DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 35 <-- 35 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK630* 165.42.001 (Picea omorica Pane.) Šumarski list br. 3—4. CXX (1996). 121—131 STANDARDIZACIJA ISTRAŽIVANJA KARIOTIPOVA ČETINJAČA NA PRIMJERU PICEA OMORICA RESEARCH ON THE STANDARDIZATION OF GYMNOSPERM KARYOTYPES USING PICEA OMORICA AS AN EXAMPLE Želimir BORZAN*, Marilena IDŽOJTIĆ* i Helmut GUTTENBERGER** SAŽETAK: Izrađen je kariotip iz endosperma u razvoju jednog stabla Pančićeve omorike, Picea omorica (PANČ.) PURK. Deset kromosoma (n=12) je metacentrično, a kromosomi IX i XII su submetacentrični. Po položaju centromere, kromosomi X i XI su po izgledu skoro submetacentrični, ali su po definiciji klasificirani kao metacenrični. Ipak, na temelju ranijih radova, neki bi autori četiri najmanja kromosoma klasificirali kao submetacentrične. Takva različita stajališta česta su u definiranjima kariotipova iste vrste i problematična kod usporedbi rezultata sličnih citoloških istraživanja. Na temelju iskustava brojnih autora koji su istraživali kariotipove golosjemenjača, predložena je standardizacija u njihovoj izradi, prikazana na primjeru izrade kariotipa Pančičeve omorike. Prikazane su prednosti i nedostatci u analizi metafaznih i anafaznih stanica, prezentaciji numeričkog kariotipa s apsolutnim i relativnim vrijednostima, različitim definicijama položaja centromere, grafičkim prikazima rezultata i vjerodostojnosti zaključaka glede opaženog broja i položaja sekundarnih konstrikcija. Ključne riječi: Picea omorica (PANČ.) PURK, ženski gametofit, kariotip, golosjemenjače, položaj centromere, Feulgen squash metoda UVOD — Introduction Dugogodišnji rad na citološkim istraživanjima bozorske rokove koji najčešće obvezuju istraživača, teško rova i analiza citološke literature gimnosperma, ukazaje u već poodmaklim istraživanjima mijenjati uhodanu li su nam na brojne poteškoće s kojima se susreće svatehniku i započeti s nekim novim pristupom. Rezultat ki citogenetičar, posebice početnik. U istraživanjima je toga može biti izvrstan originalni rad, ali vrlo često idealna situacija kada je istraživač upoznat s postojeobjavljeni rad bude izvor terminoloških nepoznanica ćom literaturom iz užeg područja kojim se kani baviti. (novouvedenih termina za već postojeće) ili se u njeNa žalost, to najčešće nije slučaj, te se radovi drugih mu prikazuju rezultati istraživanja koji nisu komparaautora, ranije objavljivani, a vezani uz istraživanja na bilni s rezultatima istraživanjima ranijih autora. kojima se trenutno radi, nabavljaju sukcesivno, kako rad Primjeri koji potvrđuju takvo gledište bit će iznesena istraživanjima odmiče. Dogodi se, da se u poodma ni u ovom radu, uz prijedlog za standardizaciju materiklim istraživanjima zaključi kako bi bilo bolje da se u jala i metoda istraživanja u kariotipizaciji golosjemeistraživanja krenulo primjenom druge metode rada ili njača, posebice vrsta iz porodice Pinaceae. Rad se teupotrebom nekog drugog materijala. S obzirom na spon melji na vlastitim istraživanjima kariotipa Picea omo * Prof. dr. se. Želimir Borzan, dipl. ing. Marilena Idžojtić, Šumarski rica (PANČ.) Purk. uz iznošenje mogućih načina prifakultet Sveučilišta u Zagrebu; kazivanja rezultata, prema autorima koji su te načine ** Prof. dr. Helmut Guttenberger, Institut fiir Pflanzenphysiologie, KarlFranzens- Universitat Graz, Osterreich koristili u svojim radovima. |