DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Ž. Borzan, M. Idžojtić, H. Guttenberger: STANDARDIZACIJA ISTRAŽIVANJA KARIOTIPOVA ČETINJAČA . Šumarski list br. 3—i, CXX (1996). 121—131


Broj i postotak submetacentričnih kromosoma u uzorku od 126 stanica četiriju različitih
vrsta borova. Od sedam različitih stabala analizirano je po 18 stanica


Number and percent of submetacentric chromosomes in 18-cell samples
of 7 different trees of four pine species and out of a total of 126 cells Tablica 2.


Oznaka analiziranog stabla Designation
of the Analysed Tree
Kromoso m br.
Chromosom e No. i n 47 ui 22 1 ni 366 sy 367 «y 77 deVll 6 nisy 410 Ukupn o
Total
n % a % n % n % n % n % n % n %
I 3 16.67 1 5.56 1 55 6 0 0.00 2 11.11 1 55 6 0 0.00 8 6.35
n
in
1
3
5.56
16.67
0
0
0.00
0.00
0
1
0.00
55 6
0
1
0.00
55 6
1
0
5.56
0.00
0
0
0.00
0.00
1
2
5.56
11.11
3
7
23 8
5.56
IV 0 0.00 0 0.00 3 16.67 0 0.00 0 0.00 1 55 6 1 5.56 5 3-97
V 2 11.11 1 5.56 1 5.56 1 5.56 1 5.56 0 0.00 0 0.00 6 4.76
VI 3 16.67 0 0.00 1 5.56 2 11.11 0 0.00 0 0.00 0 0.00 6 4.76
vn 1 5.56 0 0.00 2 11.11 2 11.11 1 5.56 0 0.00 2 11.11 8 6.35
vm
rx
2
0
11.11
0.00
1
3
55 6
16.67
2
1
11.11
5.56
3
1
16.67
55 6
1
2
5.56
11.11
1
1
55 6
55 6
2
1
11.11
55 6
12
9
95 2
7.14
X 1 11.11 5 27.78 6 33.33 1 55 6 2 11.11 4 22.22 1 5.56 20 15.87
XI 12 66.67 10 55.56 11 61.11 12 66.67 10 55.56 9 50.00 2 11.11 66 52.38
xn 17 94.44 17 94.44, 16 88.89 12 66 67 16 88.89 10 555 6 15 83.33 103 81.75


mjestu treba spomenuti haploidno stanje tkiva. Jednostavnija
je i izrada preparata, s manjim brojem agresivnih
kemikalija. Kromosomi u stanicama endosperma u
razvoju pokazuju više morfoloških detalja, osobito u pogledu
sekundarnih konstrikcija, ali i manje variraju od
stanice do stanice. Tome je, vjerojatno, razlog što stanice
endosperma pretstavljaju genom stabla, a stanice
meristema korjenčića mogu biti kompleksnije, ovisno


o mogućim različitim roditeljskim parovima u formiranju
sjemena, tj. svaki preparat napravljen iz jednog korr^
s?


^


IO pm


6


SI. 3. Anafaza u endospermu običnog bora (Pinus sylvestris L.). Kromatide
br. IX imaju očigledno različite dužine. Iz rada Borzana (1988)


Fig. 3 Scots pine (Pinus sylvestris L.) anaphase cell. Chromatids No. IX


have obvious different morphometric values. Reproduced from


Borzan (1988)


jenčića može s drugim preparatom imati sigurno zajedničkog
samo jednog (ženskog) roditelja, ako sjeme potječe
s istog stabla. Teoretski, dva preparata od kojih je
svaki izrađen iz druge sjemenke, mogu pretstavljati dva
različita genoma. S obzirom da se kod izrade preparata
iz tkiva endosperma ne koristi predtretiranje radi kontrahiranja
kromosoma, variranje njihovih relativnih dužina
je veće. Ukratko, u meristemu korjenčića može se
vidjeti manje morfoloških karakteristika kromosoma, pa
su i rezultati istraživanja "siromašniji". Jedina "zamjerka"
endospermu jest kratko vrijeme (oko dva tjedna tijekom
vegetacije) kada se materijal može prikupljati za
citološka istraživanja.


b) Izbor tehnike bojenja - Different staining techniques


Različite tehnike bojenja mogu se vrlo uspješno primijeniti
na stanice u diobi endosperma u razvoju. Osobito
prikladnom pokazala se mogućnost primjene Giemsa
C - banding metode na ovo tkivo, na što ukazuju
radovi: B orzan & Papeš (1978), Tanaka &
H izu me (1980), MacPherson & Filion
(1981), Borzan (1981, 1988) i rad Kohler et al.
(1995). Preostaje još da se primjene druge metode diferencijalnog
bojenja kromosoma, uspješno primijenjenih
na meristeme korjenčića, kao npr. u radu
Schlarbaum & Ts uc hi y a (1981), koji su pruganje
kromosoma izazvali niskim temperaturama tijekom
predtretiranja. Osobito obećavajućima, čine se metode
koje su primijenjene u radovima K o n d o &
Hizume (1982), Hi z u me et al. (1983)iKondo
et al. (1985), u kojima su se koristile fluorescentne boje