DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Ž. Španjol: ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA U REPUBLICI HRVATSKOJ va koji okružuje čovjeka. Zaštita prirode je dio zaštite okoliša. Ona se prvenstveno odnosi na zakonsku zaštitu pojedinih dijelova prirode te na očuvanje biološkoekoloških raznolikosti i cjelokupne stabilnosti ekosustava. U Zakonu o zaštiti okoliša ("Narodne novine", br. 82/94) stoji: I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (1) Ovim se Zakonom uređuje zaštita okoliša, radi očuvanja okoliša, smanjivanja rizika za život i zdravlje ljudi, osiguravanja i poboljšavanja kakvoće življenja za dobrobit sadašnjih i budučih generacija. (2) Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog i održivog razvoja. Članak 2. (1) Osnovni ciljevi zaštite okoliša, u ostvarivanju uvjeta za održivi razvoj jesu: - trajno očuvanje izvornosti, biološke raznolikosti prirodnih zajednica i očuvanje ekploške stabilnosti; - očuvanje kakvoće žive i nežive prirode i racionalno korištenje prirode i njenih dobara; - očuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednsoti krajolika; - unapređenje stanja okoliša i osiguravanje boljih uvjeta života. U Zakonu o Zaštiti prirode ("Narodne novine", br. 30/94) se navodi: I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Priroda je u smislu ovoga Zakona značajan dio okoliša kojem Republika Hrvatska osigurava osobitu zaštitu na principima najbolje svjetske prakse. Članak 2. Zaštita prirode provodi se osobito: - određivanjem dijelova žive i nežive prirode koji imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: zaštićeni dijelovi prirode), - osiguravanjem racionalnog korištenja prirode i njenih dobara bez bitnog oštećivanja i nagrđivanja njenih dijelova i uz što manje narušavanja ravnoteže njenih sastojaka, - sprečavanjem štetnih zahvata ljudi i poremećaja u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja zemlje i druŠumarski list br. 3—4, CXX (1996), 107—119 gih djelatnosti i osiguravanjem što povoljnijih uvjeta održavanja i slobodnog razvoja prirode, - donošenjem dugoročnih i kratkoročnih planova, - provedbom prostrnih planova, odnosno mjera zaštite zaštićenih dijelova prirode. Od složene problematike valja navesti osnovne ciljeve i zadatke koji stoje postavljeni pred zaštitom prirode i okoliša: 1. Zaštita i unapređenje čovjekova okoliša kao sastavnog dijela društveno-ekonomskog razvoja, modernizacijom i racionalizacijom proizvodnje, ovladavanjem i usmjeravanjem svih procesa u prostoru i njihovim usklađivanjem s realnim mogućnostima prostora i čovjekova okoliša. 2. Očuvanje i racionalno korišćenje prirodnih bogatstava i sirovina (mineralnih, energetskih i dr.). 3. Problem ekološki čiste i zdrave hrane. 4. Zamjena deficitarnih prirodnih izvora obnovljenim prirodnim i alternativnim izvorima. 5. Sprečavanje svih daljnjih zagađenja i degradacije okoliša, što uključuje i degradaciju krajolika, kao i ekološko-biološke poremećaje u prirodi te njihovo saniranje. 6. Pravilno gospodarenje vodenim bogatstvom i potencijalom (nadzemnim i podzemnim), zaštita od zagađenja, neplanske izgradnje i korištenja, te sanacija mora, jezera, rijeka te njihovih obala. 7. Zaštita kvalitete zraka od emisija zagađujućih opasnih i štetnih tvari u skladu s međunarodnim utvrđenim normama kvalitete zraka te predviđanje mjere za saniranje postojećeg stanja i suzbijanje daljnjeg zagađenja i poboljšanje kvalitete zraka (pojedinačni i globalno). 8. Racionalno korišćenje zemljišta, revitalizacija i saniranje oštećenog zemljišta i sprečavanje daljnje degradacije i zagađenja (otpadni materijal, kemijska sredstva, teški metali, mehanička oštećenja, površinski kopovi, urbanizacija i dr.). 9. Stručna i racionalna upotreba kemijskih sredstava u poljoprivredi i šumarstvu. 10. Racionalno gospodarenje šumama i ostalim biljnim pokrovom radi spriječavanja njenog mijenjanja, devastiranja i sprečavanja erozije i drugih negativnih posljedica. 11. Pošumljavanje šumskih goleti i melioracija degradiranih šumskih površina i obnova opožarenih površina. 12. Usmjeravanje procesa urbanizacije ka humanijem i zdravijem življenju u što zdravijem i humanijem okolišu. 13. Smanjenje štetnih utjecaja prometa na čovjekov okoliš bilo projektiranjem i planiranjem prometne in |