DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 78 <-- 78 --> PDF |
V. Goglia, D. Horvat, S. Risović, S. Sever: SADAŠNJOST I BUDUĆNOST KORIŠTENJA ŠUMSKE BIOMASE U HRVATSKOJ Šumarski list br. 3-A, CXX (1996), 163—169 Drvna zaliha u hrvatskim šumama iznosi 298 411 milijuna kubnih metara, a godišnji prirast 8 781 276 m3. Ukupni godišnji etat (mogućnost sječe) iz svih šuma i drvnih izvora, uključujući i šume manje od 1000 m3 (drvoredi, parkovi, šetališta), iznosi 6 181 000 m3 (listače 5 316 000 m3 i četinjače 865 000 m3). Ukoliko se želi odrediti ukupna biomasa neke šumske ploštine, treba opisati sastojinu, njezinu strukturu, osnove gospodarenja, dinamiku i količinu iznošenoga drva i dr. Struktura sastojineje važan čimbenik za ocjenu mogućega prinosa biomase za energetske potrebe. Osnovne su sastavnice strukture broj stabala, visina stabla, drvna tvar (masa, obujam), prirast i dr. Promatra li se stablo kao pojedinačna tvorevina, onda se na slici 1. ukupna živa tvar iznad površine tla može smatrati kao raspoloživo energetsko drvo. Za listopadne se šume procijenjuje daje oko 45 % sječive biomase udjel raspoloživ za pretvorbu u drugi oblik energije (slika 1). To je dio drva koji se može usitniti u iver ili koji drugi oblik i upotrijebiti kao gorivo. U proračun nije uvrštena drvna tvar korijenskoga sustava i biomasa promjera do 7 centimetara, iako je u mnogim postupcima i ona raspoloživi energent. Slika 1. Struktura ukupne šumske biomase listača Figure I. Sankey´s diagram ofbroadleaved species biomass Struktura prodaje drvnih sortimenata Marketing structure of forest product Slika 2. Struktura ukupne šumske biomase četinjača Figure 2. Sankey´s diagram of conifers species biomass Uz slične pretpostavke kao za šume listače, izračunat je sastav ukupne biomase za četinjače. Na tzv. tehniku (trupci i industrijsko drvo) otpada oko 55 %. Kao mogući dio drvne tvari za toplinsku energiju procijenjen je udio od 35 % (slika 2), oko 10 % manje nego u slučaju drva listača. Zbog moguće erozije tla u brdskoplaninskom području te visokih troškova vađenja, u procjeni nije uzeta u obzir energija koja se može dobiti korištenjem panjeva posječenih stabala. U slučaju ciljnoga gospodarenja šikarama i degradiranim šumama ili namjenskim plantažama radi dobivanja nositelja energije, odnosi se mijenjaju; u prvom se slučaju može računati sa 70 % biomase za energetske potrebe, a u drugome i sa 100 % udjelom. Procijenjuje se da pri proredi sastojina u šumi ostaje 25 do 35 % biomase (ovršina i granjevina), a na radovima stvaranja glavnoga prihoda i preko 30 % drvne tvari. Jakupovi ć (1991) navodi da kod bukve, glavne hrvatske vrste (36 %), otpada na prostorne sortimene 45 do 58 %, kod hrasta 35 do 45 %, a kod četinjača oko 7 %. Kako u Hrvatskoj imamo oko 74 % bjelogoričnoga drva, svako unapređenje tehnologije ili metode rada dovodi do povećanja korištenja šumske biomase, odnosno smanjenja troškova proizvodnje i poboljšanja uvjeta rada. Dio drvne tvari u pilanskoj preradbi, proizvodnji furnira, izradbi namještaja i si. ostaje kao otpadak - osta- Tab. 1 Godina Year Furnirski trupci Vener logs Pilanski trupci Saw logs Ostalo oblo drvo Other roundwood Industrijsko drvo Industrial wood m3 Ogrjevno drvo Fuelwood Ukupno Total 1991 149 000 1 322 000 121 000 404 000 894 000 2 890 000 1992 186 000 1 132 000 134 000 338 000 820 000 2 610 000 1993 169 000 1 100 000 90 000 382 000 711000 2 452 000 |