DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 49 <-- 49 --> PDF |
S. Sever: NEKA ISKUSTVA PRI POKUŠAJU OPOJMLJENJA STRATEGIJE EKSPLOATACIJE ŠUMA U HRVATSKOJ . Šumarski list br. 3—4, CXX (1996), 133—141 sništvu, bile su česte reorganizacije, dijelilo se uzgajanje i iskorištavanje šuma te stvarala složena poduzeća koja su se sastojala od obaju upravljačkih sustava - šumarstva i drvne industrije. Poslije šest zakona o šumama između 1947. i 1977, posljednji u drugoj Jugoslaviji donijet je 1985. godine. Jedan od rezultata takve politike bio je udio izvezenih oko 400 000 m3 trupaca iz bivše Jugoslavije, od kojih je preko 80 % bilo iz hrvatskih šuma. Povećana je sječa smanjila postojeću drvnu zalihu, posebno za vrijeme gospodarske blokade od strane Sovjetskog saveza poslije 1948. Procjenjuje se daje posječeno blizu 50 milijuna kubnih metara drva preko dopuštenoga sječnog etata. Započevši 1990. novi život, hrvatsko je šu marstvo naslijedilo mnoge od nabrojenih problema prošlosti. Sada Hrvatska spada u prilično dobro pošumljene europske zemlje s preko 0,5 ha šuma po stanovniku, s visokim udjelom (preko 90 %) prirodnih šuma. Evo nekoliko činjenica o dugoj tradiciji hrvatskoga šumarstva: 135 je godina od osnutka Šumarske akademije, kasnije Šumarskoga fakulteta; sljedeće će godine (1996) biti 120. godina neprekinutoga izlaženja časopisa Šumarski list; Šumarski institut slavi 50. godišnjicu; 150 je godina od osnutka Hrvatskoga šumarskog društva; 31 je godina od izlaženja Glasnika za šumske pokuse (Annales pro experimentis foresticis); 20 je godina od izlaženja Mehanizacije šumarstva (Rauš 1992). OKOLNOSTI U HRVATSKOME ŠUMARSTVU POSLIJE 1990. Background of Croatian forestry after 1990 Od 1991. Hrvatska napušta u mnogome dijelu života ranije načine postupanja, nastoji preustrojiti gospodarstvo, uvesti tržišna načela. U ovome trenu hrvatski se teritorij dijeli na 27 530 km2 poljoprivrednoga zemljišta, te 24 581 km2 šumskoga zemljišta (oko 44 %), uz značajnu ploštinu pripadajućega mora. Unatoč brojnim poteškoćama od početka rata 1991, Hrvatska se borila s okupacijom četvrtine do trećine ukupnoga okružja s najvrijednijim šumama na oko 30% hrvatskoga šumskog zemljišta. Trenutno (1995) je manje od dvadesetine hrvatskoga teritorija (< 5 %) okupirano, a oko 3% šuma još nije uključeno u sastav "Hrvatskih šuma". Ovo se oslobađanje dogodilo u tjednu održavanja XX. IUFRO kongresa. U ukupnom nacionalnom proizvodu - UNP (tzv. bruto nacionalni proizvod - BNP) Republike Hrvatske, šumarstvo sudjeluje s 1,2 %, a drvna industrija s 2,5 %. Iako je njihov ukupni postotak (šumarstva i drvne industrije) u UNP-u manji od 4 %, ukupno zaposleni postotak manji od 5 %, izvoz je njihovih proizvoda oko desetina (10 %) cjelokupnoga hrvatskog izvoza, dok je razmjerni uvoz za ostvarenje cjelokupne proizvodnje 1 do 2 %. To je važna činjenica za hrvatsko gospodarstvo zbog toga stoje odnos izvoza i uvoza 1 : 1,62. Istodobno je industrijska proizvodnja porasla u siječnju 1995. za 4,9 %, ali je u svibnju pala za 1,6 %. Među mnogim problemima, poput teškoga položaja gospodarstva, sušenja šuma, borbe za održanjem biološke raznolikosti (tzv. biodiverziteta), ekološke uravnoteženosti (tzv. ekobilance) i prisutnosti cjelovitih (globalnih) fizičkih promjena - o svemu tome brižno skrbi i IUFRO. Katkada se javlja pojava da se ekološko upravljanje preokreće u ekologizam, ideologiju, nauk, spoznajnost poput mnogih drugih -izama. Procjena vlastite situacije te izrada strategije eksploatacije šuma lakša je ukoliko se poznaju slični problemi u susjednim državama slične prošlosti, šumarske uobičajenosti i dr. kakve su npr. Austrija, Njemačka, Slovenija, Slovačka, Mađarska, Češka, Poljska, pa i dio skandinavskih zemalja. Ocijenjuje se da će zadaće i teškoće s ciljem rješenja šumskoga vlasništva u Hrvatskoj proći s manje dvoumljenja nego u drugim dijelovima bivše Jugoslavije, barem u onome dijelu gdje je taj proces započeo. Tako su se u Sloveniji privatne šume nakon prvoga dijela denacionalizacije povećale sa 65 % na 75 %, a u sljede- SUSJEDNE ZEMLJE - Neighbouring countries čem se koraku denacionalizacije očekuje i najveći udjel privatnih šuma u Europi, oko 81 %. Poduzetničko je iskustvo različito. G u i m i e r (1988) navodi daje 75 % opreme u kanadskoj eksploataciji šuma vlasništvo, procijenjeno, od oko 9000 poduzetnika. Taj veliki broj poduzetnika i njihov općenito razmjerno mali obujam poslova, traži znatni izazov istraživača koji mnogostruko moraju dijeliti zanimanje, ocjene, pomoćna sredstva i proizvodne uvjete, kao i prijenos tehnoloških spoznaja na velik broj pojedinaca. U Poljskoj se 80 posto poslova u eksploataciji šuma obavlja poduzetnicima i privatnim tvrtkama (G i e f i n g |