DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 81 <-- 81 --> PDF |
V. Ooglia, D. Horvat, S. Risović, S. Sever: SADAŠNJOST I BUDUĆNOST KORIŠTENJA ŠUMSKE BIOMASE U HRVATSKOJ Šumarski list br. 3—4. CXX (1996), 163—169 stavljeni su na posebnu čeličnu konstrukciju. Prije početka rada nosiva se čelična konstrukcija oslanjala na podlogu pomoću četiri mehanička oslona podupirača. Pogonski je motor bio snage 75 kW i frekvencije vrtnje 1020 min´. Na rotoru, čija je frekvencija vrtnje bila 720 min´, bila su smještena tri noža, a jedan je bio učvršćen na statoru. Predvidivi je učin iverača bio 13 m3 za 1 sat rada. Tijekom pokusnoga rada, prema izvješću S 1 a b a k a (1983), na iveraču je uočeno mnogo nedostataka: nepodesna konstrukcija, kabina operatora ne osigurava osnovna ergonomske uvjete, velika učestalost kvarova i dr. stoje dovelo daje radni učin iznosio 4 900 kg u 8 - satnoj smjeni ili tek 7 % od iskazanog učina u tvorničkoj dokumentaciji. Konačno se 1985. godine prešlo na visoko proizvodno nošeni iverač na forvarderu BRUKS 800 CT (slika 3). Iverač je bio ugrađen na forvarder Kockums 83-35 kojega pogoni motor Ford snage 60 kW, odnosno forvarder proizveden u zemlji. Vlastita je masa forvardera bila 8 500 kg, nosivost 7 500 kg. Forvarder s 4 bogie ovjesa bio je opremljen dizalicom Cranab 500 sa 6 proporcijskih ventila. Iverač BRUKS 800 CT sastoji se iz tri sastavnice: bubanj skog iverača, motora i spremnika za iver. Bubanj iverača je promjera 800 mm na čijem su obodu 2 noža. Otvor (usta) iverača čini lijevak i 2 pogonska valjka za uvlačenje drva. Snaga motora je 145 kW, a spremnik za iverje ima obujam 14 m3. Iverač je opremljen vlastitim hidrauličkim sustavom, a svi hidraulički ventili su električno upravljani. Prema S 1 a b a k u i dr. (1985) na sječi i izradi se u prorjedi radna grupa sastoji od tri člana: traktoriste koji radi na traktoru IMT 533 s dvobubanjskim vitlom Igland kompakt i dva sjekača s motornim pilama. Razmak je vlaka 30 m, a minimalna širina 3 m. Traktor se pri radu u sječini kreće isključivo po vlaci. Srednji učinak iverača u prorjedi iznosi 46,47 m3 drva ili 142 m3 iverja, na transportnoj udaljenosti do ceste od 250 m. Uporabom iverača BRUKS 800 CT može se ustvrditi daje radni postupak usitnjavanja, prometanja i premetanja iverja u potpunosti riješen, što se tiče tehnoloških, energetskih i drugih inženjerskih osnova unutar šumarstva. KORIŠTENJE ŠUMSKE BIOMASE U HRVATSKOJ - Utilization of the forest biomass in Croatia Za Hrvatsku, koja oskudijeva vastitim primarnim energentima i uvozi ih oko 35 % od ukupnih potreba, šumska biomasa trebala bi u energetskoj bilanci imati veće značenje. Ogrjevno je drvo značajan nositelj energije u hrvatskom energijskom sustavu, a koristi se za dobivanje toplinske energije i energije za kuhanje u kućanstvima iako sudjeluje u energetskoj bilanci s tek oko 5 %. Kada se govori o drvnom ostatku, prvenstveno se misli na ostatke koji se iskorištavaju u drvnoj industriju. Oko 15 % drvnoga ostatka transformira se u potrebnu energiju u industrijskim toplanama, a preostali dio u industrijskim kotlovnicama, odnosno u kotlovnicama drvnoindustrijskih pogona. Šumski ostatak ili kora dobiveni iveranjem, odnosno koranjem na središnjem mehaniziranom stovarištu neznatno se koriste za dobivanje energije. Energijski potencijal drvnoga ostatka može se iskoristiti mnogim postupkom, koji se mogu podijeliti u dvije skupine: izgaranje svih oblika drvnoga ostatka u ložišnom prostoru toplinskih generatora, plinofikacija drva. Buduća da je šumska biomasa kao nositelj energije ekološki povoljnija zbog manjeg zagađivanja okoliša od fosilnih goriva, a naročito ugljena i mazuta, projekti se za energijsko korištenje mogu smatrati i kao ekološki projekti. Već je 1930. godine u Hrvatskoj proizveden prvi kotao koji je kao energent koristio drvni otpad. Od tada tvornica "Đ. Đaković" u svome programu stalno ima proizvodnju kotlova koji rabe i šumsku biomasu kao gorivo. Danas se u Hrvatskoj rabe kotlovi kod kojih se gorivo spaljuje na rešetki, u vrtložnome sloju i prostoru te omogućuju korištenje biomase sljedećeg podrijetla: biomasa iz šumarstva, biomasa iz drvne industrije, biomasa iz poljodjelstva i biomasa iz voćarstva. U proljeće 1989. godine u DP Poljoprivredno industrijski kombinat KLAS, Nova Gradiška, pušten je u probni rad toplinski generator ECOFLUID snage 13,2 MW. Tijekom 1989. i 1990. godine spaljeno je u njemu više od 6 000 t biljnog ostatka, npr. oklasaka od kukuruza, prašina i pljeva odvojena nakon čišćenja ječma, pšenice, kukuruza, soje, uljane repice i suncokreta te iverje i piljevina. Jednako su uspješno korištene različite vrste ugljena koji je mješan u svim omjerima s biljnim ostatkom. Nažalost, tijekom Domovinskoga rata stradala je linija za pripremu iverja i nekoliko drugih objekata u sastavu Kombinata. |