DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 8     <-- 8 -->        PDF

S. Malić, M. Oršanić, I. Anić: NEKE KARAKTERISTIKE I PROBLEMI PREBORNIH ŠUMA OBIČNE JELE ... Šumarski list br. 3—4, CXX (19%), 91—99
Šumarija-Forest dept: R. Gora Odje\-Management unit: Višnjevica 23 strukture. To je vidljivo i iz priloženog grafikona 1 i
distribucije broja stabala po debljinskim razredima, gdje
je distribucija poprimila skoro idealnu Liocourtovu krivulju
raspodjele broja stabala u prebornoj šumi stablimične
strukture.
Na istom grafikonu vidljiva je i krivulja raspodjele
učestalosti drvnih masa po debljinskim razredima, gdje
se uočava znatno učešće debelih stabala iznad 60 cm
prsnog promjera. Taj nas podatak upozorava na poremećenu
prebornu strukturu koja je nastala kao posljedica
predugih ophodnjica, odnosno prevelike drvne zalihe
po hektaru.
Pokusna ploha 2 predstavlja prebornu šumu grupimične
strukture na geološkoj podlozi silikata gdje se razvijaju
duboka tla tipa podzola i smeđa tla. Zbog geoloških
i pedoloških uvjeta ova šuma ima grupimičnu prebornu
strukturu, i na taj se način obavlja sječa i prirodno
pomlađivanje. Suma pripada zajednici jele s rebračom
(Blechno-Abietetum Horv. 1950), subasocijaciji Blechno-
Abietetum galietosum rotundifolii Horv.facijes Vac-


Slika I Profil sastojine i horizontalna projekcija krošanja


Figure 1 Stand profile and horizontal projection of crowns cinim myrtillus, koji se razvija na sušim platoima.


Šumarija-ForGosp. jed´mic-d-Management unit: Višnjevica TABLICA--TABLE 2 Pokusna ploha-Lxp. plot: 1
OA\e\-Compartmenl: 23 Površina-fVoc area: I ha


Vrst
VrstVrsta
aa drveć
drvećdrveća
aa


Tree
TreeTree species
speciesspecies


Abie
AbieAbies
ss alb
albalba
aa


Pice
PicePicea
aa abie
abieabies
ss


Fa
FaFag
gg u
uus
ss
sylvatic
sylvaticsylvatica
aa
Othe
OtheOther
rr
specie
speciespecies6
Ukupno
UkupnoUkupno-
--


Total
TotalTotal


a a o a a m a 6
razn
-2
Struktur
StrukturStruktura mlado
mladomladog
gg naraštaj
naraštajnaraštaja p
ppo vrstam
vrstamvrstama drveć
drvećdrveća i
ii visinski
visinskivisinskim klasam
klasamklasama-Structure of young trees as to tree species and height classes, per hectare
Visinsk
VisinskVisinski
ii razredi (cm)-Height classes (cm)
Ponik
PonikPonik-
--
Seedlings
SeedlingsSeedlings
115
1151155
55
-2
-2-25
55
158
1581589
99
-5
-5-50
00
40
40400
00
-7
-7-75
55
11
11111
11
-10
-10-100
00
14
14144
44
-12
-12-125
55
7
778
88
-15
-15-150
00
4
444
44
-17
-17-175
55
3
335
55
-200
5
555
-225
26
-250 -275 -300 -325 -350 -375 -400
UKUPNO-
Total
3637
14
14144
44 38
38389
99 40
40400
00 17
17178
88 11
11111
11 6
667
77 4
444
44 5
555
55 5
555 11 11 1465
2
222
22 2
222
22 1
111
11 4
444
44 2
222
22 1
111 22 11 165
18
18189
99 66
66667
77 22
22222
22 20
20200
00 20
20200
00 15
15155
55 7
778
88 8
889 44 11 1855
129
1291299
99 218
2182189
99 148
1481489
99 52
52522
22 49
49499
99 34
34345
55 26
26265
55 16
16168
88 2210 81 22 22 11 7122


Debljinski razred´i-Diameter classes


Grafikon l Distribucija broja stabala i drvnih masa po debljinskim razredima


Graph 1 Distribution of tree numbers and growing stock, per hectare


U tablici 3 prikazana je struktura sastojine po vrstama
drveća, debljinskim razredima, broju stabala, temeljnici
i drvnoj masi.


Sastojina se nalazi na stojbini I/II bonitetnog razreda
i ima drvnu zalihu od 781,98 mVha, koja je dosta
visoka u odnosu na normalnu drvnu zalihu koja iznosi
550 mVha. Iz tablice 3 vidljivo je da prevelika drvna
masa uzrokuje poremećaj u prebornoj strukturi. Postotni
odnosi debljinskih razreda u ovoj sastojini iznose
7%:7%:86%, što u odnosu na idealnu prebornu strukturu
(20%:30%:50%) znači veliki otklon. To je vidljivo i
iz slike 2 koja predstavlja uzdužni profil tipičnog djela
ove sastojine, iz koje se vidi izostanak najnižih i srednjih
slojeva stabala u vertikalnoj strukturi.