DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK630* 221.4.001 Šumarski list br. 3—i, CXX (1996), 91—99 NEKE KARAKTERISTIKE I PROBLEMI PREBORNIH ŠUMA OBIČNE JELE (Abies alba Mili.) U HRVATSKOJ SOME FEATURES AND PROBLEMS CONCERNING SILVER FIR (Abies alba Mill.) SELECTION FORESTS IN CROATIA Slavko MATIĆ, Milan ORŠANIĆ, Igor ANIĆ* SAŽETAK: Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj tvori preborne šume koje zauzimaju 29% ukupne šumske površine ili 540 641 ha. Drvna zaliha tih šuma iznosi 102 203 300 m3 od čega se na običnu jelu odnosi 30 975 420 m3 ili 30%. Preostalih 70% u omjeru smjese najvećim dijelom se odnosi na običnu bukvu (Fagus sylvatica L.), nešto manje na običnu smreku (Picea abies Karst.) i ostale listače. Te šume imaju veliku vrijednost u gospodarskim i općekorisnim funkcijama. Općekorisne funkcije predstavljene su društvenim i ekološkim funkcijama. Idealnu prebornu strukturu šume tvore stabla različitih visina i debljina na jedinici površine, normalne drvne zalihe raspoređene u prebornu strukturu, koja osigurava maksimalan prirast, optimalno prirodno pomlađivanje i stabilnost. Današnje stanje jelovih prebornih šuma obilježeno je poremećenom i često nestalom prebornom strukturom što je razlogom niza promjena od kojih navodimo ove: - vrlo loše ili potpuno izostalo prirodno pomlađivanje jele, - smanjenje ili povećanje drvne zalihe u odnosu na normalnu, uz smanjenje prirasta, - starenje, fiziološko slabljenje i sušenje dominantnih stabala (u 1992. godini bilo je 20,4% stabala čije su krošnje oštećene preko 60%, u 1993. godini 15%, a 1993. godine 15,2% stabala), - naglašeni negativni utjecaji kiselih kiša i drugih onečišćivača zraka, vode i tla, - promjene u sastojinskoj mikroklimi, - degradacija šumskog tla zakorovljenjem, smanjenjem mikrobiološke aktivnosti, erozijom i nagomilavanjem sirovog humusa, - pojava sekundarnih štetnika koji ubrzavaju sušenje stabala, - agresivni pridolazak bukve na račun jele, posebno na južnim, kamenitim ekspozicijama i južnim rubovima areala jele, te umjetno povećanje učešća smreke. Sve navedeno razlog je uočenog negativnog trenda razvoja prebornih šuma u Hrvatskoj. Uzroke koji su doveli do ovakvog stanja možemo podijeliti u tri grupe: a) Pogrešni gospodarski zahvati, posebno glede ophodnjice, intenziteta i načina sječe. b) Pojava dužih sušnih razdoblja u globalnoj klimi. c) Nepovoljan utjecaj kiselih kiša i polutanata koji onečišćuju zrak, vodu i tlo. S obzirom da svi navedeni uzroci djeluju uzajamno, a da na neke od njih ne možemo utjecati, preostaje nam jedino da pravilnim uzgojnim zahvatima formiramo prebornu strukturu koja je u stanju prevladati nepovoljne utjecaje. Ključne riječi: prebornašuma, struktura,pomlađivanje, ophodnjica, normala * Prof. dr. se. Slavko Matić, mr. se. Milan Oršanic, Igor Anić, dipl. inž. Zavod za uzgajanje šuma, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 6 <-- 6 --> PDF |
S. Malić, M. Oršanič, I. Anić: NEKE KARAKTERISTIKE I PROBLEMI PREBORNIH ŠUMA OBIČNE JELE . Šumarski list br. 3-^t, CXX (1996), 91 UVOD — Introduction Obična jela (Abies alba Mill.) tvori u Hrvatskoj pre- borne šume koje zauzimaju 29% ukupne šumske površine ili 540 641 ha. Drvna zaliha tih šuma iznosi 102 203 300 m3 od čega se na jelu odnosi 30 975 420 m3 ili 30%. Preostalih 70% u omjeru smjese tih šuma najvećim dijelom pripada običnoj bukvi (Fagus sylvatica L.), nešto manje običnoj smreci (Picea abies Karst.) i ostalim listačama. Na području Dinarida preborne šume tvore šumska zajednica bukve i jele (Abieti-Fagetum dinaricum Treg. 1957), pretežito na vapnenačkoj geološkoj podlozi, te manjim dijelom šumska zajednica jele s rebračom (Blechno- Abietetum Ht. 1950), na silikatnoj geološkoj podlozi. U panonskom dijelu Hrvatske pridolazi panonska bukovo jelova preborna šuma (Abieti-Fagetum pannonicum Rauš 1969), na vršnim dijelovima gora između rijeka Save i Drave. Te šume imaju veliku vrijednost u gospodarskim i općekorisnim funkcijama. Općekorisne funkcije predstavljene su većim brojem društvenih i ekoloških funkcija. Idealna preborna struktura šume predstavljena je stablima različitih visina i debljina na jedinici površine, u kojoj se nalazi normalna drvna zaliha raspoređena u prebornu strukturu koja osigurava maksimalni prirast, optimalno prirodno pomlađivanje i stabilnost. Današnje stanje jelovih prebornih šuma obilježeno je poremećenom i često nestalom prebornom strukturom, stoje uzrokom čitavog niza promjena od kojih navodimo ove: - vrlo loše ili potpuno izostalo prirodno pomlađivanje jele, - smanjenje ili povećanje drvne zalihe u odnosu na normalnu, uz smanjenje prirasta, - starenje, fiziološko slabljenje i sušenje dominantnih stabala (u 1992. godini bilo je 20,4% stabala čije su krošnje oštećene preko 60%, u 1993. godini 15%, a 1993. godine 15,2% stabala), - naglašeni negativni utjecaji kiselih kiša i drugih onečišćivača zraka, vode i tla, - promjene u sastojinskoj mikroklimi, - degradacija šumskog tla zakorovljenjem, smanjenjem mikrobiološke aktivnosti, erozijom ili nagomilavanjem sirovog humusa, - pojava sekundarnih štetnika koji ubrzavaju sušenje stabala, - agresivni pridolazak bukve na račun jele, posebno na južnim, kamenitim ekspozicijama i južnim rubovima areala jele, te umjetno povećanje učešća smreke. Sve navedeno razlog je negativnog trenda u razvoju prebornih šuma Hrvatske. Uzroke koji su doveli do ovakvog stanja možemo podijeliti u tri grupe: a) Pogrešni gospodarski zahvati, posebno glede ophodnjice, intenziteta i načina sječe. b) Pojava dužih sušnih razdoblja u globalnoj klimi. c) Nepovoljan utjecaj kiselih kiša i polutanata koji onečišćuju zrak, vodu i tlo. S obzirom da navedeni uzroci djeluju uzajamno, a da na neke od njih ne možemo utjecati, preostaje nam jedino pravilnim uzgojnim zahvatima formirati prebornu strukturu koja je u stanju prevladati nepovoljne utjecaje. NEKE KARAKTERISTIKE PREBORNIH SUMA U HRVATSKOJ — Some Features of the Croatian Selection Forests Preborno gospodarenje u Hrvatskoj nastaje istovremeno kada i u središnjoj Europi (Švicarska, Francuska, Njemačka, Austrija), te se u izvornom obliku zadržalo do danas. Da bi se ta tvrdnja shvatila, treba istaknuti da su šume Hrvatske na 95% ukupne površine prirodne strukture, a svega na 5% površine su umjetno podignute šume ili šumske kulture. Sume prirodne strukture u Hrvatskoj nastale su prirodnim pomlađivanjem i to preborne šume prebornim sječama, a regularne šume oplodnim sječama. U svezi s tim šumarstvo Hrvatske se ne susreće s problemom uzgajanja šuma bliskih prirodi, kao stoje to danas poseban hit u šumarstvu Europe, zbog toga što je većina naših gospodarskih šuma prirodne strukture. Većina gospodarskih šuma Hrvatske su prva ili druga generacija nastala prirodnim putem iz hrastovih ili bukovih prašuma kada je riječ o regularnim šumama. Isto tako preborne šume imaju kontinuitet iz jelovih prašuma. To su sve klimatogene šumske zajednice u čijem se omjeru smjese nalaze isključivo autoktone vrste drveća, koje po svojoj fitocenološkoj pripadnosti pridolaze u konkretnoj zajednici. Svi gospodarski zahvati, kako u prebornim, tako i u regularnim šumama, ponajprije se baziraju na ekološkim zahtjevima vrsta drveća i šumskih zajednica, njihovim biološkim svojstvima i gospodarskim osobinama vrsta i zajednica. Sve navedeno uvijek je postojalo u zakonskim propisima koji reguliraju funkcioniranje šumarstva, a posebno u zakonima o šumama koji u različitim oblicima u Hrvatskoj imaju skoro 200-godišnju tradiciju. U tom i još sveobuhvatnijem kontekstu (šumarska nastava, znanost, društveni i ekološki uvjeti i dr.), nastala je poznata Zagrebačka škola uzgajanja pri |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 7 <-- 7 --> PDF |
S. Malić, M. Oršanić, I. Anić: NEKE KARAKTERISTIKE I PROBLEMI PREBORNIH ŠUMA OBIČNE JELE Sumarskilist.br. 3—i. CXX (1996), 91—99 rodnih šuma na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Najbolji pokazatelj njezina rada upravo su šume prirodne strukture, koje se rasprostiru na 95% šumske površine u Hrvatskoj, a koje su nastale i koje se uzgajaju pod neposrednim utjecajem šumara te škole. Preborne šume u Hrvatskoj nose obilježje isključivo obične jele (Abies alba Mill.), jer su preborna struktura i preborno gospodarenje vezani s ekološkim zahtjevima i biološkim osobinama te vrste drveća. Preborno se može gospodariti samo s onim šumama u čijoj se strukturi nalazi obična jela, jer je to temeljna vrsta prebornih šuma i prebornog gospodarenja, a mogu joj biti primiješane bukva i smreka. Pogrešno je govoriti o prebornom gospodarenju sa smrekovim šumama, jer je smreka pionirska vrsta drveća koja se ne pomlađuje na klimatogenim stojbinama jele i bukve. Ona je prijelazna vrsta koja stvara uvjete za pridolazak jele i bukve, te postupno nestaje iz omjera smjese takvih sastojina jer se u njima ne pomlađuje. Ta vrsta široke ekološke valencije nastupa kao "treća" vrsta i pridolazi samo na onim manjim površinama u prebor Šumarija-Foreit department: Ravna gora noj šumi koje su iz bilo kojih razloga ostale duže vrijeme bez zastora krošanja i zbog toga se degradirale. Isto tako, pogrešno je govoriti o prebornom gospodarenju s čistim bukovim šumama glede na bioloških svojstava bukve, čiji pomladak u najranijoj dobi ne može, kao pomladak jele, izdržati dugotrajnu zasjenu. Pomladak svih listopadnih vrsta drveća u našim šumama, pa tako i bukve, može najviše do dobi od 4 godine izdržati veliku i nepromijenjenu zasjenu. Ako se svjetlosni uvjeti ne promjene ka većim vrijednostima, pomladak propada. Preborne šume u Hrvatskoj prikazat ćemo s tri pokusne plohe na kojima možemo pronaći većinu obilježja koja danas obilježavaju ove šume, posebno kada se radi o šumskim zajednicama, strukturi i pomlađivanju. Pokusna ploha 1 predstavlja prebornu šumu na podlozi vapnenca. Ona je najraširenija u Hrvatskoj, a pripada zajednici bukve i jele (Abieti-Fagetum dinaricum Treg. 1957). U tablici 1 prikazane su strukturne osobine te zajednice na II bonitetnom razredu. Gosp. ]e.d´m\ca.-Management unit: Višnjevica TABLICA-TABLE 1 Pokusna p\ohd-Exp. plot: 1 OA\e\-Compartment: 23 Površina-/3/«? area: 1 ha Struktura sastojine po vrstama drveća, debljlnskim razredima, broju stabala, temeljnici i drvnoj masi-Stend structure as to tree species, diameter classes, number of trees, basal area and volume Debljinski VRSTA DRVEĆA-THEE SPECIES razred Diameter Abies alba Picea abies Fagus sylvatica Ostalo-CWrer species UKUPNO-Tofa/ classes cm N G V N G V N G V N G V N G V -10 214 0,70 0,90 110 0,42 0,66 64 0,28 1,14 40 0,19 0.80 428 1,59 3,50 11-20 65 1,23 6,90 16 0,33 1,72 40 0,68 5,73 22 0,42 3,61 145 2,66 17,96 21-30 41 2,10 19,90 8 0,43 4,01 6 0,30 3,38 4 0,19 2,18 59 3,02 29,47 31-40 17 1,64 19,21 5 0,49 5,77 8 0,83 11,26 1 0,13 1,76 31 3,09 38,00 41-50 10 1,78 24,47 1 0,20 2,74 2 0,38 5,62 13 2,36 32,83 51-60 16 3,80 54,87 2 0,51 7,50 2 0,44 6,72 20 4,75 69,09 61-70 18 6,25 95,91 3 0,92 13,96 1 0,34 5,49 22 7,51 115,36 71-80 6 2,70 42,77 6 2,87 45,68 12 5,57 88,45 81-90 6 3,41 55,17 2 1,08 17,44 8 4,49 72,61 91-100 2 1,35 22,34 1 0,75 12,50 3 2,1 34,84 101-110 1 0,88 14,78 1 0,88 14,78 UKUPNO 395 24,96 342,44 157 8,88 126,76 118 2,09 21,51 72 2,09 26,18 742 38,02 516,89 Total Drvna masa od 516,89 m3 po hektaru nešto je viša od normalne za taj bonitetni razred (480 mVha). S obzirom na vertikalnu prebornu strukturu i odnose debljinskih stupnjeva stabala do 30 cm, od 31 do 50 cm i od 51 cm na više, ova sastojina ima postotne odnose 10%: 14%:76%, u odnosu na normalne - idealne koji iznose 20%:30%:50%. Iz navedenih odnosa vidljivo je da sastojina nema idealnu, čak ni približno povoljnu prebornu strukturu. To je vidljivo i iz slike 1 na kojoj je prikazan uzdužni profil i na njemu vertikalna struktura te horizontalna projekcija krošanja jele, bukve i smreke u djelu sastojine na pokusnoj plohi 1. Iz profila je vidljivo da u vertikalnoj strukturi sastojine nedostaje srednji sloj stabala što se odražava na ekološke, a posebno na mikroklimatske uvjete u tlu i iznad tla. To se neposredno odražava i na kvalitetu i brojnost prirodnog pomlatka, koji je prikazan u tablici 2. Iz tablice 2 vidljivo je da se u razvojnom stadiju ponika, pomladka i mladika javlja po ha 7122 komada jele, smreke, bukve i ostalih vrsta drveća. Taj podatak ukazuje na činjenicu da se u sastojini javlja broj biljaka mladog naraštaja koji je nedovoljan, ali koji nastaje kao posljedica nedavnog sječivog zahvata u prebornu strukturu, koji će s vremenom utjecati na poboljšanje preborne |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 8 <-- 8 --> PDF |
S. Malić, M. Oršanić, I. Anić: NEKE KARAKTERISTIKE I PROBLEMI PREBORNIH ŠUMA OBIČNE JELE ... Šumarski list br. 3—4, CXX (19%), 91—99 Šumarija-Forest dept: R. Gora Odje\-Management unit: Višnjevica 23 strukture. To je vidljivo i iz priloženog grafikona 1 i distribucije broja stabala po debljinskim razredima, gdje je distribucija poprimila skoro idealnu Liocourtovu krivulju raspodjele broja stabala u prebornoj šumi stablimične strukture. Na istom grafikonu vidljiva je i krivulja raspodjele učestalosti drvnih masa po debljinskim razredima, gdje se uočava znatno učešće debelih stabala iznad 60 cm prsnog promjera. Taj nas podatak upozorava na poremećenu prebornu strukturu koja je nastala kao posljedica predugih ophodnjica, odnosno prevelike drvne zalihe po hektaru. Pokusna ploha 2 predstavlja prebornu šumu grupimične strukture na geološkoj podlozi silikata gdje se razvijaju duboka tla tipa podzola i smeđa tla. Zbog geoloških i pedoloških uvjeta ova šuma ima grupimičnu prebornu strukturu, i na taj se način obavlja sječa i prirodno pomlađivanje. Suma pripada zajednici jele s rebračom (Blechno-Abietetum Horv. 1950), subasocijaciji Blechno- Abietetum galietosum rotundifolii Horv.facijes Vac- Slika I Profil sastojine i horizontalna projekcija krošanja Figure 1 Stand profile and horizontal projection of crowns cinim myrtillus, koji se razvija na sušim platoima. Šumarija-ForGosp. jed´mic-d-Management unit: Višnjevica TABLICA--TABLE 2 Pokusna ploha-Lxp. plot: 1 OA\e\-Compartmenl: 23 Površina-fVoc area: I ha Vrst VrstVrsta aa drveć drvećdrveća aa Tree TreeTree species speciesspecies Abie AbieAbies ss alb albalba aa Pice PicePicea aa abie abieabies ss Fa FaFag gg u uus ss sylvatic sylvaticsylvatica aa Othe OtheOther rr specie speciespecies6 Ukupno UkupnoUkupno- -- Total TotalTotal a a o a a m a 6 razn -2 Struktur StrukturStruktura mlado mladomladog gg naraštaj naraštajnaraštaja p ppo vrstam vrstamvrstama drveć drvećdrveća i ii visinski visinskivisinskim klasam klasamklasama-Structure of young trees as to tree species and height classes, per hectare Visinsk VisinskVisinski ii razredi (cm)-Height classes (cm) Ponik PonikPonik- -- Seedlings SeedlingsSeedlings 115 1151155 55 -2 -2-25 55 158 1581589 99 -5 -5-50 00 40 40400 00 -7 -7-75 55 11 11111 11 -10 -10-100 00 14 14144 44 -12 -12-125 55 7 778 88 -15 -15-150 00 4 444 44 -17 -17-175 55 3 335 55 -200 5 555 -225 26 -250 -275 -300 -325 -350 -375 -400 UKUPNO- Total 3637 14 14144 44 38 38389 99 40 40400 00 17 17178 88 11 11111 11 6 667 77 4 444 44 5 555 55 5 555 11 11 1465 2 222 22 2 222 22 1 111 11 4 444 44 2 222 22 1 111 22 11 165 18 18189 99 66 66667 77 22 22222 22 20 20200 00 20 20200 00 15 15155 55 7 778 88 8 889 44 11 1855 129 1291299 99 218 2182189 99 148 1481489 99 52 52522 22 49 49499 99 34 34345 55 26 26265 55 16 16168 88 2210 81 22 22 11 7122 Debljinski razred´i-Diameter classes Grafikon l Distribucija broja stabala i drvnih masa po debljinskim razredima Graph 1 Distribution of tree numbers and growing stock, per hectare U tablici 3 prikazana je struktura sastojine po vrstama drveća, debljinskim razredima, broju stabala, temeljnici i drvnoj masi. Sastojina se nalazi na stojbini I/II bonitetnog razreda i ima drvnu zalihu od 781,98 mVha, koja je dosta visoka u odnosu na normalnu drvnu zalihu koja iznosi 550 mVha. Iz tablice 3 vidljivo je da prevelika drvna masa uzrokuje poremećaj u prebornoj strukturi. Postotni odnosi debljinskih razreda u ovoj sastojini iznose 7%:7%:86%, što u odnosu na idealnu prebornu strukturu (20%:30%:50%) znači veliki otklon. To je vidljivo i iz slike 2 koja predstavlja uzdužni profil tipičnog djela ove sastojine, iz koje se vidi izostanak najnižih i srednjih slojeva stabala u vertikalnoj strukturi. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 9 <-- 9 --> PDF |
S. Matić, M. Oršanić. I. Anić: NEKE KARAKTERISTIKE 1 PROBLEMI PREBORNIH ŠUMA OBIČNE IELE . Šumarski list br. 3—4, CXX (1996), 91—99 Šumarija-Foreif department: Zalesina Gosp. jedinica-Management unit: Belevine Od]e\-Compartment: 10 TABUCA-TABLE 3 Pokusna ploha-Lxp. plot: 1 Površina-P/of area: 1 ha Strukturi sastojine po vrstama drveća, debljinskim razredima broju stabala temelj lici i drvnoj masi Stand structure as to tree species, diameter classes, number of trees, basal ana and volume Debijinski VRSTA DRVEĆA-TREE SPECIES razred Diameter classes Abies alba Picea abies Fagus sylvatlca UKUPNO-Tbfa/ cm N G V N G V N G V N G V -10 121 0,45 2,81 24 0,11 0,56 248 1,12 3,73 393 1,68 7,10 11-20 30 0,61 3,92 6 0,13 1,43 129 2,68 14,28 165 3,42 19.63 21-30 4 0,21 2,15 1 0,05 0,52 53 2,77 25,34 58 3,03 28,01 31-40 6 0,65 8,16 2 0,26 3,28 15 1,42 16,28 23 2,33 27,72 41-50 7 1,24 16,61 3 0,54 7,45 10 1,78 24,06 51-60 36 9,20 137,45 2 0,53 8,01 2 0,49 7,28 40 10,22 152,74 61-70 38 12,69 194,73 3 1,04 16,28 41 13,73 211,01 71-80 28 11,87 180,96 1 0,43 6,92 29 12,30 187,88 81-90 10 5,9 93,04 2 1,17 18,39 12 7,07 111,43 91-100 1 0,92 12,4 1 0,92 12,4 UKUPNO- Total 281 43,74 652,23 40 3,29 48,47 451 9,45 81,28 772 56,48 781,98 Sumariya-Forest dept.: Zalesina Odjs\-Manaf>ement unit: Belevine 10 Bukova stabla zauzimaju najniže djelove vertikalnog profila, što objašnjavamo pomanjkanjem vlage u ovoj zajednici, odnosno facijesu. To ide na štetu pojave jele u procesu pomlađivanja i uraštanja u donje slojeve stabala iznad 3 cm prsnog promjera, a pogoduje pojavi bukve. Da je vertikalna struktura bliža prebornoj to bi imalo pozitivan utjecaj na poboljšanje mikroklimatskih uvjeta i vlažnost u tlu i iznad tla, što bi se povoljno odrazilo na pojavu prirodnog pomlatka jele. Kao posljedicu, utjecaj nepovoljnih strukturnih, a u svezi s tim i ekoloških uvjeta na pojavu pomlatka i mla dika jele, možemo uočiti u tablici 4. U njoj je vidljivo da od ukupnog broja ponika i pomlatka jele, smreke i bukve koji iznosi 14450 komada po hektaru samo na ponik jele otpada 11350 komada, a pomladak svih ostalih vrsta drveća iznosi 3100 komada po ha. Taj nam podatak govori o dobrom urodu sjemena jele i njegovom klijanju ali i nestajanju pomlatka nakon jedne godine. Nestanak pomlatka objašnjavamo pomanjkanjem vlage u tlu i u zraku, kao posljedicu nepovoljnih, prije svega strukturnih, a povezano s tim, i eko Slika 2 Profil sastojine i horizontalna projekcija krošanja Figure 2 Stand profile and horizontal projection of crowns loških uvjeta. Šumarija-ForGosp. jedimca-Management unit: Belevine Pokusna p\oha-Exp. plot: 2 Odjel-Compartment: 10 TABLICA-rASLL4 Površina-P/o? area: 1 ha Struktura mladog naraštaja po vrstama drveća i visinskim klasama-Sfn/cfurs of young trees as to tree species and height classes, per hectare Vrsta drveća Visinski razredi (cm)-Height classes (cm) Ponik- Tree species -25 -50 -75 -100 -125 -150 -175 -200 -225 -250 Total Seedlinqs Abies alba 11350 2400 13750 Picea abies 600 600 Fagus 100 100 sylvatlca UKUPNO 11350 3100 14450 Total |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 10 <-- 10 --> PDF |
S. Malic, M. OrSanić. 1. Anić: NEKE KARAKTERISTIKE I PROBLEMI PREBORNIH ŠUMA OBIČNE JELE ... Šumarski list br. 5—4, CXX (1996). 91—99 Na grafikonu 2 možemo vidjeti raspodjelu učestaloDebljinski raxvudx-Diameter classes sti broja stabala po debljinskim razredima, koja ima oblik Liocourtove krivulje s karakterističnim zadebljanjem u području debljinskih razreda od 50 do 90 cm. Raspodjela učestalosti drvnih masa ukazuje na preveliko učešče najdebljih stabala i preveliku drvnu zalihu na pokusnoj plohi. Na pokusnoj plohi 3 koja je smještena u zajednici jele s rebračom (Blechno-Abietetum Horv. 1950) na dubokim, vlažnim tlima, na silkatnoj podlozi (podzoli i smeđa tla), u subasocijaciji Blechno-Abietetum hylocomietosum Horv., nalazi se sastojina čije strukturne po Grafikon 2 Distribucija broja stabala i drvnih masa po debljinskim razredima datke donosimo u tablici 5. Graph 2 Distribution of tree numbers and growing stock, per hectare Šumstrija-Forest department: Zalesina Gosp. jed´mica-Management unit: Belevine Pokusna ploha-Lxp. plot: 3 Odjci-Compartment: 11 TABLICA-7/iBLL 5 Površina-Pfo? area: 1 ha Struktura sastojlne po vrstama drveća, debljinskim razredima, broju stabala, temeljnici i drvnoj rnasl-Sfanđ structure as to tree species, diameter classes, number of trees, basal area and volume Debljinski razred VRSTA DRVEĆA-FREE SPECIES Diameter classes Abies alba Picea abies Fagus sylvatica UKUPNO-7ote/ cm N G V N G V N G V N G V -10 207 0,71 3,51 53 0,20 1,01 251 0,92 2,15 511 1,83 6,67 11-20 59 0,99 6,22 18 0,28 1,56 66 1,17 6,13 143 2,44 13,91 21-30 17 0,80 8,10 4 0,19 1,89 13 0,63 5,95 34 1,62 15,94 31-40 12 1,23 15,14 1 0,13 1,64 13 1,36 16,78 41-50 14 2,41 33,80 3 0,51 7,02 17 2,92 40,82 51-60 47 12,05 181,56 47 12,05 181,56 61-70 35 11,92 184,74 2 0,62 9,60 37 12,54 194,34 71-80 31 13,91 218,12 2 0,93 14,64 33 14,84 232,76 81-90 11 6,35 100,15 11 6,35 100,15 91-100 2 1,35 21,46 2 1,35 21,46 Total 435 51,72 772,80 83 2,86 37,36 330 2,72 14,23 848 57,30 824,39 Iz tablice je vidljivo da se na pokusnoj plohi nalazi SumnrYyA-Forest dept: Zalesina Odjel-Management unit: Belevine 11 drvna masa od 824,39 mVha, a kako se sastojina nalazi na stojbini bonitetnog razreda I/II, normalna drvna zaliha za taj razred iznosi 550 mVha. Odnos debljinskih razreda u prebornoj strukturi iznose 4%:7%:89%, stoje daleko od normalnih postotnih odnosa (20%:30%:50%). Potpuniju informaciju o strukturi sastojine možemo dobiti na slici uzdužnog profila dijela sastojine prikazanog na slici 3. Iz slike je vidljivo da u vertikalnoj strukturi nedostaje stabala srednje etaže, kao i manji broj stabala donje etaže. Razloge možemo tražiti u poremećenoj prebornoj strukturi koja je nastala zbog nepridržavanja pravila o sječnim zahvatima tijekom ophodnjice od 10 godina. Ova sastojina nije sječena već 40 godina što se odrazilo na njenu strukturu. U tablici 6 prikazana je raspodjela učestalosti broja ponika, pomlatka i mladika po visinskim klasama. Iz nje je vidljivo da se na pokusnoj plohi javilo ukupno 24300 komada ponika, pomlatka i mladika, a da se od Slika 3 Profil sastojine i horizontalna projekcija krošanja tog zbroja na ponik jele odnosi 5450 kom. Figure 3 Stand profile and horizontal projection of crowns |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 11 <-- 11 --> PDF |
S. Malić, M. Oršanic´. 1. Anić: NEKE KARAKTERISTIKE I PROBLEMI PREBORNIH ŠUMA OBIČNE JKEE . Šumarski liši br. 3^4, CXX (1996), 91—99 Sumariyd-Forest department: Zalesina Gosp. jedmicd-Management unit: Belevine Pokusna ploha-Lxp. plot: 3 Odje\-Compartment: 1 1 TABLICA-7ABLL 6 Površina-/3/«/ area: 1 ha Struktura mladog naraštaja po vrstama drveća i visinskim klasama -Structure of young trees as to tree species and height classes, per hectare Vrsta drveća Visinski razredi {cm)-Height classes (cm) Tree species Ponlk- Seedlings -25 -50 -75 -100 Abies alba 5450 14450 600 250 200 Picea abies 1100 250 200 600 Fagus SYlvatica 200 50 UKUPNO- Totctl 5450 15750 900 450 800 Od ukupnog iznosa mladog naraštaja jela se najbolje pomlađuje dok se smreka i bukva javljaju u relativno malom broju. Razloge pojave elemenata pomlađivanja jele možemo tražiti u velikoj vlazi tla koja je tipična za navedenu biljnu asocijaciju, jer se nalazi u jednoj makrodepresiji gdje se skupljaju vode. Ovdje je interesantno napomenuti da nepovoljna preborna struktura nije nepovoljno utjecala na pojavu elemenata pomlađivanja, jer se njezin nepovoljni utjecaj u svim slučajevima odražava na pomanjkanje vlage u tlu i zraku, što u ovoj biljnoj zajednici nije imalo odlučujući utjecaj. Iz ovog primjera možemo još jednom potvrditi da je vlaga u tlu i zraku u prebornoj šumi u čvrstoj korelaciji s prebornom strukturom. Ukoliko nema viška vlage u tlu, i ukoliko je poremećena preborna struktura koja je regulator vlage, kao što je to bio slučaj na pokusnoj plohi broj 2, onda bilježimo izostanak prirodnog pomlađivanja, iako registriramo pojavu sjemena jele, odnosno njenog ponika. Iz raspodjele učestalosti broja stabala i drvnih masa po debljinskim razredima prikazanoj na grafikonu 3, možemo uočiti tipičnu raspodjelu broja stabala koja se odnosi na prebornu šumu grupimične strukture te nagomilanu drvnu masu koja je veća od normalne. UKUPNO -125 -150 -175 -200 -300 -325 Total 150 100 50 100 100 21500 100 250 50 2550 250 350 50 150 100 24300 Debljinski razredi-Diameter classes Grafikon 3 Distribucija broja stabala i drvnih masa po debljinskim razredima Graph 3 Distribution of tree numbers and growing stock, per hectare Što se tiče zdravstvenog stanja na opisane tri pokusne plohe, ustanovljeno je dosta dobro stanje na pokusnoj plohi broj 1, a dosta oštećenih stabala najvećih dimenzija na pokusnim plohama 2 i 3. Iz toga možemo zaključiti da su napadima štetnika i kiselih kiša najviše izvrgnuta najstarija, odnosno najdeblja stabla, koja su fiziološki najslabija. DANAŠNJI PROBLEMI PREBORNIH SUMA HRVATSKE — Todays problems of Croatian Selection Forests Na temelju dosad navedenog mišljenja smo daje danas najveći problem prebornih šuma jele i bukve u Hrvatskoj u uzgojnim, zahvatima neformiranoj i neodr-žavanoj prebornoj strukturi. Znajući za već dokazane činjenice o uzajamnoj povezanosti strukturnih elemenata pre- borne sastojine s ekološkim čimbenicima koji u njoj vladaju, a koji su posredno i neposredno vezani za pojavu elemenata pomlađivanja, mišljenja smo da je preborna struktura temeljni uvjet o kome ovisi kvalitetno funkcioniranje preborne šume. Izgubljenom prebornom strukturom stvaraju se jednoslojne sastojine, nadstojna stabla stare i fiziološki sla be, mijenjaju se ekološki uvjeti u sastojini, posebno u tlu i na tlu. To ponajprije dovodi do izostanka prirodnog pomlađivanja, odnosno pucanja karika u neprekidnom lancu pritjecanja i uraštanja stabala u sastojinu, odnosno mijenja se vertikalna struktura tipična za preborne šume. Utjecaj kiselih kiša i ostalih imisija na tako već fiziološki oslabljena stabla je sekundarna pojava kao i pojava različitih štetnika biotskog porijekla. Mlađa stabla jele, s još uvijek dobrim visinskim i debljinskim prirastom, nisu izložena sušenju i karakterističnom osipanju iglica. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 12 <-- 12 --> PDF |
S. Matič, M. Orsanić, I. Anić: NEKF, KARAKTERISTIKE I PROBLEMI PREBORNIH ŠUMA OBIĆNb JELE ... Šumarski list br. 3-4 , CXX (1996). 91—99 UMJESTO ZAKLJUČAKA — Instead of conclusions Preborne šume jele i bukve zauzimaju u Hrvatskoj29´A ukupne površine šuma. Imaju vrlo veliko gospodarsko, ekološko i socijalno značenje. Nastale su prirodnim putem iz šuma prašumske strukture prije nepuila 2 stoljeća i do danas sti zadržale prirodna obilježja. Zbog pogrešaka u gospodarenju, koje su izazvanenedokazanim pokušajima, bez znanstvenih osnova oponašanja gospodarenja sa sličnim šumama u srednjoj Europi. u jednom dijelu tih šuma prešlo se s klasičnog prebornog gospodarenja na gospodarenje sječom i umjetnom obnovom u krugovima. Na taj način veći dio odjela ostao je uzgojno netretiran. jer se propisani etat os tvarivao na čistim sječama posječenim krugovima. Zbog toga se na tim površinama izgubila preborna struktura sa svim pratećim posljedicama i problemima Danas se ponovno u prebornim šumama Hrvats k e vraća "klasično" preborno gospodarenje uz uvažavanje normale, prirasta, etata, ophodnjice i intenziteta zahvata u normalnim sastojinama od oko 25%. Svjesni smo daje put popravljanja grešaka u šumskom ekosustavu dug i složen, ali smo uvjereni daje to jedini pravi put, jer vodi očuvanju trajnosti, stabilnosti i produktivnosti tih vrlo vrijednih šuma. LITERATURA — References 1. B a 1 s i g e r, R. (1925): Der Plenterwald und seine Bedeutung fur die Forstwirthschaft der Gegenwort, str. 1-103, Bern. . x „ ,,Ma. ,„„„. „., , . 2. Fra n c i s k ov i c, S. (938 i 1939): Prilog proucavamu taksaciv 6F J ., , ,. .x ,.,„_ ,,n . onih elemenata u prebirnim sumama. Sum. list 428-450 i F 700-707, Zagreb. 3. K 1 e p a c, D. (1965): Uređivanje šuma, Nakladni zavod Znanje, str. 1-341, Zagreb. VSZ Praha, Matice lesnicka, str. .. 1-128, ,, Praha. . „ , x .„ „, „„.,, .. ,. , 4. K or p e 1, S. i Saniga M. (1993): Vyberny hospodarski sposob. f,x__ , .. . , , , ,io T» , zaraze 5. M a t tt i ii ć ćć, ,, S SS. .. (1972) (1972)(1972): :: Prirodn PrirodnPrirodno oo pomlađivanj pomlađivanjpomlađivanje ee u uu zaraženim jelovimsastojinama. Šum. list 11-12: 432-441, Zagreb. \/V / Drnkn Mutio/. di´m/i /-n pti-1 1TU Ui-.lKu 6. M a t i ć, S. (1973): Prirodno pomlađivanje kao faktor strukture sastojine u Šumama jele s rebračom (Blechno-Abietetum Horv.). Šum. list 9-10: 321-357 i 11-12:432-462, Zagreb. _ .. , , „ ,,n-,^ r , , , . . , , . , ,,, ci 7.Matic,S. (1976): Ecological and structural data about the Silver r-„, , , .. ,. , ,-, .. ... , ,. Fir/Beech selection forest in Croatia with special reference t 0 thei r natura l regeneration. XIV. IUFRO World Congress, June 20 -July 2, Oslo, Norway. 8. M a t i ć, S. (1983): Utjecaj ekoloških i strukturnih činilaca na prirodno pomlađivanje prebornih Šuma jele i bukve u Gor 9. Matić, S. iSkenderovićJ. (1992): Uzgajanje šuma. U , , / „. „ , „,*,,,„, ., , skom kotaru. Glas.Sum.pokuse XXF223-400, Zagreb. monografiji "šume u Hrvatskoj", Šumarski fakultet i JP "Hrvatske šume", 81-96, Zagreb. ´ *-´ SUMMARY: The fir (Abies alba Mill.) selection forests in Croatia cover 29% of the total forested area, or 540 641 hectares.They have a wood volume of 102 203 300 m3, of which 30 975 420 m\ or 30%, belongs to the fir. The remaining 70% of the mixture is mostly the common beech (Fagus sylvatica L.) and, to a lesser extent, common spruce (Picea abies Karst.) and other deciduous trees. The economic and general functions of these forests have a very high value. The general functions are reflected in a number of social and ecological functions. An ideal selection forest structure consists of trees of different heights and thicknesses per surface unit, where a normal amount of growing stock is distributed in the selection structure, providing highest increment, optimal natural regeneration and stability. The fir selection forests of today are marked by a disturbed, often extinct structure, causing a series of changes, some of which are: -inadequate or completely missing natural regeneration of the fir; -increase or decrease of normal wood volume, leading to reduced increment; -ageing, physiological weakening, and dieback of dominant trees; in 1992, 20.4% of the tree crowns were damaged by 60%; in 1993, thisfigure was 15%, in 1994 it was 15.2%; -negative impacts of acid rain and other pollutants of air, water and soil; -changes in the stands microclimate; -the degradation of forest soil caused by weeds, lessened microbiological activity, erosion and raw humus deposits; |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 13 <-- 13 --> PDF |
S. Matić, M. Oršanić. I. Anić: NEKE KARAKTERISTIKE [ PROBLEMI PREBORNIH ŠUMA OBIČNE JELE ... Šumarski list br. 3^1 , CXX (1996), 91—99 - the occurrence of secondary pests which quicken the tree dieback; -aggressive beech expansion into the fir territory, especially in southern rocky expositions and southern edges of the fir areal, combined with artificially increased proportion of spruce-trees. All the factors mentioned above are contributing to the negative trends in the selection forest development in Croatia, the causes of which can be classified in three groups: a) The application of improper silvicultural measures, especially as to the felling cycle, the intensity and felling methods. b) The appearance of long dry periods in the global climate. c) Adverse impacts of acid rain, air, water and soil pollutants. Acting simultaneously, some of these factors cannot be influenced. We should therefore apply adequate silvicultural methods to form structures capable of overcoming the negative impacts. Key words: selection forest, structure, regeneration, felling cycle, normal structure. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Šuma u Finskoj Forest in Finland (Foto: M. Harapin) POSTER 153 SEED PESTS ANO THEIR IMPACT O N REFORESTATION EFFORTS IN CROATIA BORIS HRASOVEC AND JOSIP MARGALETIC :..... .... . v , ´"fe:*-.jBB» Sflfoji - *´""-^j| (Foto: M. Harapin) |