DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 5     <-- 5 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK630* 221.4.001 Šumarski list br. 3—i, CXX (1996), 91—99


NEKE KARAKTERISTIKE I PROBLEMI PREBORNIH ŠUMA
OBIČNE JELE (Abies alba Mili.) U HRVATSKOJ


SOME FEATURES AND PROBLEMS CONCERNING SILVER FIR (Abies alba Mill.)
SELECTION FORESTS IN CROATIA


Slavko MATIĆ, Milan ORŠANIĆ, Igor ANIĆ*


SAŽETAK: Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj tvori preborne šume koje
zauzimaju 29% ukupne šumske površine ili 540 641 ha. Drvna zaliha tih šuma iznosi
102 203 300 m3 od čega se na običnu jelu odnosi 30 975 420 m3 ili 30%. Preostalih
70% u omjeru smjese najvećim dijelom se odnosi na običnu bukvu (Fagus sylvatica
L.), nešto manje na običnu smreku (Picea abies Karst.) i ostale listače. Te šume
imaju veliku vrijednost u gospodarskim i općekorisnim funkcijama. Općekorisne funkcije
predstavljene su društvenim i ekološkim funkcijama. Idealnu prebornu strukturu
šume tvore stabla različitih visina i debljina na jedinici površine, normalne drvne
zalihe raspoređene u prebornu strukturu, koja osigurava maksimalan prirast, optimalno
prirodno pomlađivanje i stabilnost. Današnje stanje jelovih prebornih šuma
obilježeno je poremećenom i često nestalom prebornom strukturom što je razlogom
niza promjena od kojih navodimo ove:


- vrlo loše ili potpuno izostalo prirodno pomlađivanje jele,


- smanjenje ili povećanje drvne zalihe u odnosu na normalnu, uz smanjenje prirasta,


- starenje, fiziološko slabljenje i sušenje dominantnih stabala (u 1992. godini bilo
je 20,4% stabala čije su krošnje oštećene preko 60%, u 1993. godini 15%, a 1993. godine 15,2% stabala),


- naglašeni negativni utjecaji kiselih kiša i drugih onečišćivača zraka, vode i tla,


- promjene u sastojinskoj mikroklimi,


- degradacija šumskog tla zakorovljenjem, smanjenjem mikrobiološke aktivnosti,
erozijom i nagomilavanjem sirovog humusa,


- pojava sekundarnih štetnika koji ubrzavaju sušenje stabala,


- agresivni pridolazak bukve na račun jele, posebno na južnim, kamenitim ekspozicijama
i južnim rubovima areala jele, te umjetno povećanje učešća smreke.


Sve navedeno razlog je uočenog negativnog trenda razvoja prebornih šuma u
Hrvatskoj. Uzroke koji su doveli do ovakvog stanja možemo podijeliti u tri grupe:
a) Pogrešni gospodarski zahvati, posebno glede ophodnjice, intenziteta i načina
sječe.
b) Pojava dužih sušnih razdoblja u globalnoj klimi.
c) Nepovoljan utjecaj kiselih kiša i polutanata koji onečišćuju zrak, vodu i tlo.
S obzirom da svi navedeni uzroci djeluju uzajamno, a da na neke od njih ne možemo utjecati, preostaje nam jedino da pravilnim uzgojnim zahvatima formiramo prebornu
strukturu koja je u stanju prevladati nepovoljne utjecaje.


Ključne riječi: prebornašuma, struktura,pomlađivanje, ophodnjica, normala


* Prof. dr. se. Slavko Matić, mr. se. Milan Oršanic, Igor Anić, dipl. inž.
Zavod za uzgajanje šuma, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu