DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 58 <-- 58 --> PDF |
D. Horvat, S. Sever: ROTOSITNIDBA — JEDNA METODA MEHAN1ZIRANJA PRIRODNE OBNOVE 1 NJEGE SASTOJ1NA Šumarski list br. 3—4, CXX (19961, 143—150 pojave pri primjeni strojeva, na opasnosti duljega izlaalata, oruđa i strojeva. Bartovča k (1983) smatra da ganja radnika štetnom djelovanju buke, vibracija i ispuuvođenje mehanizacije pri prirodnoj obnovi šuma trešnih plinova. Istodobno daje pregled uzgojnih naprava, ba biti u suglasju s iskorištavanjem šuma. UPORABA ROTOSITNILICA - Application of mulching flail mowers U mnogim slučajevima treba na većim šumskim površinama ili prosjekama raznih širina usitnjavati postojeću vegetaciju. Ovisno o raslinstvu (zeljasto, drvenasto...), njegovoj debljini, vrsti i si., strojevima za usitnjavanje, tzv. rotositnilicama, mogu se mehanizirano u kratko vrijeme, obaviti tehnološki zadaci s visokom proizvodnošću. Posebno je pojava tzv. malčera omogućila proširenje primjene i na pripremu šumskoga tla za sjetvu ili sadnju, pa i na izradbu protupožarnih prekidnih staza, održavanje putova i stazica i dr. O praktičnom uvođenju rotositnilica navodi se nekoliko primjera iz kanadskoga šumarstva. FERIC-ove (Forest Engineering Research Institute of Canada) novine Uzgojni postupci (Silvicultural Operations - Newsletter) br. 2/1988. obavještavaju o konstruiranju sitnilice dvostruke širine zahvata (2 x 0,9 m) s neobrađivanom sredinom od 1,2 m. Frekvencija vrtnje bubnja je 290 min \ a dubina prodiranja i miješanja 23 cm. Sljedeće godine Novosti br. 2/89. pišu o priključenju sitnilice nekih proizvođača na bagersku ruku te vodoravno, ili pod malim kutom, usitnjavaju grmlje i nisko raslinje. Br. 3/91. izvještava o praktičnoj uporabi slične sitnilice namijenjene ponajprije za čišćenje mladika i nekomercijalne prorede. Pritom se radna glava učvršćuje na krak hidraulične dizalice. Slični hidraulički pogonjen malčer ugrađen na bagerski krak, sa 6 do 8 reznih zubi duljine 10 do 30 cm, vrti se s oko 30 min1, miješajući mineralno tlo s organskom tvari. Proizvodnost takva uređaja je oko 0,3 ha po proizvodnome strojnom satu. Poznati su i mnogi drugi opisi sličnih prototipova koji rabe bager kao osnovni pogonski stroj. St-Amour i Ry an s (1992) izvještavaju o švedskom čistaču koji se rabi za čišćenje i rane prorede. Biljni se materijal usitnjava rotirajućim noževima koje nosi hidraulični krak na poljoprivrednome traktoru. Dohvat kraka je 5 m, traktorski je motor snage 75 kW, a frekvencija vrtnje hidraulično pogonjene glave je 2500 min1. Jedan od navedenih razloga za uporabu mehaničkih sitnilica je i zabrana korištenja pesticida u šumi. Ryans i Cormier (1994) opisuju svojstva šumarske opreme za usitnjavanje šiblja. Predmet morfološke raščlambe su sitnilice s vodoravnim vratilom i bubnjem po čijem su obodu smještene rezilice u obliku noževa, čekića, lanaca i dr., bilo da su s jednim ili dva ruba, ili npr. U-oblika. Autori naglašavaju važnost pravilnoga izbora primarnoga pogonskog stroja, u načelu nekog velikoserijskog traktora, posebno glede radnih brzina, u načelu manjih od 1 km/h, te mogućnosti odgovarajućega hidrauličnog ili mehaničkog pogona sitnilice. Ukoliko je uzgojna oprema nošena na hidrauličnom kraku, onda se zahtjevi proširuju. Zanimanje za uporabu šumarskih sitnilica nalazi potvrdu i u objavama tijekom 1995. godine. Mitchel l i St-Amou r (1995) iznose rezultate ranih proreda i čišćenja u tri šumska predjela. Učinak se kretao između 0,12 i 0,17 hektara po proizvodnome strojnom satu. Ryan s (1995) opisuje uspjeh rada sitnilica na izradi staza u svrhu provedbe ranih proreda. Stroj je imao dva noža učvršćena na vertikalnome vratilu. Učinak se kretao od 1,18 do 2,91 ha/h. Autor je istraživao i štetne biološke posljedice ovakvoga mehaničkog usitnjavanja šumske biomase nastale neposredno uz stazu. An on. (1992) daje pregled temeljnih postupaka mehaničke pripreme staništa za koju uzgojnu činidbu, među ostalima i usitnjavanje drvnoga ostatka. Malčeri i sitnilice jedan su od primjenjivih strojeva. Uporaba rotositnilica je u hrvatskome šumarstvu najprije počela u ravničarskim hrastovim šumama na pripremi staništa za prirodnu naplodnju te probijanje i održavanje uzgojnih stazica i drugih prolaza nužnih za rane uzgojne radove, o kojima je jednu od prvih objava u nas napisao Kula š (1983). Istraživanje potrebnih zakretnih momenata i horizontalnih sila vučnih za jedan agregat - poljoprivredni traktor i sitnilicu s vertikalnim vratilom i dva noža, opisuju Seve r i dr. (1983). U potkrepama strukovnih službi JP "Hrvatske šume" (J e 1 č i ć 1994), objašnjeni su uzgojni i ostali gospodarstveni razlozi za primjenu rotositnilica. Autor navodi da se primjena rotositnilica može načelno svesti na dva osnovna uzgojna rada: 1. Izradu i održavanje uzgojnih stazica i šljukarica u mladim sastojinama koje omogućuju njihovu finu razdiobu te istodobnu uspostavu transportne mreže. U mladoj se sastojini na svakih 35 m radi prolaz širine 3 m, a na svakih se 5 m proizvodne površine radi uzgojna stazica širine 1,5 m okomito na prethodni širi prolaz. Oba elementa tako stvorene putne mreže (transportnoga sustava) omogućuje uzgojno gospodarenje s jednakom pažnjom, mogućnošću i intenzitetom na svakom dijelu proizvodne ploštine (slika 1). 2. Pripremu tla pri prirodnoj obnovi sastojina, koje osigurava dodir, pa i prekrivanje sjemena (žira) zemljom i usitnjenom biomasom, ali i usitnjavanje i |