DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 51 <-- 51 --> PDF |
S. Sever: NEKA ISKUSTVA PRI POKUŠAJU OPOJMLJENJA STRATEGIJE EKSPLOATACIJE ŠUMA U HRVATSKOJ ... Šumarski list br. 3—4, CXX (1996), 133—141 KAKO OPOJMITI STRATEGIJU EKSPLOATACIJE ŠUMA? How to define logging strategies? Kao i sve druge, strategija je eksploatacije šuma, ili zapravo strategija šumarske tehnologije i razvoja tehnike, vrh piramide čiju osnovu čine šumarska rutina, operativa i taktika. Krug zahtjevnosti pri strategiji osnutka novoga proizvoda je izbor tehnologije. Nužnost plana tehnoloških i ergonomskih zahtjeva te tehničkih svojstava, djelotvornog ostvaraja i održanja te skrbi o sociološkim pojavama, mora pratiti opojmljenje strategije eksploatacije šuma. Nadalje, takva strategija mora proizaći iz poznavanja vlastitoga povijesnoga nasljedstva, okolnosti u kojima šumarstvo djeluje u tranzicijsko vrijeme, iskustva susjednih zemalja - i onih koji su prošli ili ih je mimoišao život iza berlinskoga zida. Sve to mora uobličiti novu šumarsku organizaciju i strategiju pridobivanja drva (slika 1). Poslije određenja bioloških i tehnoloških čimbenika, izbora opreme, sastavnica visoke zahtjevnosti i kojih drugih sklopova, slijedi činidba koja će s njihovim povezivanjem u strojeve za određene tehnologije stvoriti preduvjete za racionalnu proizvodnju, naravno uz prateće ozakonjenje. Različita razina tehničke vještine, organizacije, izobrazbe i uzdržavanja stanja, najčešći su problemi koji imaju za posljedicu stvaranje organizacijskoga jaza. Temeljeći se na uobičajenosti, stvarat će se nova i podudarna politika. Takva šumarska politika mora rabiti suvremeni tehnički i tehnološki razvoj usklađujući ga s razboritim gospodarskim usmjerenjem i tržišnim gospodarstvom. U ovome trenutku na čelu je hrvatskoga šumarstva najviši izvršni naredbodavac - Ministarstvo poljopriv- POVIJESNO NASLJEDSTVO HRVATSKIH KRAJEVA HISTORICAL INHERITANCE OF THE CROATIAN AREA ´ ) + /^OKOLNOSTI U HRVATSKOM ŠUMARSTVU POSLIJE 1990. \ \ BACKGROUND OF CROATIAN FORESTRY AFTER 1990 J + / ISKUSTVO SUSJEDNIH ZEMALJA ´"´ I EXPERIENCE OF NEIGHBOURING COUNTRIES J NOVA ŠUMARSKA ORGANIZACIJA I STRATEGIJA PRIDOBIVANJA DRVA NEW FORESTRY ORGANIZATION AND LOGGING STRATEGIES SI. I. Ostvaraj strategije eksploatacije šuma iz vlastitih i tuđih spoznaja Fig. I Logging strategies realization by one´s own and foreign understandings rede i šumarstva. Prema izmijenjenom Zakonu o šumama, određuje se da državno javno poduzeće "Hrvatske šume" ostvaruje strukovne programe i planove gospodarenja, rukovodne zadaće, odabir stabla i sječine za sječu, istodobno obavljajući sve potrebne radove i u privatnim šumama. To je prvi put u povijesti hrvatskoga šumarstva da je ono organizirano kao ujedinjeno poduzeće. S obzirom na ukupni (bruto) dohodak od 1993. do 1995. godine, "Hrvatske šume" bile su deveta tvrtka u Hrvatskoj. Na početku toga razdoblja dohodak je iznosio oko 150 milijuna USD, a profit oko 25 milijuna USD. Najveći problemi privatnih šuma ostaju: gotovo pola milijuna hektara šuma su degradirane šume, dio njih zapušten je, usitnjene su u posjede od 0,5 do 1,5 ha. Nadalje, strategija eksploatacije šuma mora dati odgovor na mnoga pitanja u svezi sa zaštitom sjekača i okoliša, sa položajem poduzetnika (npr. postizanje licence za rad u šumi i dr.), ostvariti dogovor s mogućim užitnikom sadašnje prosječne drvne zalihe u privatnim šumama od oko 90 mVha (prema 200 mVha u državnim šumama), o djelovanju tržišne ekonomije na određene razine šumarskih poslova, ocjenu gustoće šumskih prometnica, strategiju mehaniziranja u novim okolnostima, sve s posebnim osvrtom na omjer opreme proizvedene kod kuće i one iz uvoza itd. (Seve r 1994). Dati odgovor na pitanje o suvisloj strategiji iskorišćivanja šuma promatranjem samo sustava šumarstva, unatoč proizvodnog prevladavanja te sastavnice, npr. u broju zaposlenih, ukupnom dohodku i dr., tek je dijelom moguće. Zbog mnogih vanjskih čimbenika koji utječu na šumarstvo, a time i na pridobivanje drva, treba promatrati i okruženje. Lambert iWhittenbur y (1995) za SAD u prvom trokutnotn okruženju koje stvara šumarsku frustraciju, taj osjećaj nezadovoljstva, smetnji i zapreka zbog nemogućnosti ostvarenja ciljeva, ali i mnoge polarizacije, kolebanja između brojnih krajnosti, navode tri: vladu, okoliš i industriju. U hrvatskim se okolnostima sredinom devedesetih godina mogu pridodati i mnoga druga trokutna okruženja. Slika 2. pokazuje mogući drugi krug koji nisu naveli američki istraživači, a koji često dovodi unutarnje naprezanje šumarskoga sustava na razinu dopuštene granice izdržljivosti. Kao dio Europe, sve do svršetka Prvoga svjetskog rata, hrvatsko šumarstvo može i sada u daljem putu izabrati europski predložak, tj. osobiti udio vlastitih radnih sredstava i onih poduzetničkih. To će povećati broj pitanja poznatih u zemljama koje su godinama živjele u određenim uvjetima često opisivanih izričajem ´iza |