DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 62 <-- 62 --> PDF |
D. Horvat. S. Sever: ROTOSITNIDBA — JEDNA METODA MEHANIZIRANU A PRIRODNE OBNOVE I NJEGE SASTOJ1NA Šumarski list br. 3—1, CXX (1996), 143—150 Slika 11. Torzijski dinamometar ugrađen u kardansko vratilo sitnilice Figure 11. Torque transducer assembled on PTO shaft Slika 12. Mjerna oprema u laboratorijskome vozilu Figure 12. Measuring equipment in laboratory vehicle jenosnika (transmisije) priključnoga vratila traktora, npr. sigurnosnu spojku s ograničenjem zakretnoga momen ta. Već su Horvat i dr. (1994) te Horvat i Sever (1994) ustanovili da veličina potrebnoga zakretnoga momenta ne ovisi samo o vrsti rada nego i o brzini agregata, o čemu ovisi i njegova proizvodnost. Drugim riječima, ako se želi agregat s većom brzinom kretanja, a time i veće proizvodnosti, za pogonski stroj treba izabrati traktor veće snage. Zakretni moment mjerenje ugrađenim torzijskim dinamometrom (slika 11) na pogonskome kardanskom vratilu sitnilice. Induktivnim mjernim pretvornikom ugrađenim u isti dinamometar mjereni su impulsi, odnosno frekvencija vrtnje vratila. Električni impulsi dobiveni iz ova dva mjerna pretvornika pojačani su u po jačalu HBM DMC 9012 A u kojem je izvršena i analogno- digitalna pretvorba. Ovaj se dio mjerne opreme nalazio u laboratorijskome vozilu (slika 12). Mjerne rezultate zakretnoga momenta u najtežim sastojinskim uvjetima, pri pripremi staništa u dva prolaza pokazuje dijagram na slici 13. Za istu brzinu kretanja agregata (0,1 m/s) u drugome su prolazu (A2) izmjereni veći zakretni momenti (440 Nm u odnosu na 300 Nm). U istom je pokusu između rednih brojeva mjerenja - uzorka 1000 i 2000, zakretni moment dosegao gornju granicu opterećenja traktora. U prvome se prolazu (Al), kada rotositnilica u hodu unatrag usitnjuje stabalca 20 do 30 cm iznad tla, zapažaju dva vršna opterećenja kada je također dostignuto granično opterećenje. Radilo se o usitnjavanju dva stabalca najvećih promjera na pokušalištu. Da rad u drugom prolazu (A2) značajno ovisi o brzini kretanja pokazuje dijagram na slici 14. Iz njega se vidi da se pri navedenim brzinama kretanja agregata (0,08 i 0,19 m/s) potrebni zakretni moment za usitnjavanje ostataka stabalaca, uništavanje dijela korijenovoga sustava te obradu tla na dubini od 2 do 3 cm gotovo udvostručio (516 Nm naprama 297 Nm). Pri većoj brzini agregata traktor je gotovo sve vrijeme bio granično opterećen Slika 13. Promjena zakretnoga momenta u ovisnosti o vrsti rada Figure 13. Torque change depending on the mulching methods |