabala procjenjivana na ICK aerosnimkama i na terenu. Rezultati su pokazali daje korelacija između postotka oštećenosti stabla procjenjenog na terenu (SOt) u postotka oštećenosti procjenjenog na aerosnimkama (SO ) vrlo čvrsta (r = 0,948) i da se može izraziti linearnom jednadžbom: SO =9,150+ 0,629 SO . p i Nakon tih istraživanja, na aerosnimkama je snimljena površina podijeljena na homogene stratume prema stupnju oštećenosti, vrsti drveća i sastojinskim veličinama. U svakom stratumu interpretiran je stupanj oštećenosti i vrsta drveća na određenom broju stabala. Broj interpretiranih stabala bio je proporcionalan veličini stratuma i jednoliko raspoređen po njegovoj površini. Stratumi su razvrstani u stupnjeve oštećenosti na temelju izračunate srednje oštećenosti (SO), a potom kartirani u gospodarsku kartu u mjerilu 1 : 10.000. Na tako dobivenim podacima provedeno je istraživanje odnosa između stupnja oštećenosti sastojina i nekih sastojinskih (starost, sklop, smjesa, struktura) i stanišnih (biljna zajednica, sukcesija vegetacije) obilježja. Osim toga istraživanje i odnos oštećenosti sastojina i nekih biotskih (napad pepelnice) i abiotskih (čovječjih) utjecaja (javne ceste, duboki kanali, isušene bare) na sastojine i stanište (K a 1 a f d ž i ć i dr. 1993b). 2.2.2 Gospodarska jedinica Josip Kozarac i NPSO Opeke - Management unit Josip Kozarac and ERF Opeke U ovom području snimljene su tri pruge (20 km dugačke) u gospodarskoj jedinici Josip Kozarac i dvije pruge u NPSO Opeke. Fotointerpretacija je obavljena na isti način kako je to opisano u prethodnom poglavlju. Granice izlučenih stratuma su nakon interpretacije digitalizirane. Pomoću programskog paketa ARC/INFO digitalizirane granice su proporcionalnom transformacijom prevedene u kartografski oblik i uklopljene u ODK 1 : 5.000. Tako pripremljeni podaci su zajedno s podacima interpretacije organizirani u GIS model (Kuša n i dr. 1992). U godini aerosnimanja na ovom području bio je jaki napad jasenove pipe (Stereonychus fraxini Deger.), pa je defolijacija na krošnjama poljskog jasena bila djelomična do potpuna. Stoga je provedeno istraživanje mogućnosti utvrđivanja defolijacije krošanja. Izrađen je ključ za fotointerpretaciju različitih stupnjeva defolijacije krošnje poljskog jasena i testirana je metodologija za procjenu defolijacije (F1 i s z a r 1990) koja je pokazala izvrsne rezultate. |