DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 77 <-- 77 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 332.14.839.31+861.0.001 Šumarski list br. 3-^t, CXX (19961, 163—169 SADAŠNJOST I BUDUĆNOST KORIŠTENJA ŠUMSKE BIOMASE U HRVATSKOJ PAST AND THE FUTURE OF THE FOREST BIOMASS UTILIZATION IN CROATIA Vlado GOGLIA, Dubravko HORVAT, Stjepan RISOVIĆ, Stanislav SEVER** SAŽETAK: Ogrjevno drvo pokriva danas oko 5 % energetskih potreba u Hrvatskoj. S oko 2,5 IO6 ha šumskoga zemljišta, od toga oko 80 % čine državne šume, stvarne su mogućnosti veće. Mogući izvori tvari za gorivu biomasu su šumarstvo i poljoprivreda. Povijest proizvodnje gorivog ivera (sječke) u Hrvatskoj započela je uporabom iverača u agregatu s poljoprivrednim traktorom. Prvi stvarni iverač bio je BRUKS 800 CT ugrađen na forvarder. Prometanje i rukovanje ivera od sječine do energane obavljano je s kamionom i tzv. rol-kontejnerima. Budući model oslanja se na iskustvima zemalja Središnje Europe. Ključne riječi: šumski drvni ostatak, proizvodnja iverja UVOD - Introduction Svijest o važnosti šumske biomase kao goriva u energije iznosio 14 %, iako je tek nekoliko godina primnogim je zemljama usko povezana s općim razumijeje njezin udjel planiran s visokih 8 % u 2000. godini. U vanjem i spoznajom vlastite i svjetske energetske situFinskoj je 1994. godine udio energije dobiven od drva acije. Kao dvije krajnosti mogu se smatrati nerazvijene bio 14 % ili oko 4,3 Mt (Mt - mega tona ekvivalentne, oa oa ° i visoko razvijene zemlje; u prvima je drvo temeljni v jednakovrijedne nafte), a namjera je do 2005. godine po energent s udjelom i preko 80 % u ukupnoj potrošnji većati udio goriva biološkoga porijekla za oko 25 %. energije (npr. Tanzanija oko 90 %, Kina 84 %, Indija I u Hrvatskoj se pokušavalo unaprijediti korištenje 50 %), a u drugima, koje imaju dovoljno drugih izvora šumske biomase u određenim uvjetima primjenom teh energije, potaklo se sustavno povećanje udjela drva kao nologije iveranja u iskorištavanju šuma. Dio dobiveno obnovljivog energenta. Tako je, na primjer, u Štajer ga usitnjenog iverja služio je, među ostalim, u pretvor skoj 1991. godine udio biomase u ukupnoj potrošnji bi iz primarnoga u sekundarni nositelj energije. SUME U HRVATSKOJ - Forests of Croatia Republika Hrvatska prostire se na 5 653 800 ha, a neplodno šumsko zemljište 64 000 ha šumsko zemljište zauzima oko 2,5 milijuna hektara ili ili 2,6% 43,5 % (Poslovno izvješće 1993). Prema Kl ep c u UKUPNO 2 458 100 ha (1994) površina šuma i šumskoga zemljišta ovako je raGlede posjeda, država je vlasnikom 81 %, dok prispoređena: vatnici posjeduju 19 % šuma i šumskoga zemljišta, uzi šumom obrasle površine 2 061 500 ha majući ubzir definiciju Statističkog ljetopisa hrvatskih ili 83,9 % županija 1993. da se "Sumom se smatra svaka površi neobraslo šumsko zemljište 332 600 ha na veća od 10 ari obrasla šumskim drvećem, s ciljem ili 13,5 % da služi za proizvodnju šumskih sortimenata ili da ima zaštitnu funkciju ili posebnu namjenu bez obzira na * Pozivni poster na XX. IUFRO kongresu, održanom od 8. do 12. obrast i visinu stabla". kolovoza 1995. u Tampere, Finska, pripremljen u suglasnosti s naputkom za Sume su u Hrvatskoj siromašne četinjačama (16 %) objavu članka u Šumarskom listu. i mekim listačama (4 %), dok osobito mjesto zauzima ** Izv. prof. dr. se. Vlado Goglia, dr. se. Dubravko Horvat, mr. se. Stjepan Risović, prof. dr. se. Stanislav Sever, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. hrast s 27 %, bukva 35 % i ostale listače s 18 %. |