DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 7 <-- 7 --> PDF |
S. Malić, M. Oršanić, I. Anić: NEKE KARAKTERISTIKE I PROBLEMI PREBORNIH ŠUMA OBIČNE JELE Sumarskilist.br. 3—i. CXX (1996), 91—99 rodnih šuma na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Najbolji pokazatelj njezina rada upravo su šume prirodne strukture, koje se rasprostiru na 95% šumske površine u Hrvatskoj, a koje su nastale i koje se uzgajaju pod neposrednim utjecajem šumara te škole. Preborne šume u Hrvatskoj nose obilježje isključivo obične jele (Abies alba Mill.), jer su preborna struktura i preborno gospodarenje vezani s ekološkim zahtjevima i biološkim osobinama te vrste drveća. Preborno se može gospodariti samo s onim šumama u čijoj se strukturi nalazi obična jela, jer je to temeljna vrsta prebornih šuma i prebornog gospodarenja, a mogu joj biti primiješane bukva i smreka. Pogrešno je govoriti o prebornom gospodarenju sa smrekovim šumama, jer je smreka pionirska vrsta drveća koja se ne pomlađuje na klimatogenim stojbinama jele i bukve. Ona je prijelazna vrsta koja stvara uvjete za pridolazak jele i bukve, te postupno nestaje iz omjera smjese takvih sastojina jer se u njima ne pomlađuje. Ta vrsta široke ekološke valencije nastupa kao "treća" vrsta i pridolazi samo na onim manjim površinama u prebor Šumarija-Foreit department: Ravna gora noj šumi koje su iz bilo kojih razloga ostale duže vrijeme bez zastora krošanja i zbog toga se degradirale. Isto tako, pogrešno je govoriti o prebornom gospodarenju s čistim bukovim šumama glede na bioloških svojstava bukve, čiji pomladak u najranijoj dobi ne može, kao pomladak jele, izdržati dugotrajnu zasjenu. Pomladak svih listopadnih vrsta drveća u našim šumama, pa tako i bukve, može najviše do dobi od 4 godine izdržati veliku i nepromijenjenu zasjenu. Ako se svjetlosni uvjeti ne promjene ka većim vrijednostima, pomladak propada. Preborne šume u Hrvatskoj prikazat ćemo s tri pokusne plohe na kojima možemo pronaći većinu obilježja koja danas obilježavaju ove šume, posebno kada se radi o šumskim zajednicama, strukturi i pomlađivanju. Pokusna ploha 1 predstavlja prebornu šumu na podlozi vapnenca. Ona je najraširenija u Hrvatskoj, a pripada zajednici bukve i jele (Abieti-Fagetum dinaricum Treg. 1957). U tablici 1 prikazane su strukturne osobine te zajednice na II bonitetnom razredu. Gosp. ]e.d´m\ca.-Management unit: Višnjevica TABLICA-TABLE 1 Pokusna p\ohd-Exp. plot: 1 OA\e\-Compartment: 23 Površina-/3/«? area: 1 ha Struktura sastojine po vrstama drveća, debljlnskim razredima, broju stabala, temeljnici i drvnoj masi-Stend structure as to tree species, diameter classes, number of trees, basal area and volume Debljinski VRSTA DRVEĆA-THEE SPECIES razred Diameter Abies alba Picea abies Fagus sylvatica Ostalo-CWrer species UKUPNO-Tofa/ classes cm N G V N G V N G V N G V N G V -10 214 0,70 0,90 110 0,42 0,66 64 0,28 1,14 40 0,19 0.80 428 1,59 3,50 11-20 65 1,23 6,90 16 0,33 1,72 40 0,68 5,73 22 0,42 3,61 145 2,66 17,96 21-30 41 2,10 19,90 8 0,43 4,01 6 0,30 3,38 4 0,19 2,18 59 3,02 29,47 31-40 17 1,64 19,21 5 0,49 5,77 8 0,83 11,26 1 0,13 1,76 31 3,09 38,00 41-50 10 1,78 24,47 1 0,20 2,74 2 0,38 5,62 13 2,36 32,83 51-60 16 3,80 54,87 2 0,51 7,50 2 0,44 6,72 20 4,75 69,09 61-70 18 6,25 95,91 3 0,92 13,96 1 0,34 5,49 22 7,51 115,36 71-80 6 2,70 42,77 6 2,87 45,68 12 5,57 88,45 81-90 6 3,41 55,17 2 1,08 17,44 8 4,49 72,61 91-100 2 1,35 22,34 1 0,75 12,50 3 2,1 34,84 101-110 1 0,88 14,78 1 0,88 14,78 UKUPNO 395 24,96 342,44 157 8,88 126,76 118 2,09 21,51 72 2,09 26,18 742 38,02 516,89 Total Drvna masa od 516,89 m3 po hektaru nešto je viša od normalne za taj bonitetni razred (480 mVha). S obzirom na vertikalnu prebornu strukturu i odnose debljinskih stupnjeva stabala do 30 cm, od 31 do 50 cm i od 51 cm na više, ova sastojina ima postotne odnose 10%: 14%:76%, u odnosu na normalne - idealne koji iznose 20%:30%:50%. Iz navedenih odnosa vidljivo je da sastojina nema idealnu, čak ni približno povoljnu prebornu strukturu. To je vidljivo i iz slike 1 na kojoj je prikazan uzdužni profil i na njemu vertikalna struktura te horizontalna projekcija krošanja jele, bukve i smreke u djelu sastojine na pokusnoj plohi 1. Iz profila je vidljivo da u vertikalnoj strukturi sastojine nedostaje srednji sloj stabala što se odražava na ekološke, a posebno na mikroklimatske uvjete u tlu i iznad tla. To se neposredno odražava i na kvalitetu i brojnost prirodnog pomlatka, koji je prikazan u tablici 2. Iz tablice 2 vidljivo je da se u razvojnom stadiju ponika, pomladka i mladika javlja po ha 7122 komada jele, smreke, bukve i ostalih vrsta drveća. Taj podatak ukazuje na činjenicu da se u sastojini javlja broj biljaka mladog naraštaja koji je nedovoljan, ali koji nastaje kao posljedica nedavnog sječivog zahvata u prebornu strukturu, koji će s vremenom utjecati na poboljšanje preborne |