DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Šuma u Finskoj


Forest in Finland


(Foto: M. Harapin)


POSTER 153
SEED PESTS ANO THEIR IMPACT O N REFORESTATION EFFORTS IN CROATIA


BORIS HRASOVEC AND JOSIP MARGALETIC


:..... .... . v ,


´"fe:*-.jBB»


Sflfoji - *´""-^j|


(Foto: M. Harapin)




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 13     <-- 13 -->        PDF

S. Matić, M. Oršanić. I. Anić: NEKE KARAKTERISTIKE [ PROBLEMI PREBORNIH ŠUMA OBIČNE JELE ... Šumarski list br. 3^1 , CXX (1996), 91—99
- the occurrence of secondary pests which quicken the tree dieback;
-aggressive beech expansion into the fir territory, especially in southern
rocky expositions and southern edges of the fir areal, combined with artificially
increased proportion of spruce-trees.
All the factors mentioned above are contributing to the negative trends in
the selection forest development in Croatia, the causes of which can be classified
in three groups:


a) The application of improper silvicultural measures, especially as to the
felling cycle, the intensity and felling methods.


b) The appearance of long dry periods in the global climate.


c) Adverse impacts of acid rain, air, water and soil pollutants.


Acting simultaneously, some of these factors cannot be influenced. We should
therefore apply adequate silvicultural methods to form structures capable
of overcoming the negative impacts.


Key words: selection forest, structure, regeneration, felling cycle, normal
structure.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 10     <-- 10 -->        PDF

S. Malic, M. OrSanić. 1. Anić: NEKE KARAKTERISTIKE I PROBLEMI PREBORNIH ŠUMA OBIČNE JELE ... Šumarski list br. 5—4, CXX (1996). 91—99
Na grafikonu 2 možemo vidjeti raspodjelu učestaloDebljinski
raxvudx-Diameter classes
sti broja stabala po debljinskim razredima, koja ima oblik
Liocourtove krivulje s karakterističnim zadebljanjem u
području debljinskih razreda od 50 do 90 cm. Raspodjela
učestalosti drvnih masa ukazuje na preveliko učešče
najdebljih stabala i preveliku drvnu zalihu na pokusnoj
plohi.


Na pokusnoj plohi 3 koja je smještena u zajednici
jele s rebračom (Blechno-Abietetum Horv. 1950) na dubokim,
vlažnim tlima, na silkatnoj podlozi (podzoli i
smeđa tla), u subasocijaciji Blechno-Abietetum hylocomietosum
Horv., nalazi se sastojina čije strukturne po


Grafikon 2 Distribucija broja stabala i drvnih masa po debljinskim razredima


datke donosimo u tablici 5. Graph 2 Distribution of tree numbers and growing stock, per hectare


Šumstrija-Forest department: Zalesina
Gosp. jed´mica-Management unit: Belevine Pokusna ploha-Lxp. plot: 3
Odjci-Compartment: 11 TABLICA-7/iBLL 5 Površina-Pfo? area: 1 ha


Struktura sastojlne po vrstama drveća, debljinskim razredima, broju stabala, temeljnici i drvnoj rnasl-Sfanđ structure as to tree species, diameter
classes, number of trees, basal area and volume


Debljinski
razred
VRSTA DRVEĆA-FREE SPECIES
Diameter
classes
Abies alba Picea abies Fagus sylvatica UKUPNO-7ote/
cm N G V N G V N G V N G V
-10 207 0,71 3,51 53 0,20 1,01 251 0,92 2,15 511 1,83 6,67
11-20 59 0,99 6,22 18 0,28 1,56 66 1,17 6,13 143 2,44 13,91
21-30 17 0,80 8,10 4 0,19 1,89 13 0,63 5,95 34 1,62 15,94
31-40 12 1,23 15,14 1 0,13 1,64 13 1,36 16,78
41-50 14 2,41 33,80 3 0,51 7,02 17 2,92 40,82
51-60 47 12,05 181,56 47 12,05 181,56
61-70 35 11,92 184,74 2 0,62 9,60 37 12,54 194,34
71-80 31 13,91 218,12 2 0,93 14,64 33 14,84 232,76
81-90 11 6,35 100,15 11 6,35 100,15
91-100 2 1,35 21,46 2 1,35 21,46
Total 435 51,72 772,80 83 2,86 37,36 330 2,72 14,23 848 57,30 824,39


Iz tablice je vidljivo da se na pokusnoj plohi nalazi SumnrYyA-Forest dept: Zalesina Odjel-Management unit: Belevine 11


drvna masa od 824,39 mVha, a kako se sastojina nalazi
na stojbini bonitetnog razreda I/II, normalna drvna zaliha
za taj razred iznosi 550 mVha. Odnos debljinskih razreda
u prebornoj strukturi iznose 4%:7%:89%, stoje
daleko od normalnih postotnih odnosa (20%:30%:50%).


Potpuniju informaciju o strukturi sastojine možemo
dobiti na slici uzdužnog profila dijela sastojine prikazanog
na slici 3. Iz slike je vidljivo da u vertikalnoj strukturi
nedostaje stabala srednje etaže, kao i manji broj stabala
donje etaže. Razloge možemo tražiti u poremećenoj
prebornoj strukturi koja je nastala zbog nepridržavanja
pravila o sječnim zahvatima tijekom ophodnjice
od 10 godina. Ova sastojina nije sječena već 40 godina
što se odrazilo na njenu strukturu.


U tablici 6 prikazana je raspodjela učestalosti broja
ponika, pomlatka i mladika po visinskim klasama. Iz
nje je vidljivo da se na pokusnoj plohi javilo ukupno
24300 komada ponika, pomlatka i mladika, a da se od


Slika 3 Profil sastojine i horizontalna projekcija krošanja


tog zbroja na ponik jele odnosi 5450 kom. Figure 3 Stand profile and horizontal projection of crowns




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 9     <-- 9 -->        PDF

S. Matić, M. Oršanić. I. Anić: NEKE KARAKTERISTIKE 1 PROBLEMI PREBORNIH ŠUMA OBIČNE IELE . Šumarski list br. 3—4, CXX (1996), 91—99
Šumarija-Foreif department: Zalesina
Gosp. jedinica-Management unit: Belevine
Od]e\-Compartment: 10 TABUCA-TABLE 3
Pokusna ploha-Lxp. plot: 1
Površina-P/of area: 1 ha


Strukturi sastojine po vrstama drveća, debljinskim razredima broju stabala temelj lici i drvnoj masi Stand


structure as to tree species, diameter classes, number of trees, basal ana and volume
Debijinski


VRSTA DRVEĆA-TREE SPECIES


razred
Diameter
classes Abies alba Picea abies Fagus sylvatlca UKUPNO-Tbfa/
cm N G V N G V N G V N G V
-10 121 0,45 2,81 24 0,11 0,56 248 1,12 3,73 393 1,68 7,10
11-20 30 0,61 3,92 6 0,13 1,43 129 2,68 14,28 165 3,42 19.63
21-30 4 0,21 2,15 1 0,05 0,52 53 2,77 25,34 58 3,03 28,01
31-40 6 0,65 8,16 2 0,26 3,28 15 1,42 16,28 23 2,33 27,72
41-50 7 1,24 16,61 3 0,54 7,45 10 1,78 24,06
51-60 36 9,20 137,45 2 0,53 8,01 2 0,49 7,28 40 10,22 152,74
61-70 38 12,69 194,73 3 1,04 16,28 41 13,73 211,01
71-80 28 11,87 180,96 1 0,43 6,92 29 12,30 187,88
81-90 10 5,9 93,04 2 1,17 18,39 12 7,07 111,43
91-100 1 0,92 12,4 1 0,92 12,4
UKUPNO-
Total 281 43,74 652,23 40 3,29 48,47 451 9,45 81,28 772 56,48 781,98


Sumariya-Forest dept.: Zalesina Odjs\-Manaf>ement unit: Belevine 10 Bukova stabla zauzimaju najniže djelove vertikalnog
profila, što objašnjavamo pomanjkanjem vlage u
ovoj zajednici, odnosno facijesu. To ide na štetu pojave
jele u procesu pomlađivanja i uraštanja u donje slojeve
stabala iznad 3 cm prsnog promjera, a pogoduje pojavi
bukve. Da je vertikalna struktura bliža prebornoj to bi
imalo pozitivan utjecaj na poboljšanje mikroklimatskih
uvjeta i vlažnost u tlu i iznad tla, što bi se povoljno odrazilo
na pojavu prirodnog pomlatka jele.


Kao posljedicu, utjecaj nepovoljnih strukturnih, a u


svezi s tim i ekoloških uvjeta na pojavu pomlatka i mla


dika jele, možemo uočiti u tablici 4.


U njoj je vidljivo da od ukupnog broja ponika i pomlatka
jele, smreke i bukve koji iznosi 14450 komada
po hektaru samo na ponik jele otpada 11350 komada, a
pomladak svih ostalih vrsta drveća iznosi 3100 komada
po ha. Taj nam podatak govori o dobrom urodu sjemena
jele i njegovom klijanju ali i nestajanju pomlatka nakon
jedne godine. Nestanak pomlatka objašnjavamo pomanjkanjem
vlage u tlu i u zraku, kao posljedicu nepovoljnih,
prije svega strukturnih, a povezano s tim, i eko


Slika 2 Profil sastojine i horizontalna projekcija krošanja


Figure 2 Stand profile and horizontal projection of crowns loških uvjeta.


Šumarija-ForGosp. jedimca-Management unit: Belevine Pokusna p\oha-Exp. plot: 2
Odjel-Compartment: 10 TABLICA-rASLL4 Površina-P/o? area: 1 ha


Struktura mladog naraštaja po vrstama drveća i visinskim klasama-Sfn/cfurs of young trees as to tree species and
height classes, per hectare


Vrsta drveća Visinski razredi (cm)-Height classes (cm)
Ponik-


Tree species -25 -50 -75 -100 -125 -150 -175 -200 -225 -250 Total


Seedlinqs


Abies alba 11350 2400 13750


Picea abies 600 600


Fagus


100 100


sylvatlca
UKUPNO


11350 3100 14450


Total




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 8     <-- 8 -->        PDF

S. Malić, M. Oršanić, I. Anić: NEKE KARAKTERISTIKE I PROBLEMI PREBORNIH ŠUMA OBIČNE JELE ... Šumarski list br. 3—4, CXX (19%), 91—99
Šumarija-Forest dept: R. Gora Odje\-Management unit: Višnjevica 23 strukture. To je vidljivo i iz priloženog grafikona 1 i
distribucije broja stabala po debljinskim razredima, gdje
je distribucija poprimila skoro idealnu Liocourtovu krivulju
raspodjele broja stabala u prebornoj šumi stablimične
strukture.
Na istom grafikonu vidljiva je i krivulja raspodjele
učestalosti drvnih masa po debljinskim razredima, gdje
se uočava znatno učešće debelih stabala iznad 60 cm
prsnog promjera. Taj nas podatak upozorava na poremećenu
prebornu strukturu koja je nastala kao posljedica
predugih ophodnjica, odnosno prevelike drvne zalihe
po hektaru.
Pokusna ploha 2 predstavlja prebornu šumu grupimične
strukture na geološkoj podlozi silikata gdje se razvijaju
duboka tla tipa podzola i smeđa tla. Zbog geoloških
i pedoloških uvjeta ova šuma ima grupimičnu prebornu
strukturu, i na taj se način obavlja sječa i prirodno
pomlađivanje. Suma pripada zajednici jele s rebračom
(Blechno-Abietetum Horv. 1950), subasocijaciji Blechno-
Abietetum galietosum rotundifolii Horv.facijes Vac-


Slika I Profil sastojine i horizontalna projekcija krošanja


Figure 1 Stand profile and horizontal projection of crowns cinim myrtillus, koji se razvija na sušim platoima.


Šumarija-ForGosp. jed´mic-d-Management unit: Višnjevica TABLICA--TABLE 2 Pokusna ploha-Lxp. plot: 1
OA\e\-Compartmenl: 23 Površina-fVoc area: I ha


Vrst
VrstVrsta
aa drveć
drvećdrveća
aa


Tree
TreeTree species
speciesspecies


Abie
AbieAbies
ss alb
albalba
aa


Pice
PicePicea
aa abie
abieabies
ss


Fa
FaFag
gg u
uus
ss
sylvatic
sylvaticsylvatica
aa
Othe
OtheOther
rr
specie
speciespecies6
Ukupno
UkupnoUkupno-
--


Total
TotalTotal


a a o a a m a 6
razn
-2
Struktur
StrukturStruktura mlado
mladomladog
gg naraštaj
naraštajnaraštaja p
ppo vrstam
vrstamvrstama drveć
drvećdrveća i
ii visinski
visinskivisinskim klasam
klasamklasama-Structure of young trees as to tree species and height classes, per hectare
Visinsk
VisinskVisinski
ii razredi (cm)-Height classes (cm)
Ponik
PonikPonik-
--
Seedlings
SeedlingsSeedlings
115
1151155
55
-2
-2-25
55
158
1581589
99
-5
-5-50
00
40
40400
00
-7
-7-75
55
11
11111
11
-10
-10-100
00
14
14144
44
-12
-12-125
55
7
778
88
-15
-15-150
00
4
444
44
-17
-17-175
55
3
335
55
-200
5
555
-225
26
-250 -275 -300 -325 -350 -375 -400
UKUPNO-
Total
3637
14
14144
44 38
38389
99 40
40400
00 17
17178
88 11
11111
11 6
667
77 4
444
44 5
555
55 5
555 11 11 1465
2
222
22 2
222
22 1
111
11 4
444
44 2
222
22 1
111 22 11 165
18
18189
99 66
66667
77 22
22222
22 20
20200
00 20
20200
00 15
15155
55 7
778
88 8
889 44 11 1855
129
1291299
99 218
2182189
99 148
1481489
99 52
52522
22 49
49499
99 34
34345
55 26
26265
55 16
16168
88 2210 81 22 22 11 7122


Debljinski razred´i-Diameter classes


Grafikon l Distribucija broja stabala i drvnih masa po debljinskim razredima


Graph 1 Distribution of tree numbers and growing stock, per hectare


U tablici 3 prikazana je struktura sastojine po vrstama
drveća, debljinskim razredima, broju stabala, temeljnici
i drvnoj masi.


Sastojina se nalazi na stojbini I/II bonitetnog razreda
i ima drvnu zalihu od 781,98 mVha, koja je dosta
visoka u odnosu na normalnu drvnu zalihu koja iznosi
550 mVha. Iz tablice 3 vidljivo je da prevelika drvna
masa uzrokuje poremećaj u prebornoj strukturi. Postotni
odnosi debljinskih razreda u ovoj sastojini iznose
7%:7%:86%, što u odnosu na idealnu prebornu strukturu
(20%:30%:50%) znači veliki otklon. To je vidljivo i
iz slike 2 koja predstavlja uzdužni profil tipičnog djela
ove sastojine, iz koje se vidi izostanak najnižih i srednjih
slojeva stabala u vertikalnoj strukturi.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 7     <-- 7 -->        PDF

S. Malić, M. Oršanić, I. Anić: NEKE KARAKTERISTIKE I PROBLEMI PREBORNIH ŠUMA OBIČNE JELE Sumarskilist.br. 3—i. CXX (1996), 91—99
rodnih šuma na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Najbolji
pokazatelj njezina rada upravo su šume prirodne
strukture, koje se rasprostiru na 95% šumske površine u
Hrvatskoj, a koje su nastale i koje se uzgajaju pod neposrednim
utjecajem šumara te škole.


Preborne šume u Hrvatskoj nose obilježje isključivo
obične jele (Abies alba Mill.), jer su preborna struktura
i preborno gospodarenje vezani s ekološkim zahtjevima
i biološkim osobinama te vrste drveća. Preborno se može
gospodariti samo s onim šumama u čijoj se strukturi
nalazi obična jela, jer je to temeljna vrsta prebornih šuma
i prebornog gospodarenja, a mogu joj biti primiješane
bukva i smreka.


Pogrešno je govoriti o prebornom gospodarenju sa
smrekovim šumama, jer je smreka pionirska vrsta drveća
koja se ne pomlađuje na klimatogenim stojbinama
jele i bukve. Ona je prijelazna vrsta koja stvara uvjete
za pridolazak jele i bukve, te postupno nestaje iz omjera
smjese takvih sastojina jer se u njima ne pomlađuje. Ta
vrsta široke ekološke valencije nastupa kao "treća" vrsta
i pridolazi samo na onim manjim površinama u prebor


Šumarija-Foreit department: Ravna gora


noj šumi koje su iz bilo kojih razloga ostale duže vrijeme
bez zastora krošanja i zbog toga se degradirale.


Isto tako, pogrešno je govoriti o prebornom gospodarenju
s čistim bukovim šumama glede na bioloških
svojstava bukve, čiji pomladak u najranijoj dobi ne može,
kao pomladak jele, izdržati dugotrajnu zasjenu. Pomladak
svih listopadnih vrsta drveća u našim šumama,
pa tako i bukve, može najviše do dobi od 4 godine izdržati
veliku i nepromijenjenu zasjenu. Ako se svjetlosni
uvjeti ne promjene ka većim vrijednostima, pomladak
propada.


Preborne šume u Hrvatskoj prikazat ćemo s tri pokusne
plohe na kojima možemo pronaći većinu obilježja
koja danas obilježavaju ove šume, posebno kada
se radi o šumskim zajednicama, strukturi i pomlađivanju.


Pokusna ploha 1 predstavlja prebornu šumu na podlozi
vapnenca. Ona je najraširenija u Hrvatskoj, a pripada
zajednici bukve i jele (Abieti-Fagetum dinaricum
Treg. 1957). U tablici 1 prikazane su strukturne osobine
te zajednice na II bonitetnom razredu.


Gosp. ]e.d´m\ca.-Management unit: Višnjevica TABLICA-TABLE 1 Pokusna p\ohd-Exp. plot: 1
OA\e\-Compartment: 23 Površina-/3/«? area: 1 ha


Struktura sastojine po vrstama drveća, debljlnskim razredima, broju stabala, temeljnici i drvnoj masi-Stend structure as to tree species, diameter
classes, number of trees, basal area and volume


Debljinski


VRSTA DRVEĆA-THEE SPECIES


razred


Diameter


Abies alba Picea abies Fagus sylvatica Ostalo-CWrer species UKUPNO-Tofa/


classes


cm N G V N G V N G V N G V N G V
-10 214 0,70 0,90 110 0,42 0,66 64 0,28 1,14 40 0,19 0.80 428 1,59 3,50
11-20 65 1,23 6,90 16 0,33 1,72 40 0,68 5,73 22 0,42 3,61 145 2,66 17,96
21-30 41 2,10 19,90 8 0,43 4,01 6 0,30 3,38 4 0,19 2,18 59 3,02 29,47
31-40 17 1,64 19,21 5 0,49 5,77 8 0,83 11,26 1 0,13 1,76 31 3,09 38,00
41-50 10 1,78 24,47 1 0,20 2,74 2 0,38 5,62 13 2,36 32,83
51-60 16 3,80 54,87 2 0,51 7,50 2 0,44 6,72 20 4,75 69,09
61-70 18 6,25 95,91 3 0,92 13,96 1 0,34 5,49 22 7,51 115,36
71-80 6 2,70 42,77 6 2,87 45,68 12 5,57 88,45
81-90 6 3,41 55,17 2 1,08 17,44 8 4,49 72,61
91-100 2 1,35 22,34 1 0,75 12,50 3 2,1 34,84


101-110 1 0,88 14,78 1 0,88 14,78
UKUPNO


395 24,96 342,44 157 8,88 126,76 118 2,09 21,51 72 2,09 26,18 742 38,02 516,89


Total


Drvna masa od 516,89 m3 po hektaru nešto je viša
od normalne za taj bonitetni razred (480 mVha). S obzirom
na vertikalnu prebornu strukturu i odnose debljinskih
stupnjeva stabala do 30 cm, od 31 do 50 cm i od 51
cm na više, ova sastojina ima postotne odnose
10%: 14%:76%, u odnosu na normalne - idealne koji
iznose 20%:30%:50%. Iz navedenih odnosa vidljivo je
da sastojina nema idealnu, čak ni približno povoljnu prebornu
strukturu. To je vidljivo i iz slike 1 na kojoj je
prikazan uzdužni profil i na njemu vertikalna struktura
te horizontalna projekcija krošanja jele, bukve i smreke
u djelu sastojine na pokusnoj plohi 1.


Iz profila je vidljivo da u vertikalnoj strukturi sastojine
nedostaje srednji sloj stabala što se odražava na ekološke,
a posebno na mikroklimatske uvjete u tlu i iznad
tla. To se neposredno odražava i na kvalitetu i brojnost
prirodnog pomlatka, koji je prikazan u tablici 2.


Iz tablice 2 vidljivo je da se u razvojnom stadiju ponika,
pomladka i mladika javlja po ha 7122 komada jele,
smreke, bukve i ostalih vrsta drveća. Taj podatak ukazuje
na činjenicu da se u sastojini javlja broj biljaka mladog
naraštaja koji je nedovoljan, ali koji nastaje kao posljedica
nedavnog sječivog zahvata u prebornu strukturu,
koji će s vremenom utjecati na poboljšanje preborne




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 6     <-- 6 -->        PDF

S. Malić, M. Oršanič, I. Anić: NEKE KARAKTERISTIKE I PROBLEMI PREBORNIH ŠUMA OBIČNE JELE . Šumarski list br. 3-^t, CXX (1996), 91
UVOD — Introduction


Obična jela (Abies alba Mill.) tvori u Hrvatskoj pre-
borne šume koje zauzimaju 29% ukupne šumske površine
ili 540 641 ha. Drvna zaliha tih šuma iznosi 102
203 300 m3 od čega se na jelu odnosi 30 975 420 m3 ili
30%. Preostalih 70% u omjeru smjese tih šuma najvećim
dijelom pripada običnoj bukvi (Fagus sylvatica L.),
nešto manje običnoj smreci (Picea abies Karst.) i ostalim
listačama.


Na području Dinarida preborne šume tvore šumska
zajednica bukve i jele (Abieti-Fagetum dinaricum Treg.
1957), pretežito na vapnenačkoj geološkoj podlozi, te
manjim dijelom šumska zajednica jele s rebračom (Blechno-
Abietetum Ht. 1950), na silikatnoj geološkoj podlozi.
U panonskom dijelu Hrvatske pridolazi panonska bukovo
jelova preborna šuma (Abieti-Fagetum pannonicum
Rauš 1969), na vršnim dijelovima gora između rijeka
Save i Drave. Te šume imaju veliku vrijednost u
gospodarskim i općekorisnim funkcijama. Općekorisne
funkcije predstavljene su većim brojem društvenih i ekoloških
funkcija.


Idealna preborna struktura šume predstavljena je stablima
različitih visina i debljina na jedinici površine, u
kojoj se nalazi normalna drvna zaliha raspoređena u prebornu
strukturu koja osigurava maksimalni prirast, optimalno
prirodno pomlađivanje i stabilnost.


Današnje stanje jelovih prebornih šuma obilježeno
je poremećenom i često nestalom prebornom strukturom,
stoje uzrokom čitavog niza promjena od kojih navodimo
ove:


- vrlo loše ili potpuno izostalo prirodno pomlađivanje
jele,
- smanjenje ili povećanje drvne zalihe u odnosu na
normalnu, uz smanjenje prirasta,
- starenje, fiziološko slabljenje i sušenje dominantnih
stabala (u 1992. godini bilo je 20,4% stabala čije su
krošnje oštećene preko 60%, u 1993. godini 15%, a 1993.
godine 15,2% stabala),
- naglašeni negativni utjecaji kiselih kiša i drugih onečišćivača
zraka, vode i tla,
- promjene u sastojinskoj mikroklimi,
- degradacija šumskog tla zakorovljenjem, smanjenjem
mikrobiološke aktivnosti, erozijom ili nagomilavanjem
sirovog humusa,
- pojava sekundarnih štetnika koji ubrzavaju sušenje
stabala,
- agresivni pridolazak bukve na račun jele, posebno
na južnim, kamenitim ekspozicijama i južnim rubovima
areala jele, te umjetno povećanje učešća smreke.
Sve navedeno razlog je negativnog trenda u razvoju
prebornih šuma Hrvatske. Uzroke koji su doveli do ovakvog
stanja možemo podijeliti u tri grupe:


a) Pogrešni gospodarski zahvati, posebno glede ophodnjice,
intenziteta i načina sječe.


b) Pojava dužih sušnih razdoblja u globalnoj klimi.


c) Nepovoljan utjecaj kiselih kiša i polutanata koji
onečišćuju zrak, vodu i tlo.


S obzirom da navedeni uzroci djeluju uzajamno, a
da na neke od njih ne možemo utjecati, preostaje nam
jedino pravilnim uzgojnim zahvatima formirati prebornu
strukturu koja je u stanju prevladati nepovoljne utjecaje.


NEKE KARAKTERISTIKE PREBORNIH SUMA U HRVATSKOJ


— Some Features of the Croatian Selection Forests
Preborno gospodarenje u Hrvatskoj nastaje istovremeno
kada i u središnjoj Europi (Švicarska, Francuska,
Njemačka, Austrija), te se u izvornom obliku zadržalo
do danas. Da bi se ta tvrdnja shvatila, treba istaknuti da
su šume Hrvatske na 95% ukupne površine prirodne
strukture, a svega na 5% površine su umjetno podignute
šume ili šumske kulture.


Sume prirodne strukture u Hrvatskoj nastale su prirodnim
pomlađivanjem i to preborne šume prebornim
sječama, a regularne šume oplodnim sječama. U svezi s
tim šumarstvo Hrvatske se ne susreće s problemom uzgajanja
šuma bliskih prirodi, kao stoje to danas poseban
hit u šumarstvu Europe, zbog toga što je većina naših
gospodarskih šuma prirodne strukture. Većina gospodarskih
šuma Hrvatske su prva ili druga generacija nastala
prirodnim putem iz hrastovih ili bukovih prašuma


kada je riječ o regularnim šumama. Isto tako preborne
šume imaju kontinuitet iz jelovih prašuma. To su sve
klimatogene šumske zajednice u čijem se omjeru smjese
nalaze isključivo autoktone vrste drveća, koje po svojoj
fitocenološkoj pripadnosti pridolaze u konkretnoj zajednici.
Svi gospodarski zahvati, kako u prebornim, tako
i u regularnim šumama, ponajprije se baziraju na ekološkim
zahtjevima vrsta drveća i šumskih zajednica, njihovim
biološkim svojstvima i gospodarskim osobinama
vrsta i zajednica. Sve navedeno uvijek je postojalo u
zakonskim propisima koji reguliraju funkcioniranje šumarstva,
a posebno u zakonima o šumama koji u različitim
oblicima u Hrvatskoj imaju skoro 200-godišnju
tradiciju. U tom i još sveobuhvatnijem kontekstu (šumarska
nastava, znanost, društveni i ekološki uvjeti i
dr.), nastala je poznata Zagrebačka škola uzgajanja pri




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 5     <-- 5 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK630* 221.4.001 Šumarski list br. 3—i, CXX (1996), 91—99


NEKE KARAKTERISTIKE I PROBLEMI PREBORNIH ŠUMA
OBIČNE JELE (Abies alba Mili.) U HRVATSKOJ


SOME FEATURES AND PROBLEMS CONCERNING SILVER FIR (Abies alba Mill.)
SELECTION FORESTS IN CROATIA


Slavko MATIĆ, Milan ORŠANIĆ, Igor ANIĆ*


SAŽETAK: Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj tvori preborne šume koje
zauzimaju 29% ukupne šumske površine ili 540 641 ha. Drvna zaliha tih šuma iznosi
102 203 300 m3 od čega se na običnu jelu odnosi 30 975 420 m3 ili 30%. Preostalih
70% u omjeru smjese najvećim dijelom se odnosi na običnu bukvu (Fagus sylvatica
L.), nešto manje na običnu smreku (Picea abies Karst.) i ostale listače. Te šume
imaju veliku vrijednost u gospodarskim i općekorisnim funkcijama. Općekorisne funkcije
predstavljene su društvenim i ekološkim funkcijama. Idealnu prebornu strukturu
šume tvore stabla različitih visina i debljina na jedinici površine, normalne drvne
zalihe raspoređene u prebornu strukturu, koja osigurava maksimalan prirast, optimalno
prirodno pomlađivanje i stabilnost. Današnje stanje jelovih prebornih šuma
obilježeno je poremećenom i često nestalom prebornom strukturom što je razlogom
niza promjena od kojih navodimo ove:


- vrlo loše ili potpuno izostalo prirodno pomlađivanje jele,


- smanjenje ili povećanje drvne zalihe u odnosu na normalnu, uz smanjenje prirasta,


- starenje, fiziološko slabljenje i sušenje dominantnih stabala (u 1992. godini bilo
je 20,4% stabala čije su krošnje oštećene preko 60%, u 1993. godini 15%, a 1993. godine 15,2% stabala),


- naglašeni negativni utjecaji kiselih kiša i drugih onečišćivača zraka, vode i tla,


- promjene u sastojinskoj mikroklimi,


- degradacija šumskog tla zakorovljenjem, smanjenjem mikrobiološke aktivnosti,
erozijom i nagomilavanjem sirovog humusa,


- pojava sekundarnih štetnika koji ubrzavaju sušenje stabala,


- agresivni pridolazak bukve na račun jele, posebno na južnim, kamenitim ekspozicijama
i južnim rubovima areala jele, te umjetno povećanje učešća smreke.


Sve navedeno razlog je uočenog negativnog trenda razvoja prebornih šuma u
Hrvatskoj. Uzroke koji su doveli do ovakvog stanja možemo podijeliti u tri grupe:
a) Pogrešni gospodarski zahvati, posebno glede ophodnjice, intenziteta i načina
sječe.
b) Pojava dužih sušnih razdoblja u globalnoj klimi.
c) Nepovoljan utjecaj kiselih kiša i polutanata koji onečišćuju zrak, vodu i tlo.
S obzirom da svi navedeni uzroci djeluju uzajamno, a da na neke od njih ne možemo utjecati, preostaje nam jedino da pravilnim uzgojnim zahvatima formiramo prebornu
strukturu koja je u stanju prevladati nepovoljne utjecaje.


Ključne riječi: prebornašuma, struktura,pomlađivanje, ophodnjica, normala


* Prof. dr. se. Slavko Matić, mr. se. Milan Oršanic, Igor Anić, dipl. inž.
Zavod za uzgajanje šuma, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu


ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 12     <-- 12 -->        PDF

S. Matič, M. Orsanić, I. Anić: NEKF, KARAKTERISTIKE I PROBLEMI PREBORNIH ŠUMA OBIĆNb JELE ... Šumarski list br. 3-4 , CXX (1996). 91—99
UMJESTO ZAKLJUČAKA — Instead of conclusions


Preborne šume jele i bukve zauzimaju u Hrvatskoj29´A ukupne površine šuma. Imaju vrlo veliko gospodarsko,
ekološko i socijalno značenje. Nastale su prirodnim
putem iz šuma prašumske strukture prije nepuila
2 stoljeća i do danas sti zadržale prirodna obilježja.


Zbog pogrešaka u gospodarenju, koje su izazvanenedokazanim pokušajima, bez znanstvenih osnova oponašanja
gospodarenja sa sličnim šumama u srednjoj Europi.
u jednom dijelu tih šuma prešlo se s klasičnog prebornog
gospodarenja na gospodarenje sječom i umjetnom
obnovom u krugovima. Na taj način veći dio odjela
ostao je uzgojno netretiran. jer se propisani etat os


tvarivao na čistim sječama posječenim krugovima. Zbog
toga se na tim površinama izgubila preborna struktura
sa svim pratećim posljedicama i problemima


Danas se ponovno u prebornim šumama Hrvats
k e vraća "klasično" preborno gospodarenje uz uvažavanje
normale, prirasta, etata, ophodnjice i intenziteta
zahvata u normalnim sastojinama od oko 25%. Svjesni
smo daje put popravljanja grešaka u šumskom ekosustavu
dug i složen, ali smo uvjereni daje to jedini pravi
put, jer vodi očuvanju trajnosti, stabilnosti i produktivnosti
tih vrlo vrijednih šuma.


LITERATURA — References


1. B a 1 s i g e r, R. (1925): Der Plenterwald und seine Bedeutung fur
die Forstwirthschaft der Gegenwort, str. 1-103, Bern.
. x „ ,,Ma. ,„„„. „., , .


2. Fra n c i s k ov i c, S. (938 i 1939): Prilog proucavamu taksaciv
6F J


., , ,. .x ,.,„_ ,,n .
onih elemenata u prebirnim sumama. Sum. list 428-450 i


F


700-707, Zagreb.


3. K 1 e p a c, D. (1965): Uređivanje šuma, Nakladni zavod Znanje,
str. 1-341, Zagreb.
VSZ Praha, Matice lesnicka, str.
.. 1-128,
,, Praha.


. „ , x .„ „, „„.,, .. ,. ,


4. K or p e 1, S. i Saniga M. (1993): Vyberny hospodarski sposob.
f,x__ , .. . , , , ,io T» ,


zaraze


5. M a t
tt i
ii ć
ćć,
,, S
SS.
.. (1972)
(1972)(1972):
:: Prirodn
PrirodnPrirodno
oo pomlađivanj
pomlađivanjpomlađivanje
ee u
uu zaraženim jelovimsastojinama. Šum. list 11-12: 432-441, Zagreb.
\/V / Drnkn Mutio/. di´m/i /-n pti-1 1TU Ui-.lKu


6. M a t i ć, S. (1973): Prirodno pomlađivanje kao faktor strukture
sastojine u Šumama jele s rebračom (Blechno-Abietetum
Horv.). Šum. list 9-10: 321-357 i 11-12:432-462, Zagreb.
_ .. , , „ ,,n-,^ r , , , . . , , . , ,,, ci


7.Matic,S. (1976): Ecological and structural data about the Silver
r-„, , , .. ,. , ,-, .. ... , ,.
Fir/Beech selection forest in Croatia with special reference
t 0 thei r natura l regeneration. XIV. IUFRO World Congress,


June 20 -July 2, Oslo, Norway.


8. M a t i ć, S. (1983): Utjecaj ekoloških i strukturnih činilaca na
prirodno pomlađivanje prebornih Šuma jele i bukve u Gor


9. Matić, S. iSkenderovićJ. (1992): Uzgajanje šuma. U
, , / „. „ , „,*,,,„, ., ,


skom kotaru. Glas.Sum.pokuse XXF223-400, Zagreb.


monografiji "šume u Hrvatskoj", Šumarski fakultet i JP
"Hrvatske šume", 81-96, Zagreb.


´ *-´


SUMMARY: The fir (Abies alba Mill.) selection forests in Croatia cover
29% of the total forested area, or 540 641 hectares.They have a wood volume
of 102 203 300 m3, of which 30 975 420 m\ or 30%, belongs to the fir. The
remaining 70% of the mixture is mostly the common beech (Fagus sylvatica
L.) and, to a lesser extent, common spruce (Picea abies Karst.) and other deciduous
trees. The economic and general functions of these forests have a very
high value. The general functions are reflected in a number of social and ecological
functions. An ideal selection forest structure consists of trees of different
heights and thicknesses per surface unit, where a normal amount of growing
stock is distributed in the selection structure, providing highest increment,
optimal natural regeneration and stability.


The fir selection forests of today are marked by a disturbed, often extinct
structure, causing a series of changes, some of which are:


-inadequate or completely missing natural regeneration of the fir;
-increase or decrease of normal wood volume, leading to reduced increment;
-ageing, physiological weakening, and dieback of dominant trees; in 1992,
20.4% of the tree crowns were damaged by 60%; in 1993, thisfigure was 15%,
in 1994 it was 15.2%;
-negative impacts of acid rain and other pollutants of air, water and soil;
-changes in the stands microclimate;
-the degradation of forest soil caused by weeds, lessened microbiological
activity, erosion and raw humus deposits;


ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 11     <-- 11 -->        PDF

S. Malić, M. Oršanic´. 1. Anić: NEKE KARAKTERISTIKE I PROBLEMI PREBORNIH ŠUMA OBIČNE JKEE . Šumarski liši br. 3^4, CXX (1996), 91—99
Sumariyd-Forest department: Zalesina
Gosp. jedmicd-Management unit: Belevine Pokusna ploha-Lxp. plot: 3
Odje\-Compartment: 1 1 TABLICA-7ABLL 6 Površina-/3/«/ area: 1 ha


Struktura mladog naraštaja po vrstama drveća i visinskim klasama -Structure of young trees as to tree species and height classes, per hectare
Vrsta drveća Visinski razredi {cm)-Height classes (cm)


Tree species Ponlk-
Seedlings -25 -50 -75 -100
Abies alba 5450 14450 600 250 200
Picea abies 1100 250 200 600
Fagus
SYlvatica
200 50
UKUPNO-
Totctl
5450 15750 900 450 800


Od ukupnog iznosa mladog naraštaja jela se najbolje
pomlađuje dok se smreka i bukva javljaju u relativno
malom broju. Razloge pojave elemenata pomlađivanja
jele možemo tražiti u velikoj vlazi tla koja je tipična za
navedenu biljnu asocijaciju, jer se nalazi u jednoj makrodepresiji
gdje se skupljaju vode. Ovdje je interesantno
napomenuti da nepovoljna preborna struktura nije
nepovoljno utjecala na pojavu elemenata pomlađivanja,
jer se njezin nepovoljni utjecaj u svim slučajevima odražava
na pomanjkanje vlage u tlu i zraku, što u ovoj biljnoj
zajednici nije imalo odlučujući utjecaj. Iz ovog primjera
možemo još jednom potvrditi da je vlaga u tlu i
zraku u prebornoj šumi u čvrstoj korelaciji s prebornom
strukturom. Ukoliko nema viška vlage u tlu, i ukoliko je
poremećena preborna struktura koja je regulator vlage,
kao što je to bio slučaj na pokusnoj plohi broj 2, onda
bilježimo izostanak prirodnog pomlađivanja, iako registriramo
pojavu sjemena jele, odnosno njenog ponika.


Iz raspodjele učestalosti broja stabala i drvnih masa
po debljinskim razredima prikazanoj na grafikonu 3, možemo
uočiti tipičnu raspodjelu broja stabala koja se odnosi
na prebornu šumu grupimične strukture te nagomilanu
drvnu masu koja je veća od normalne.


UKUPNO


-125 -150 -175 -200 -300 -325


Total


150 100 50 100 100 21500


100 250 50 2550


250 350 50 150 100 24300


Debljinski razredi-Diameter classes


Grafikon 3 Distribucija broja stabala i drvnih masa po debljinskim razredima


Graph 3 Distribution of tree numbers and growing stock, per hectare


Što se tiče zdravstvenog stanja na opisane tri pokusne
plohe, ustanovljeno je dosta dobro stanje na pokusnoj
plohi broj 1, a dosta oštećenih stabala najvećih dimenzija
na pokusnim plohama 2 i 3. Iz toga možemo
zaključiti da su napadima štetnika i kiselih kiša najviše
izvrgnuta najstarija, odnosno najdeblja stabla, koja su
fiziološki najslabija.


DANAŠNJI PROBLEMI PREBORNIH SUMA HRVATSKE


— Todays problems of Croatian Selection Forests
Na temelju dosad navedenog mišljenja smo daje danas
najveći problem prebornih šuma jele i bukve u Hrvatskoj
u uzgojnim, zahvatima neformiranoj i neodr-žavanoj
prebornoj strukturi. Znajući za već dokazane činjenice
o uzajamnoj povezanosti strukturnih elemenata pre-
borne sastojine s ekološkim čimbenicima koji u njoj vladaju,
a koji su posredno i neposredno vezani za pojavu
elemenata pomlađivanja, mišljenja smo da je preborna
struktura temeljni uvjet o kome ovisi kvalitetno funkcioniranje
preborne šume.


Izgubljenom prebornom strukturom stvaraju se jednoslojne
sastojine, nadstojna stabla stare i fiziološki sla


be, mijenjaju se ekološki uvjeti u sastojini, posebno u
tlu i na tlu. To ponajprije dovodi do izostanka prirodnog
pomlađivanja, odnosno pucanja karika u neprekidnom
lancu pritjecanja i uraštanja stabala u sastojinu, odnosno
mijenja se vertikalna struktura tipična za preborne
šume.


Utjecaj kiselih kiša i ostalih imisija na tako već fiziološki
oslabljena stabla je sekundarna pojava kao i pojava
različitih štetnika biotskog porijekla. Mlađa stabla
jele, s još uvijek dobrim visinskim i debljinskim prirastom,
nisu izložena sušenju i karakterističnom osipanju
iglica.