DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 8 <-- 8 --> PDF |
S. Malić, M. Oršanić, I. Anić: NEKE KARAKTERISTIKE I PROBLEMI PREBORNIH ŠUMA OBIČNE JELE ... Šumarski list br. 3—4, CXX (19%), 91—99 Šumarija-Forest dept: R. Gora Odje\-Management unit: Višnjevica 23 strukture. To je vidljivo i iz priloženog grafikona 1 i distribucije broja stabala po debljinskim razredima, gdje je distribucija poprimila skoro idealnu Liocourtovu krivulju raspodjele broja stabala u prebornoj šumi stablimične strukture. Na istom grafikonu vidljiva je i krivulja raspodjele učestalosti drvnih masa po debljinskim razredima, gdje se uočava znatno učešće debelih stabala iznad 60 cm prsnog promjera. Taj nas podatak upozorava na poremećenu prebornu strukturu koja je nastala kao posljedica predugih ophodnjica, odnosno prevelike drvne zalihe po hektaru. Pokusna ploha 2 predstavlja prebornu šumu grupimične strukture na geološkoj podlozi silikata gdje se razvijaju duboka tla tipa podzola i smeđa tla. Zbog geoloških i pedoloških uvjeta ova šuma ima grupimičnu prebornu strukturu, i na taj se način obavlja sječa i prirodno pomlađivanje. Suma pripada zajednici jele s rebračom (Blechno-Abietetum Horv. 1950), subasocijaciji Blechno- Abietetum galietosum rotundifolii Horv.facijes Vac- Slika I Profil sastojine i horizontalna projekcija krošanja Figure 1 Stand profile and horizontal projection of crowns cinim myrtillus, koji se razvija na sušim platoima. Šumarija-For.s/ department: Ravna gora Gosp. jed´mic-d-Management unit: Višnjevica TABLICA--TABLE 2 Pokusna ploha-Lxp. plot: 1 OA\e\-Compartmenl: 23 Površina-fVoc area: I ha Vrst VrstVrsta aa drveć drvećdrveća aa Tree TreeTree species speciesspecies Abie AbieAbies ss alb albalba aa Pice PicePicea aa abie abieabies ss Fa FaFag gg u uus ss sylvatic sylvaticsylvatica aa Othe OtheOther rr specie speciespecies6 Ukupno UkupnoUkupno- -- Total TotalTotal a a o a a m a 6 razn -2 Struktur StrukturStruktura mlado mladomladog gg naraštaj naraštajnaraštaja p ppo vrstam vrstamvrstama drveć drvećdrveća i ii visinski visinskivisinskim klasam klasamklasama-Structure of young trees as to tree species and height classes, per hectare Visinsk VisinskVisinski ii razredi (cm)-Height classes (cm) Ponik PonikPonik- -- Seedlings SeedlingsSeedlings 115 1151155 55 -2 -2-25 55 158 1581589 99 -5 -5-50 00 40 40400 00 -7 -7-75 55 11 11111 11 -10 -10-100 00 14 14144 44 -12 -12-125 55 7 778 88 -15 -15-150 00 4 444 44 -17 -17-175 55 3 335 55 -200 5 555 -225 26 -250 -275 -300 -325 -350 -375 -400 UKUPNO- Total 3637 14 14144 44 38 38389 99 40 40400 00 17 17178 88 11 11111 11 6 667 77 4 444 44 5 555 55 5 555 11 11 1465 2 222 22 2 222 22 1 111 11 4 444 44 2 222 22 1 111 22 11 165 18 18189 99 66 66667 77 22 22222 22 20 20200 00 20 20200 00 15 15155 55 7 778 88 8 889 44 11 1855 129 1291299 99 218 2182189 99 148 1481489 99 52 52522 22 49 49499 99 34 34345 55 26 26265 55 16 16168 88 2210 81 22 22 11 7122 Debljinski razred´i-Diameter classes Grafikon l Distribucija broja stabala i drvnih masa po debljinskim razredima Graph 1 Distribution of tree numbers and growing stock, per hectare U tablici 3 prikazana je struktura sastojine po vrstama drveća, debljinskim razredima, broju stabala, temeljnici i drvnoj masi. Sastojina se nalazi na stojbini I/II bonitetnog razreda i ima drvnu zalihu od 781,98 mVha, koja je dosta visoka u odnosu na normalnu drvnu zalihu koja iznosi 550 mVha. Iz tablice 3 vidljivo je da prevelika drvna masa uzrokuje poremećaj u prebornoj strukturi. Postotni odnosi debljinskih razreda u ovoj sastojini iznose 7%:7%:86%, što u odnosu na idealnu prebornu strukturu (20%:30%:50%) znači veliki otklon. To je vidljivo i iz slike 2 koja predstavlja uzdužni profil tipičnog djela ove sastojine, iz koje se vidi izostanak najnižih i srednjih slojeva stabala u vertikalnoj strukturi. |