DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 58     <-- 58 -->        PDF

D. Horvat, S. Sever: ROTOSITNIDBA — JEDNA METODA MEHAN1ZIRANJA PRIRODNE OBNOVE 1 NJEGE SASTOJ1NA Šumarski list br. 3—4, CXX (19961, 143—150
pojave pri primjeni strojeva, na opasnosti duljega izlaalata,
oruđa i strojeva. Bartovča k (1983) smatra da
ganja radnika štetnom djelovanju buke, vibracija i ispuuvođenje
mehanizacije pri prirodnoj obnovi šuma trešnih
plinova. Istodobno daje pregled uzgojnih naprava, ba biti u suglasju s iskorištavanjem šuma.


UPORABA ROTOSITNILICA - Application of mulching flail mowers


U mnogim slučajevima treba na većim šumskim
površinama ili prosjekama raznih širina usitnjavati postojeću
vegetaciju. Ovisno o raslinstvu (zeljasto, drvenasto...),
njegovoj debljini, vrsti i si., strojevima za usitnjavanje,
tzv. rotositnilicama, mogu se mehanizirano u
kratko vrijeme, obaviti tehnološki zadaci s visokom proizvodnošću.
Posebno je pojava tzv. malčera omogućila
proširenje primjene i na pripremu šumskoga tla za sjetvu
ili sadnju, pa i na izradbu protupožarnih prekidnih
staza, održavanje putova i stazica i dr.


O praktičnom uvođenju rotositnilica navodi se nekoliko
primjera iz kanadskoga šumarstva. FERIC-ove
(Forest Engineering Research Institute of Canada) novine
Uzgojni postupci (Silvicultural Operations - Newsletter)
br. 2/1988. obavještavaju o konstruiranju sitnilice
dvostruke širine zahvata (2 x 0,9 m) s neobrađivanom
sredinom od 1,2 m. Frekvencija vrtnje bubnja je
290 min \ a dubina prodiranja i miješanja 23 cm. Sljedeće
godine Novosti br. 2/89. pišu o priključenju sitnilice
nekih proizvođača na bagersku ruku te vodoravno,
ili pod malim kutom, usitnjavaju grmlje i nisko raslinje.
Br. 3/91. izvještava o praktičnoj uporabi slične sitnilice
namijenjene ponajprije za čišćenje mladika i nekomercijalne
prorede. Pritom se radna glava učvršćuje
na krak hidraulične dizalice. Slični hidraulički pogonjen
malčer ugrađen na bagerski krak, sa 6 do 8 reznih zubi
duljine 10 do 30 cm, vrti se s oko 30 min1, miješajući
mineralno tlo s organskom tvari. Proizvodnost takva
uređaja je oko 0,3 ha po proizvodnome strojnom satu.
Poznati su i mnogi drugi opisi sličnih prototipova koji
rabe bager kao osnovni pogonski stroj.


St-Amour i Ry an s (1992) izvještavaju o švedskom
čistaču koji se rabi za čišćenje i rane prorede. Biljni
se materijal usitnjava rotirajućim noževima koje nosi hidraulični
krak na poljoprivrednome traktoru. Dohvat kraka
je 5 m, traktorski je motor snage 75 kW, a frekvencija
vrtnje hidraulično pogonjene glave je 2500 min1. Jedan
od navedenih razloga za uporabu mehaničkih sitnilica
je i zabrana korištenja pesticida u šumi.


Ryans i Cormier (1994) opisuju svojstva šumarske
opreme za usitnjavanje šiblja. Predmet morfološke
raščlambe su sitnilice s vodoravnim vratilom i
bubnjem po čijem su obodu smještene rezilice u obliku
noževa, čekića, lanaca i dr., bilo da su s jednim ili dva
ruba, ili npr. U-oblika. Autori naglašavaju važnost pravilnoga
izbora primarnoga pogonskog stroja, u načelu
nekog velikoserijskog traktora, posebno glede radnih


brzina, u načelu manjih od 1 km/h, te mogućnosti odgovarajućega
hidrauličnog ili mehaničkog pogona sitnilice.
Ukoliko je uzgojna oprema nošena na hidrauličnom
kraku, onda se zahtjevi proširuju.


Zanimanje za uporabu šumarskih sitnilica nalazi potvrdu
i u objavama tijekom 1995. godine. Mitchel l i
St-Amou r (1995) iznose rezultate ranih proreda i čišćenja
u tri šumska predjela. Učinak se kretao između
0,12 i 0,17 hektara po proizvodnome strojnom satu.


Ryan s (1995) opisuje uspjeh rada sitnilica na izradi
staza u svrhu provedbe ranih proreda. Stroj je imao
dva noža učvršćena na vertikalnome vratilu. Učinak se
kretao od 1,18 do 2,91 ha/h. Autor je istraživao i štetne
biološke posljedice ovakvoga mehaničkog usitnjavanja
šumske biomase nastale neposredno uz stazu.


An on. (1992) daje pregled temeljnih postupaka
mehaničke pripreme staništa za koju uzgojnu činidbu,
među ostalima i usitnjavanje drvnoga ostatka. Malčeri
i sitnilice jedan su od primjenjivih strojeva.


Uporaba rotositnilica je u hrvatskome šumarstvu najprije
počela u ravničarskim hrastovim šumama na pripremi
staništa za prirodnu naplodnju te probijanje i
održavanje uzgojnih stazica i drugih prolaza nužnih za
rane uzgojne radove, o kojima je jednu od prvih objava
u nas napisao Kula š (1983). Istraživanje potrebnih zakretnih
momenata i horizontalnih sila vučnih za jedan
agregat - poljoprivredni traktor i sitnilicu s vertikalnim
vratilom i dva noža, opisuju Seve r i dr. (1983). U potkrepama
strukovnih službi JP "Hrvatske šume" (J e 1 č
i ć 1994), objašnjeni su uzgojni i ostali gospodarstveni
razlozi za primjenu rotositnilica. Autor navodi da se primjena
rotositnilica može načelno svesti na dva osnovna
uzgojna rada:


1. Izradu i održavanje uzgojnih stazica i šljukarica
u mladim sastojinama koje omogućuju njihovu finu
razdiobu te istodobnu uspostavu transportne mreže.
U mladoj se sastojini na svakih 35 m radi prolaz širine
3 m, a na svakih se 5 m proizvodne površine radi uzgojna
stazica širine 1,5 m okomito na prethodni širi prolaz.
Oba elementa tako stvorene putne mreže (transportnoga
sustava) omogućuje uzgojno gospodarenje s jednakom
pažnjom, mogućnošću i intenzitetom na svakom
dijelu proizvodne ploštine (slika 1).
2. Pripremu tla pri prirodnoj obnovi sastojina,
koje osigurava dodir, pa i prekrivanje sjemena (žira)
zemljom i usitnjenom biomasom, ali i usitnjavanje i