DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 57 <-- 57 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 631*+ 352.5+319.4 : 630* 232.326.2+236.9 : 631* 072.16.001 Šumarski list br. 3—4, CXX (1996), 143—150 ROTOSITNIDBA - JEDNA METODA MEHANIZIRANJA PRIRODNE OBNOVE I NJEGE SASTOJINA MULCHING FLAIL MOWER - ONE METHOD FOR MECHANIZATION OF STAND ESTABLISHMENT AND TREATMENT OPERATIONS* Dubravko HORVAT, Stanislav SEVER** SAŽETAK: Razina mehaniziranosti radova u uzgajanju šuma hrvatskoga šumarstva znatno je niža od one postignute u eksploataciji šuma. Posebno u slučaju vrijednih sastojina kakve su u Hrvatskoj šume hrasta lužnjaka, nastoji se zamijeniti ručni rad radom strojeva. Članak se bavi morfološkom analizom rotositnilica te eksploatacijskim ispitivanjem jednoga agregata: rotositnilice Seppi m. Miniforst 150 i traktora Steyr 8090a Forst. Na temelju morfološke raščlambe takvoga tipa uzgojnoga radnog stroja, moguće je odrediti karakteristike i pravila za njihovo konstruiranje, trend razvoja te ocijeniti novi proizvod. Eksploatacijska su istraživanja (mjerenje zakretnoga momenta) ubrzali problemi uporabe nastali preopterećenjem spojke priključnoga vratila traktora. Ključne riječi: rotositnilice, mehaniziranje uzgojnih radova, uzgojne stazice i šljukarice, morfološka raščlamba, zakretni moment na PV traktora UVOD - Introduction Iako je uzgajanje šuma temeljna šumarska djelatljanje radova, uvjetovanost sječe završetkom propisanost koja osigurava postojanost šuma i njihovo potraj-nih uzgojnih radova i dr. Posebno se nastoji ručni rad no gospodarenje, razina je mehaniziranosti uzgojnih razamijeniti radom strojeva u slučaju vrijednih sastojina dova u hrvatskome šumarstvu znatno niža od one pokakve su u Hrvatskoj šume hrasta lužnjaka. stignute u eksploataciji šuma. Jedina su iznimka rasad-Uvođenje mehaniziranih postupaka u uzgajanje šuničarska proizvodnja s visokim stupnjem mehanizirama trebaju pratiti i biološki pokazatelji njihova djelonosti radova, čak i djelomičnom automatizacijom (tru-vanja (M a t i ć 1983a). Opisujući probleme uzgojnih ra šenje sjemena, ovlaživanje i grijanje zatvorenih klijali-dova Kul aš (1981) iznosi čimbenike koji pri donošešta...) te osnutak plantaža i kultura. Osnovni su uzroci nju odluke o njihovu mehaniziranju uglavnome vrijede velikoga udjela ručnoga rada relativno mali opseg i vrii danas. Općenito se može reći da je početak osamdejednost uzgojnih radova te općenito visoka zahtjevnost setih godina donio novi zamah pri uvođenju mehanizau svezi s biološkim radovima. Ipak, gotovo se dva decije u uzgajanje šuma. M a t i ć (1978a i 1978b) i ranisetljeća potiče mehaniziranje uzgojnih poslova, a poje istražuje uspjehe sadnje bušilicama i šumskim sadistignuti napredak posljedak je mogućnosti nabave odlicama prateći kakvoću zasada i postotak preživljava govarajućih radnih strojeva, nedostatak radne snage kao nja. T o m a š e v i ć (1981) proučava uvođenje strojeposljedica ratnih zbivanja, kratkoća razdoblja za obav-va na njezi i pošumljavanju krša. Mati ć (1981) naglašava važnost uporabe tehnike pri pripremi tla, sad * Pozivni poster na XX. 1UFRO kongresu, održanom od 8. do 12. kolovoza 1995. u Tampere, Finska, pripremljen u suglasnosti s naputkom za nji i njezi novoosnovanih kultura i plantaža. Isti autor objavu članka u Šumarskom listu. razmatra bit odnosa između šume i mehanizacije (Ma** Dr. se. Dubravko Horvat, prof. dr. se. Stanislav Sever, Šumarski tić 1983b), naglašavajući daje šuma osjetljiv, ali i profakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, HR-10000 Zagreb. izvodni sustav. Seve r (1981) ukazuje na ergonomske Hrvatska. |