DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Suma u Finskoj Forest in Finland (Foto: M. Harapin) |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Ž. Španjol: ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA U REPUBLICI HRVATSKOJ SUMMARY: The history of human society has always been accompanied by constant struggle of man for survival and prosperity. In this struggle there has always been a pressure on the nature´s environment and resources. Man has been trying to subdue nature by regulating its laws. However, as Joan Dorst put it, "Conservation and rational use of nature´s riches started at the time when man came to earth ". Organized development of nature´s preservation, from its beginning until today, may be grouped in three global periods. First there are areas of exceptional value and beauty, the first occasional examples of protection that were at the time satisfactory. The second period began with the urbanization and industrialization, with requirements for better and more organized protection. In the middle of last century protection was thus regulated by law. The third period regards nature protection as a complex and intricate issue, involving global action and movements, aiming at sustainable economic development in harmony with the environment. In Croatia the idea of nature protection appeared at the same time as in other world, but first with our naturalists who spread their ideas through their journals, some of which have been coming out for over one century, and belong to the oldest publications of the kind in all world: Šumarski list 1877; Glasnik Hrvatskoga naravoslovnoga društva 1886; Lovačko-ribarski viestnik 1892; Hrvatski planinar 1898; Priroda 1911; Zaštita prirode 1939. Active protection began with passing the first laws and regulations at the end of the century: Law on Hunting 1893; Law on Protection of Caves 1900; etc. Numerous societies and boards were established, such as Croatian Naturalists´ Society in 1885; Society for Management and Care of Plitvice Lakes and Surroundings in 1808, established within the Naturalists´ Society; Board for Protection of Nature Monuments in 1922; and others. The legislative regulating environmental issues is primarily based on the Croatian Constitution (1992) and the Declaration on the Protection of Environment in the Republic of Croatia. There are numerous other laws and regulations involving all spheres of human activities: environment, nature, water, forest, agricultural land, sea, mining resources, air, noise, development, waste, hazardous waste, health protection, radiation, hunting and fishing, veterinary medicine, economy, financing, safety, science, culture and education, crime. There is a long list of international agreements in which the Republic of Croatia has been a party according to the nostrification on succession. A great number of scientific and public institutions, non-governmental associations and movements, are also involved in the environmental care. According to the Law on Nature Protection, there are 746 protected areas in Croatia, covering 447,197.17 ha, or 7.30% of Croatian territory. Areas of special protection have been divided in 9 categories: number area 1. National park 7 69420,00 ha 2. Nature park 6 317502,00 ha 3. Strict reserve 2 2395,35 ha 4. Special reserve (forest:32) 70 31680,09 ha 5. Park forest 23 7659,91 ha 6. Protected scenery 28 17544,52 ha 7. Natural monument 72 82,87 ha 8. Architectural park monument 114 912,43 ha 9. Plant species 44 Animal species 380 746 447197,17 ha Protected nature areas within the natural and cultural heritage should have a place in the prosperity of our country, together with sustainable development of the country´s economic potentials. Key words: The Republic of Croatia, environmental protection, legislative, organizational protection system. Šumarski list br. 3—4, CXX (1996), 107—1 19 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Ž. Španjol: ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA U REPUBLICI HRVATSKOJ e) Državni hidrografski institut 2.4. ŽUPANIJSKI UREDI I NJIHOVE ISPOSTAVE a) Ured za prostorno uređenje, stambeno- komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša III STRUČNO-SAVJETODAVNA TIJELA, INSTITUCIJE, USTANOVE Ovim popisom iz područja zaštite okoliša obuhvaćena su samo stručno-savjetodavna tijela te ovlaštene institucije, odnosno ustanove na državnoj razini osnovane zakonom ili na temelju zakona. Tijela čije je osnivanje predviđeno zakonom, a osnivač je Vlada Republike Hrvatske, te njihovo osnivanje, ZAKLJUČAK Republika Hrvatska sa svojom prirodnom baštinom i relativno dobro očuvanim okolišem, ima sve komparativne prednosti da sada kao samostalna i suverena zemlja s demokratski ustrojenom vlašću, krene u racionalan i promišljen gospodarski razvoj, bazirajući takav razvoj na povijesnim odrednicama začetaka misli i djela pionira zaštite prirode na ovim našim i sve Europskim prostorima. Povijesni ponos i čast, te duhovna i moralna snaga temelj su pravilnog načina kako iskoristiti ljudsku moć i razum da bismo promijenili dosadašnji način razmišljanja i djelovanja, način na koji se uništavalo prirodu i neracionalno s njom gospodarilo. Imamo moć i razum da djelujemo na prirodne procese pozitivno i negativno. Naše je da izaberemo. Stoga i donosim popis zaštićenih dijelova prirode u Republici Hrvatskoj. Neka današnjih 7,3% zaštićene površine, što skorije prijeđe u planiranih 15%. Zaštićeni dijelovi prirode, kao i cjelokupna prirodna i kulturna baština, trebaju naći svoje mjesto u gospodarskom prosperitetu naše domovine, zajedno s održivim razvojem cjelokupnog gospodarskog potencijala. LITERATURA 1. Arhiva i zapisnici Povjerenstva za zaštitu prirode i očuvanja prirodnih spomenika Savske Banovine, Zagreb 1937-1939. 2. Arhiva i zapisnici Banovinskog odbora za zaštitu prirode, Zagreb 1939-1942. 3. Marinović-Uzelac, A. (1986): Naselja, gradovi, prostori. Tehnička knjiga, Zagreb. 4. Popis posebno zaštićenih objekata prirode, Zagreb 1991. 118 Šumarski list br. 3—4, CXX (1996), 107—119 koje predstoji u idućem razdoblju, a odlukama ih donosi Vlada Republike Hrvatske, posebno su označena*. a) Savjet prostornog uređenja države* b) Savjet za zaštitu okoliša* c) Savjet za zaštitu prirode d) Hrvatski zavod za javno zdravstvo e) Hrvatski zavod za zaštitu od zračenja f) Hrvatski zavod za toksikologiju g) Zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu h) Hrvatski veterinarski zavod Svakako da se o prirodi i okolišu brine i veći broj znanstvenih i javnih institucija, te mnogobrojne nevladine udruge i pokreti. Često puta oni su preteča u akcijama i ukazivanju na greške te incidentne situacije i pojave. — Conclusions Prema važećem Zakonu o zaštiti prirode ("Narodne novine", br. 30/1994) u Republici Hrvatskoj zaštićeno je ukupno 746 objekata, od toga 322 prostorna objekta s ukupnom površinom 447197,17 ha, što čini 7,30% površine Republike Hrvatske. Posebno zaštićeni dijelovi prirode prema Zakonu razdijeljeni su u 9 kategori ja: 1. Nacionalni parkovi 7 69420,00 ha 2. Park prirode 6 317502,00 ha 3. Strogi rezervat 2 2395,35 ha 4. Pos. rezer. (šumski 32) 70 31680,09 ha 5. Park šuma 23 7659,91 ha 6. Zaštićeni krajolik 28 17544,52 ha 7. Spomenik prirode 72 82,87 ha 8. Spomenik park. arhitek. 114 912,43 ha 9. Pojedina biljna vrsta 44 Pojedina živ. vrsta 380 746 447197,17 ha — References 5. R a u š , D. (1991): Zaštita prirode i čovjekova okoliša. Sveučilišna naklada d.o.o., Zagreb. 6. Vidaković , P. (1989): Nacionalni parkovi i turizam. Zavod za zaštitu prirode i Institut za turizam, Zagreb. 7. Zakon o zaštiti prirode. Narodne novine, br. 30 Zagreb 1994. 8. Zakon o zaštiti okoliša. Narodne novine br. 87, Zagreb 1994. 9. Zaštita okoliša u pravnom sustavu Republike Hrvatske (zbirka propisa). Sabor Republike Hrvatske, Zagreb 1995. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Z. Spanjol: ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA U REPUBLICI HRVATSKOJ Šumarski list br. 3—4, CXX (1996), 107—119 naziv međunarodnog ugovora / objava mjesto i datum objave Međunarodna konvencija o građanskoj odgovornosti za štetu uzrokovanu zagađenjem naftom "Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 7/77. Bruxelles 29. studenoga 1969. Međunarodna konvencija o intervenciji na otvorenom moru u slučaju nezgoda koja uzrokuje ili koja bi mogla uzrokovati zagađenje naftom "Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 2/77. Bruxelles 29. studenog 1969. Međunarodna konvencija o osnivanju međunarodnog fonda za naknadu štete uzrokovane zagađivanjem naftom "Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 3/77. London 18. prosinca 1971. Međunarodna konvencija o sprečavanju zagađenja s brodova "Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 2/85. London 2. studenog 1973. Protokol iz 1978. koji se odnosi na Međunarodnu konvenciju o zagađenju s brodova "Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 2/85. London 17. veljače 1978. Konvencija o sprečavanju zagađivanja mora izbacivanjem otpadaka "Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 13/77. London 29. prosinca 1972. prirodna i kulturna baština Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine "Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 56/74. Pariz 23. studenog 1972. Konvencija o močvarama koje su od međunarodnog značenja naročito kao staništa ptica močvarica "Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 9/77. Ramsar 2. veljače 1971. Međunarodna konvencija o zaštiti ptica "Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 6/73. Pariz Međunarodna konvencija o zaštiti bilja "Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 1/85. Rim radijacijska zaštita Bečka konvencija o građanskoj odgovornosti za nuklearnu štetu "Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 5/77. Beč 21. svibnja 1963. Konvencija o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala "Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 9/85. Beč 26. listopada 1979. Konvencija o ranom izvješćivanju o nuklearnoj nesreći "Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 15/89. Beč 26. rujna 1986. Konvencija o pomoći u slučaju nuklearne nesreće od radijasijske opasnosti "Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 4/91. Beč 26. rujna 1986. prijevoz opasnih tvari Europski sporazum o međunarodnom cestovnom prijevozu opasnih tvari (ADR) "Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 61/70, 59/72, 8/77. Ženeva 30. rujna 1956. ORGANIZACIJSKI PRIKAZ TIJELA I USTANOVA U ČIJEM SU DJELOKRUGU POSLOVI ZAŠTITE PRIRODE I OKOLIŠA ORGANIZATIONAL REVIEW OF THE INSTITUTIONS DEALING WITH ENVIRONMENTAL ACTIONS SUSTAV ZAKONODAVNE VLASTI 2.2. MINISTARSTVA II A) SABOR REPUBLIKE HRVATSKE 1. ZASTUPNIČKI DOM a) Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša b) Odbor za poljodjelstvo, selo i seljaštvo c) Odbor za pomorstvo, promet i veze 2. ŽUPANIJSKI DOM a) Komisija za lokalnu samoupravu, gospodarstvo i financije SUSTAV IZVRŠNE VLASTI 1. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE 2. TIJELA DRŽAVNE UPRAVE 2.1. DRŽAVNA MINISTARSTVA a) Ministarstvo unutarnjih poslova 2.3. a) Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja b) Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva c) Ministarstvo pomorstva, prometa i veza d) Ministarstvo zdravstva DRŽAVNE UPRAVNE ORGANIZACIJE a) Državna uprava za vode b) Državna uprava za zaštitu okoliša c) Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine d) Državni hidrometeorološki zavod 117 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Ž. Žpapjol: ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA U REPUBLICI HRVATSKOJ Šumarski lis( br. 3—4, CXX (1996), 107—119 Područje: naziv akta: objava: "Narodne novine" KRIVIČNA ODGOVOR. OSNOVNI KRIVIČNI ZAKON REPUBLIKE HRVATSKE br. 31/93, isp. 35/93. (pročišćeni tekst) KRIVIČNI ZAKON REPUBLIKE HRVATSKE br. 32/93, isp. 38/93 (pročišćeni tekst) USTROJSTVO POSLOVNIK ZASTUPNIČKOG DOMA SABORA REPUBLIKE HRVATSKE br. 59/92, 89/92, 43/94. POSLOVNIK ŽUPANIJSKOG DOMA SABORA REPUBLIKE HRVATSKE br. 24/93. ZAKON 0 SUSTAVU DRŽAVNE UPRAVE br. 76/93. ZAKON O USTROJSTVU I DJELOKRUGU MINISTARSTAVA I DRŽAVNIH UPRAVNIH ORGANIZACIJA br. 72/94. ZAKON O LOKALNOJ UPRAVI I SAMOUPRAVI br. 90/92, 94/93, 117/93 Uredba o ustrojavanju županijskih ureda br. 116/963. ZAKON O GRADU ZAGREBU br. 90/92, 76/93 ZAKON O ODREĐIVANJU POSLOVA IZ SAMOUPRAVNOG DJELOKRUGA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE I UPRAVE br. 75/93. Odlukom Vlade RH objavljen je popis međunarodnih ugovora, a Republika Hrvatska je stranka na temelju nostrifikacije o sukcesiji: "Narodne novine", Međunarodni ugovori, br. 1/92, od 14. studenoga 1992. "Narodne novine", Međunarodni ugovori, br. 12/93, od 15. listopada 1993. naziv međunarodnog ugovora / objava mjesto i datum objave opasni otpad Zakon o potvrđivanju (ratifikaciji) Konvencije o kontroli prekograničnog prometa opsanog otpada i njegovu odlaganju "Narodne novine ", Međunarodni ugovori, br. 3/94. Basel 22. ožujka 1989. zrak - ozonski omotač Konvencije o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima "Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 11/86. Ženeva 13. studenog 1979. Protokol uz Konvenciju o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima iz 1979. o dugoročnom financiranju Programa suradnje za praćenje i procjenu prekograničnog prijenosa onečišćenja tvari u zraku na velike udaljenosti u Europi (EMEP) "Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 2/87. Ženeva28. rujna 1984. Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača "Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 1/90. Beč 22. ožujka 1985. Montrealski protokol o supstancijama koje oštećuju ozonski omotač "Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 16/90. Montreal 16. rujna 1990. Zakon o potvrđivanju (ratifikaciji) Dopune Monteralskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač "Narodne novine", Međunarodni ugovori, br. 3/94 London 29. lipnja 1990. Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja "Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 16/90. Barcelona 16. veljače 1976. Protokol o sprečavanju onečišćenja Sredozemnog mora naftom i drugim štetnim tvarima u slučaju nezgoda "Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 12/77. Barcelona 16. veljače 1976. Protokol o suradnji u borbi protiv onečišćenja Sredozemnog mora naftom i drugim štetnim tvarima u slučaju nezgoda "Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 12/77. Barcelona 16. veljače 1976. Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja s kopna "Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 1/90. Atena 17. svibnja 1980. Protokol o posebno zaštićenim područjima Sredozemnog mora "Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 9/85. Ženeva 13. travnja 1982. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Ž. Španjol: ZAŠTITA PRIRODE 1 OKOLIŠA U REPUBLICI HRVATSKOJ Šumarski list br. 3^ , CXX (1996), 107—119 Područje: naziv akta: ZAKON O STAVLJANJU LIJEKOVA U PROMET ZAKON O PROIZVODNJI I PROMETU OPOJNIH DROGA ZRAČENJA ZAKON O ZAŠTITI OD IONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA I O POSEBNIM MJERAMA PRI UPOTREBI NUKLEARNE ENERGIJE LOVI RIBOLOV ZAKON O LOVU Pravilnik o načinu izrade plana zaštite divljači na površinama izvan lovišta Pravilnik o lovostaji ZAKON O MORSKOM RIBARSTVU ZAKON O SLATKOVODNOM RIBARSTVU VETERINARSTVO ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI ŽIVOTINJA I VETERINARSKOJ DJELATNOSTI Pravilnik o uvjetima glede uređenja objekata, postrojenja i opreme i stručnih djelatnika kojima moraju udovoljavati pravne i fizičke osobe u obavljanju zdravstvene zaštite životinja Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati objetki za smještaj životinja Pravilnik o najvišim količinama štetnih tvari i sastojaka u stočnoj hrani GOSPODARSTVO ZAKON O PODUZEĆIMA ZAKON O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA ZAKON O PRETVORBI DRUŠTVENIH PODUZEĆA Upute za provedbu ćl. 11. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća ZAKON O VANJSKOTRGOVINSKOM POSLOVANJU Odluka o razvrstavanju robe na oblike izvoza i uvoza ZAKON O KONCESIJAMA FINANCIJE ZAKON O POREZU NA PROMET PROIZVODA I USLUGA Pravilnik o razvrstavanju Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 1994. SIGURNOST ZAKON O ZAŠTITI OD POŽARA Pravilnik o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara ZAKON O ZAŠTITI NA RADU Pravilnik o maksimalno dopuštenim koncentracijama štetnih tvari u atmosferi radnih prostorija i prostora i o biološkim graničnim vrijednostimaZAKON O VATROGASTVU ZNANOST, KULTURA, NAOBRAZBA ZAKON O ZNANSTVENOISTAZIVACKOJ DJELATNOSTI ZAKON O ZAŠTITI SPOMENIKA KULTURE objava: "Narodne novine" br. 53/86, 47/89. br. 53/91. br. 53/91. br. 10/94, isp. 22/94. br. 61/94. br. 61/94,22/94. br. 74/94. br. 18/86, isp. 43/86, 34/89, 9/90. br. 52/91,64/91 br. 12/92. br. 52/93, 58/93. br. 4/92, 58/93. br. 53/91,58/93. br. 11/93. br. 19/91, 83/92,94/93,2/94. br. 26/91. br. 53/91, 109/93. br. 24/94, 50/94. br. 89/92. br. 95/94. br. 1/95. br. 28/94,81/94. br. 58/93. br. 62/94. br. 19/83, 17/86, 47/89, 46/92. br. 92/93. br. 58/93. br. 96/93, isp. 34/94. br. 7/67 (pročišćeni tekst), isp. 13/67,47/86,47/89, 19/91, 52/94. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Ž. Španjol: ZAŠTITA PRIRODE 1 OKOLIŠA U REPUBLICI HRVATSKOJ Šumarski list br. 3—4, CXX (1996), 107—119 Područje: naziv akta: objava: "Narodne novine" Odluka o tehničkim pravilima HRB - sprečavanje zagađivanja br. 71/94. RUDNO BLAGO ZAKON O RUDARSTVU br. 27/91,92/94. Pravilnik o katastru istražnih poslova i eksploatacionih polja br. 53A/91,92/94. Pravilnik o postupku revizije rudarskih prijekata br. 44/91. ZRAK OSNOVNI ZAKON O ZAŠTITI ZRAKA br. 52/71. BUKA ZAKON O ZAŠTITI OD BUKE br. 17/90. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave br. 37/90. Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati organizacije za mjerenje i predviđanje buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave br. 37/90. UREĐENJE PROSTORA I GRAĐENJE ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU br. 30/94. Uredba o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku br. 96/94. Pravilnik o određivanju zahvata u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska dozvola br. 93/94. Uredba o studiji utjecaja na okolinu br. 13/84, 14/90. PROSTORNI PLAN REPUBLIKE HRVATSKE br. 12/89. Zaključak (Vlade RH) o utvrđivanju kriterija za izbor lokacija za termoelektrane i nuklearne objekte br. 78/92. ZAKON O GRAĐENJU br. 77/92, isp. 82/92. Pravilnik o kontroli projekta br. 47/93. Pravilnik o davanju ovlaštenja za kontrolu projekta br. 53/93, 101/93. ZAKON O POSTUPANJU S OBJEKTIMA GRAĐENIM PROTIVNO PROSTORNIM PLANOVIMA I BEZ ODOBRENJA GRAĐENJA br. 33/92. ZAKON O GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU br. 54/80, 42/86, 41/88, 48/88, 16/90, 93/90 OTPADNE TVARI ZAKON O POSTUPANJU S OTPADNIM TVARIMA br. 42/82, 47/89. ZAKON O KOMUNALNIM DJELATNOSTIMA br. 15/79, 18/79. OPASNE TVARI ZAKON O PRIJEVOZU OPASNIH TVARI br. 97/93. ZAKON O PROIZVODNJI, PROMETU I KORIŠTENJU OTROVA br. 28/83. ZAKON O SKLADIŠTENJU I PROMETU ZAPALJIVIH TEKUĆINA br. 24/76. ZAKON O PROMETU OTROVA br. 53/91. ZAKON O EKSPLOZIVNIM TVARIMA ZA GOPODARSKU UPORABU br. 12/94. ZAŠTITA ZDRAVLJA ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI br. 75/93, 11/94. ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ISPRAVNOSTI I ZDRAVSTVENOM NADZORU NAD NAMIRNICAMA I PREDMETIMA OPĆE UPORABE br. 60/92, 89/93, 100/93. Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće br. 46/94. ZAKON O SANITARNOJ INSPEKCIJI br. 53/86, 47/89 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Ž. Španjol: ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA U REPUBLICI HRVATSKOJ Šumarski list br. 3—4, CXX (1996), 107— 119 Područje: naziv akta: objava: "Narodne novine" Pravilnik o obračunavanju i plaćanju naknade za zaštitu voda br. 33/91. Odluka o utvrđivanju slivnih područja br. 23/91. Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati laboratoriji koji se bave ispitivanjem kvalitete vode br. 40/91. Objava popisa laboratorija br. 41/91. Plan za obranu od poplave br. 13/92. Uredba o kategorizaciji vodotoka br. 15/81. Uredba o klasifikaciji voda br. 15/81. Plan za zaštitu voda od zagađivanja br. 22/86. Uredba o maksimalno dozvoljenim koncentracijama opasnih tvari u vodama i obalnom moru br. 2/84. Pravilnik o zaštitnim mjerama i uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite izvorišta pitke vode br. 22/86. Uputstvo za vođenje evidencije o učestalosti ispuštanja u vode opasnih i štetnih tvari, količini i sastavu tih tvari, i načinu dostavljanja podataka o tome javnom vodoprivrednom poduzeću br. 9/90. ZAKON O POMORSKOM I VODNOM DOBRU, LUKAMA I PRISTANIŠTIMA (na snazi samo odredbe o vodnom dobru) br. 19/74,39/75, 18/81, 31/86,47/89. SUME ZAKON O SUMAMA br. 52/90, 9/91,61/91,76/93 Pravilnik o uređivanju šuma br. 52/94. ZAKON O ŠUMSKOM SJEMENU I ŠUMSKOM SADNOM MATERIJALU br. 11/90, 23/90, 28/92 POLJOPRIVR. ZEMLJIŠTE ZAKON O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU br. 54/94 (pročišćeni tekst), 65/94. Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima br. 15/92. Pravilnik o načinu vođenja evidencije o poljoprivrednom zemljištu br. 15/92. Pravilnik o početnom godišnjem iznosu naknade za koncesiju poljoprivrdnog zemljišta u državnom vlasništvu br. 2/94. Odluka o vrijednosti boda za utvrđivanje visine naknade koja se plaća zbog promjene namjene pojoprivrednog zemljišta br. 65/94. ZAKON O ZAŠTITI BILJA br. 10/94, isp. 19/94. ZAKON O POLJOPRIVREDNOM SJEMENU I POLJOPRIVREDNOM SADNOM MATERIJALU br. 50/88, 28/92. ZAKON O PRIZNAVANJU NOVOSTVORENIH, ODOBRAVANJU UVOĐENJA U PROIZVODNJU STRANIH I ZAŠTITI SORTI POLJOPRIVREDNOG I ŠUMSKOG BILJA br. 53/91. ZAKON O KVALITETI, KONTROLI KVALITETE I PROMETU MINERALNIH GNOJIVA br. 43/92. (pročišćeni tekst) MORE POMORSKI ZAKONIK br. 17/94, 74/94. Plan intervencija kod iznenadnih zagađenja Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj br. 88/93. ZAKON O HRVATSKOM REGISTRU BRODOVA br. 22/94. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Ž. Španjol: ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA U REPUBLICI HRVATSKOJ Šumarski list br. 3—4, CXX (1996), 107—119 Područje: naziv akta: objava: "Narodne novine" ODLUKA O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA NACIONALNOG PARKA RISNJAK br. 15/86. ZAKON O PROGLAŠENJU ZAPADNOG DIJELA OTOKA MLJETA NACIONALNIM PARKOM br. 49/60. ODLUKA O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA NACIONALNOG PARKA "MLJET" br. 13/86. ZAKON O PROGLAŠENJU NACIONALNOG PARKA "KORNATI" br. 31/80, 14/88. ODLUKA O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA NACIONALNOG PARKA "KORNATI" br. 2/90. ZAKON O PROGLAŠENJU NACIONALNOG PARKA "KRKA" br. 5/85, 9/88. ODLUKA O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA NACIONALNOG PARKA "KRKA" br. 1/90, 22/92. ZAKON O NACIONALNOM PARKU I SPOMEN PODRUČJU "BRIJUNI" br. 46/83. ODLUKA 0 DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA NACIONALNOG PARKA "BRIJUNI" I PRIPADAJUĆEG DIJELA PRIOBALNOG PODRUČJA br. 46/87. Parkovi prirode ZAKON O PROGLAŠENJU POPLAVNOG PODRUČJA KOPAČKI RIT UPRAVNIM PRIRODNIM REZERVATOM (od 1976. šire područje ovog prirodnog rezervata smatra se parkom prirode, a uže područje specijalnim zoološkim rezervatom) br. 45/67. ZAKON O PROGLAŠENJU ZAPADNOG DIJELA MEDVEDNICE PARKOM PRIRODE br. 24/81. ZAKON O PROGLAŠENJU PLANINE VELEBIT PARKOM PRIRODE br. 24/81. ZAKON O PROGLAŠENJU BIOKOVA PARKOM PRIRODE br. 24/81. ZAKON O PROGLAŠENJU PARKA PRIRODE "TELAŠĆICA" br. 14/88. ZAKON O PROGLAŠENJU PARKA PRIRODE LONJSKO POLJE br. 11/90. Ostali zaštićeni ZAKON O PROGLAŠENJU SUME "DUNDO" NA RABU PRIRODNIM dijelovi prirode REZERVATOM (od 1976, ova šuma smatra se specijalnim rezervatom šumske vegatacije) br. 7/63, 34/65. MJERE ZA ZAŠTITU I UREĐENJE SPECIJALNOG ZOOLOŠKOG REZERVATA (Kopački rit) br. 52/79, 9/85. ZAKON O PROGLAŠENJU HAJDUČKIH I ROZANSKIH KUKOVA STROGIM PRIRODNIM REZERVATOM br. 4/69. ZAKON O PROGLAŠENJU BIJELIH I SAMARSKIH STIJENA STROGIM REZERVATOM br. 5/85, 9/85. ODLUKA O PROGLAŠENJU PODRUČJA OKO CRNE MLAKE SPECIJALNIM ORNITOLOŠKIM REZERVATOM br. 28/90. ODLUKA O POSEBNOJ ZAŠTITI POJEDINIH ŽIVOTINJSKIH VRSTA br. 28/66, 45/67, 15/70, 42/72, 23/77, 12/78, 43/78, 52/79, 30/80,53/81,22/82,31/95, 47/95 ODLUKA O POSEBNOJ ZAŠTITI NEKIH BILJNIH VRSTA br. 10/70, 15/70, 42/72, 23/77, 22/82. VODE ZAKON O VODAMA br. 53/90, 9/91,61/91, 43/93, 95/94. Odluka o visini naknade za zaštitu voda br. 15/91, 19/92, 79/92, 84/92, 28/93, 1/94 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Ž. Španjol: ZAŠTITA PRIRODE 1 OKOLIŠA U REPUBLICI HRVATSKOI frastrukture bilo uvođenjem modernih tehnologija radi smanjenja štetnih plniva i buke. 14. Planiranje, izgradnja i korištenje turističkih kapaciteta u skladu s principima zaštite prirodnih vrijednosti (biološkim, ekološkim i estetskim osobitostima okoliša) spomenika kulture, urbanih i ruralnih cjelina, kvalitetom života autohtonog stanovništva i turista. 15. Kontrola proizvodnje, prometa i upotrebe kemijskih proizvoda te odlaganja, uništavanja i reciklaža opasnih tvari, otpada i otrova. 16. Zaštita od radioaktivnog i svakog ionizirajućeg zračenja opasnog po život i zdravlje. 17. Postupak s krutim, tekućim i plinovitim otpacima iz proizvodnih procesa, nuklearnih postrojenja i komunalnim otpacima (prikupljanje, transport, deponiranje i prerada). Tu je posebno naglašen problem sekundarnih sirovina, zabrane njihova bacanja i rješavanje procesa sakupljanja, recikliranje i vraćanje u proces proizvodnje (staklo, papir, metal, ulje, guma i dr.), te problem razvoja sistema za pročišćavanje i odvod otpadnih voda, taloga i mulja iz postrojenja za pročišćavanje. 18. Smanjenje razine buke i vibracije u naseljima, industrijskim postrojenjima, stanovima, radnim prostorijama (planske mjere, sredstva, oprema, dislokacija). 19. Uređenje i korištenje prostora u njegovoj cjelokupnoj funkcionalnoj cjelini, određivanje pravilne naŠumarski list br. i—i, CXX (1996), 107—119 mjene prostora u skladu s ekološkim, humanim i estetskim kriterijima. 20. Standardizacija metoda, opreme, mjernih instrumenata, zaštitnih sredstava i dr. za zaštitu čovjekova okoliša te usklađivanje ekoloških normi, doza i parametara s međunarodnim sistemima. 21. Zaštita odgovarajućih područja, lokaliteta i dijelova prirode (žive - flora i fauna i nežive) te adekvatna prirodoznanstvena, turistička i svaka druga valorizacija. 22. Zaštita spomenika kulture, spomeničkih urbanih i ruralnih cjelina, aglomeracija, ambijenata i prostora od degradacije. 23. Stvaranjem jedinstvenog i efikasnog sistema zaštite prirode i okoliša. Time bi se osiguralo: a) koordiniranje svih djelatnosti zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj, b) izrada republičke strategije zaštite čovjekova okoliša, c) izvještavanje o stanju i kvaliteti okoliša s programima mjera i sanacije (baza podataka - katastar zagađivača), d) uspostavljanje i koordinaciju provođenja stalnog praćenja, nadzora i evidentiranja kvalitete okoliša (monitoring), e) ocjenjivanje i potvrđivanje ekološke ispravnosti i stupnja ekološkog rizika djelatnosti i proizvoda. ZAKONSKA REGULATIVA - Laws Regulations Zakonska regulativa kojom se utvrđuju pitanja za- Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 34/92). Zaštite prirode i okoliša, polazi od Ustava Republike tim slijedi čitav niz Zakona i propisa koji reguliraju sva Hrvatske (1992), te od Deklaracije o zaštiti okoliša u područja ljudskog djelovanja. POPIS ZAKONA I DRUGIH PROPISA KOJIMA SE UREDUJU PITANJA ZAŠTITE PRIRODE I OKOLIŠA Područje: OKOLIŠ PRIRODA Nacionalni parkovi The List of Laws and Other Regulations Concerning Environmental naziv akta: ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA ZAKON O ZAŠTITI PRIRODE Odluka o osnivanju Savjeta za zaštitu prirode Odluka o upravljanju nacionalnim parkovima "PLITVIČKA JEZERA", "PAKLENICA", "RISNJAK", "MLJET", "KORANTI", "KRKA" i parkom prirode "TELAŠĆICA" ZAKON O PROGLAŠENJU PLITVIČKIH JEZERA NACIONALNIM PARKOM ODLUKA O IZRADI PROSTORNOG PLANA NACIONALNOG PARKA PLITVIČKIH JEZERA ZAKON O PROGLAŠENJU ŠUME PAKLENICA NACIONALNIM PARKOM ZAKON 0 PROGLAŠENJU ŠUME RISNJAK NACIONALNIM PARKOM Protection objava: "Narodne novine" br. 82/94. br. 30/94, 72/94. br. 63/94. br. 63/94. br. 29/49. br. 28/83,31/85. br. 84/49. br. 43/53. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Ž. Španjol: ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA U REPUBLICI HRVATSKOJ va koji okružuje čovjeka. Zaštita prirode je dio zaštite okoliša. Ona se prvenstveno odnosi na zakonsku zaštitu pojedinih dijelova prirode te na očuvanje biološkoekoloških raznolikosti i cjelokupne stabilnosti ekosustava. U Zakonu o zaštiti okoliša ("Narodne novine", br. 82/94) stoji: I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (1) Ovim se Zakonom uređuje zaštita okoliša, radi očuvanja okoliša, smanjivanja rizika za život i zdravlje ljudi, osiguravanja i poboljšavanja kakvoće življenja za dobrobit sadašnjih i budučih generacija. (2) Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog i održivog razvoja. Članak 2. (1) Osnovni ciljevi zaštite okoliša, u ostvarivanju uvjeta za održivi razvoj jesu: - trajno očuvanje izvornosti, biološke raznolikosti prirodnih zajednica i očuvanje ekploške stabilnosti; - očuvanje kakvoće žive i nežive prirode i racionalno korištenje prirode i njenih dobara; - očuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednsoti krajolika; - unapređenje stanja okoliša i osiguravanje boljih uvjeta života. U Zakonu o Zaštiti prirode ("Narodne novine", br. 30/94) se navodi: I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Priroda je u smislu ovoga Zakona značajan dio okoliša kojem Republika Hrvatska osigurava osobitu zaštitu na principima najbolje svjetske prakse. Članak 2. Zaštita prirode provodi se osobito: - određivanjem dijelova žive i nežive prirode koji imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: zaštićeni dijelovi prirode), - osiguravanjem racionalnog korištenja prirode i njenih dobara bez bitnog oštećivanja i nagrđivanja njenih dijelova i uz što manje narušavanja ravnoteže njenih sastojaka, - sprečavanjem štetnih zahvata ljudi i poremećaja u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja zemlje i druŠumarski list br. 3—4, CXX (1996), 107—119 gih djelatnosti i osiguravanjem što povoljnijih uvjeta održavanja i slobodnog razvoja prirode, - donošenjem dugoročnih i kratkoročnih planova, - provedbom prostrnih planova, odnosno mjera zaštite zaštićenih dijelova prirode. Od složene problematike valja navesti osnovne ciljeve i zadatke koji stoje postavljeni pred zaštitom prirode i okoliša: 1. Zaštita i unapređenje čovjekova okoliša kao sastavnog dijela društveno-ekonomskog razvoja, modernizacijom i racionalizacijom proizvodnje, ovladavanjem i usmjeravanjem svih procesa u prostoru i njihovim usklađivanjem s realnim mogućnostima prostora i čovjekova okoliša. 2. Očuvanje i racionalno korišćenje prirodnih bogatstava i sirovina (mineralnih, energetskih i dr.). 3. Problem ekološki čiste i zdrave hrane. 4. Zamjena deficitarnih prirodnih izvora obnovljenim prirodnim i alternativnim izvorima. 5. Sprečavanje svih daljnjih zagađenja i degradacije okoliša, što uključuje i degradaciju krajolika, kao i ekološko-biološke poremećaje u prirodi te njihovo saniranje. 6. Pravilno gospodarenje vodenim bogatstvom i potencijalom (nadzemnim i podzemnim), zaštita od zagađenja, neplanske izgradnje i korištenja, te sanacija mora, jezera, rijeka te njihovih obala. 7. Zaštita kvalitete zraka od emisija zagađujućih opasnih i štetnih tvari u skladu s međunarodnim utvrđenim normama kvalitete zraka te predviđanje mjere za saniranje postojećeg stanja i suzbijanje daljnjeg zagađenja i poboljšanje kvalitete zraka (pojedinačni i globalno). 8. Racionalno korišćenje zemljišta, revitalizacija i saniranje oštećenog zemljišta i sprečavanje daljnje degradacije i zagađenja (otpadni materijal, kemijska sredstva, teški metali, mehanička oštećenja, površinski kopovi, urbanizacija i dr.). 9. Stručna i racionalna upotreba kemijskih sredstava u poljoprivredi i šumarstvu. 10. Racionalno gospodarenje šumama i ostalim biljnim pokrovom radi spriječavanja njenog mijenjanja, devastiranja i sprečavanja erozije i drugih negativnih posljedica. 11. Pošumljavanje šumskih goleti i melioracija degradiranih šumskih površina i obnova opožarenih površina. 12. Usmjeravanje procesa urbanizacije ka humanijem i zdravijem življenju u što zdravijem i humanijem okolišu. 13. Smanjenje štetnih utjecaja prometa na čovjekov okoliš bilo projektiranjem i planiranjem prometne in |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Ž. Španjol: ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA U REPUBLICI HRVATSKOJ zaštita temelji na zakonu. Zaštićeni objekti počinju služiti i u znanstvene svrhe, i istraživanja se obavljaju u prvim osnovanim nacionalnim parkovima. Proglašenjem prvih nacionalnih parkova Yellowstone 1872. godine u SAD, zatim Royal 1879. godine u Australiji, te prvi nacionalni park u Europi, Donji Eugardin 1909. godine u Švicarskoj, otvaraju se prve stranice povijesti zaštite prirode u svijetu, kao proces uzimanja pod kontrolu države najvrednijih dijelova od osobite znanstvene, kulturne i turističke vrijednosti. U trećem razdoblju prirodu se gleda u cjelini, u svoj svojoj složenosti i nedokučivosti. Uviđa se sve veći značaj njenog složenog ekološkog sklada i savršenosti kao i njene povredivosti. U tom kontekstu zaštita prirode i okoliša poprima obilježje opće akcije i pokreta. Ukazuje se znanstvenim čimbenicima na konfliktna stanja i upućuje se na štetnost prekomjernog i neracionalnog iskorišćivanja prirode. To je smisao i način života. Teži se održivom (sustainable) gospodarskom razvoju u skladu s okolišem. Na području Hrvatske, ideje o zaštiti prirode počinju se javljati gotovo istovremeno kada i u ostalom dijelu svijeta, prvenstveno kod naših prirodoslovaca, koji ideje o zaštiti prirode propagiraju pišući u časopisima od kojih neki imaju stoljetnu godišnjicu izlaženja: Šumarski list 1877, Glasnik Hrvatskoga naravoslovnoga društva 1886, Lovačko-ribarski viestnik 1892, Hrvatski planinar 1898, Priroda 1911, Zaštita prirode 1938. godine. Provođenje aktivne zaštite započinje donošenjem prvih zakona i propisa krajem prošlog stoljeća: Zakon o lovu 1893, Zakon o zaštiti pećina 1900. godine i Šumarski list br. 3—4, CXX (1996), 107—119 dr. i osnivanjem mnogih društava i odbora: Hrvatsko naravoslovno društvo 1885. godine, Društvo za uređenje i poljepšanje Plitvničkih jezera i okolice 1893, osnovan u sklopu Hrvatskog prirodoslovnog društva i Odbor za zaštitu prirodnih spomenika 1922. godine i drugi- Kako je naznačeno, od zaštite pojedinih prirodnih rijetkosti i zanimljivosti prešlo se na zaštitu prirodnih cjelina širih razmjera. To je ujedno početak razvojnog puta od pasivne na aktivnu zaštitu prirode. Tako zaštita poprima cjelovitu funkciju, umjesto one ograničenog, lokalnog značenja. Evolucija pokreta zaštite prirode počiva na rezultatima prirodnih znanosti, tako da utemeljene znanstvne misli postaju opće mjerilo i pokretačka snaga koja će promijeniti mišljenja i stavove o prirodnim dobrima i okolišu opće, njihovoj složenosti, povredivosti i funkcionalnoj suptilnosti. Tako njena zaštita nije više stvar pojedinaca entuzijasta i zanesenjaka, već prerasta u opći interes. Aktivna zaštita znači napuštanje statičkog poimanja, isključivo temeljenog na zakonskim institucionalnim kategorijama. Aktivna zaštita postaje pokretački čimbenik razvoja. Dosadašnje pasivno i konzervativno djelovanje na pojedine prirodne objekte i fenomene te kulturna dobra, je iza nas. Aktivnom se zaštitom pokreće dinamički aspekt zaštite koji uključuje prirodu kao element u planiranju prostora i višefunkcionalni element racionalnog korištenja prirodnih resursa (sirovine, prirodna bogatstva, ljepota, motivi i si.) sa ciljem održavanja ravnoteže u prostoru, kako ne bi došlo do poremećaja u ekološkim kriterijima i estetskim kvalitetama prirode i osigurao održivi društveni razvoj. ZADACI I CILJEVI ZAŠTITE PRIRODE I OKOLIŠA — Tasks and Aims in the Protection of Environment Definirati danas djelatnosti zaštite prirode i čovjekova okoliša, njihove ciljeve i zadatke vrlo je kompleksno. Mnogi danas za zaštitu prirode kažu daje primijenjena ekologija. Bez obzira na definiranje samog pojma, svjesni smo njene današnje aktualnosti i njeno zadiranje u sve pore ljudske aktivnosti i mjere koje se poduzimaju u svrhu kojima se unapređuje stanje okoliša, sprečava njegovo ugrožavanje i suzbija njegovo zagađivanje. Sve te aktivnosti i mjere imaju zadatak spriječiti nepovratno narušavanje postojećeg stanja okoliša, dakle racionalno korištenje zemljišta, šuma, zraka, voda, vodotoka, jezera, mora, obala, rudnih blaga i drugih prirodnih bogatstava, te svu ostalu prirodnu i kulturnu baštinu. Zadatak je spriječiti sve aktivnosti koje bi mogle ugroziti život, zdravlje i kvalitetu življenja. Poduzete mjere moraju osigurati (održivi) trajni razvoj u skladu s kvalitetom okoliša. Zaštita prirode kao sveobuhvatni društveni interes na polju ljudske djelatnosti, u cilju kvalitetnijeg i humanijeg života, može biti učinkovit jedino stvaranjem jedinstvenog i funkcionalnog sustava zaštite. Stoga treba odmah pristupiti provođenju organiziranih i koordininarnih akcija na putu dugoročne politike uređenja, unapređenja, zaštite i kontrole čovjekova okoliša. Mnogi teoretičari i znanstvenici ekolozi, prirodoslovci, sociolozi i drugi, pokušavaju definirati i razlučiti osnovne razlike ova dva pojma. Kako su priroda i okoliš definirani zakonskim odredbama, donosim odredbe članaka 1. i 2. važećih Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine", br. 30/94) i Zakona o zaštiti okoliša ("Narodne novine", br. 82/94). Iz njih je vidljivo koji su ciljevi i zadaci djelovanja njihove definirane problematike. Možemo uočiti da se problemi vezani uz okoliš odnose na kvalitetu življenja, očuvanje i racionalno korišćenje prirodnih resursa. Jednom rječju, očuvanja cjelokupnog prirodnog susta |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Ž. Španjol: ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA U REPUBLICI HRVATSKOJ je ipak samo dio čitavog životnog okvira u kojemu se događaju svi oblici njegova društvenoga i individualnog života. A dio tog okvira su i prirodni životni uvjeti. Za svaku našu "pobjedu" nad prirodom, priroda se osvećuje, pa razloga za likovanje zbog tih "pobjeda" nema. U jednom trenutku izazvane promjene postupno počinju bivati ozbiljna smetnja i ugrožavati u manjoj ili većoj mjeri i najosnovnije ljudske potrebe, čak i ljudsku egzistenciju. A tada to više nije "pobjeda nad prirodom" ni pozitivni rezultat ljudskog stvaralaštva, već negacija svega toga i ozbiljan problem. Plansko i racionalno prilaženje uređivanju odnosa čovjeka prema prirodi, uvjetovano je temeljnim proučavanjem i upoznavanjem zakonitosti po kojima se odvijaju odnosi u različitim životnim zajednicama. Znanstvenim pristupom problematici čovjek mora neprekidno sakupljati iskus Šumarski list br. i—4, CXX (19%), 107—119 tva, otkrivati, pronalaziti, stvarati i napredovati. Znanost mora dati odgovore o stanju okoliša, o onečišćenjima i uputiti na putove saniranja i ozdravljenja. Opstanak čovječanstva traži da se uvjeti prirodnog okoliša i potrebe ljudskih bića promatraju kao dijelovi istog problema. To zahtijeva od nas velike promjene u političkoj, ekonomskoj, socijalnoj i duhovnoj sferi života, što mora rezultirati i promjenama u načinu života. Svakako je ekološka kriza (kriza okoliša) i kriza morala te duhovnog stanja čovjeka kao moralnog i misaonog bića. Sa sigurnošću možemo reći da se čovjek ne može odvojiti od prirode i zakona koji u njoj vladaju. Kao biće koje pripada prirodi, poput karike lanca i koji stoji usred nje, on sve više uviđa svoje greške. Svjestan je da mora mijenjati i prilagođavati svoja shvaćanja i djelovanja, jer time spašava sebe i svoje postojanje. POVIJESNI RAZVOJ ZAŠTITE PRIRODE I OKOLIŠA — The hystory of environmental protectionin Republic of Croatia "Očuvanje prirode i racionalno iskorištavanje prirodnih izvora sežu u vrijeme pojave čovjeka na Zemlji" (Jean Dorst, u: Marinović-Uzelac 1986). Specifičnost pogleda na sustav zaštite prirode i čovjekova okoliša odvijala se usporedo s potrebama vremena, te sa stupnjem razvoja nauke i društva u cjelini. Sporadični pokušaji zaštite prirode javlju se još prije nekoliko stoljeća, kako bi se u prirodnom stanju sačuvale pojedine prirodne cjeline i dijelovi prostora. Među prve takve ubrajaju se primjeri iz Kine, gdje su prije više stoljeća postojali brojni rezervirani parkovi za zaštitu divljih životinja, kao npr. Park Jelena u Sarnatku blizu Barnarasa, posvećeno mjesto gdje je Buda propovijedao svoju nauku (Alfier 1971, u: Vidaković 1989). Među najstarije poznate mjere za zaštitu prirode treba spomenuti: Prvu odredbu o ograničenju utjecaja dima i pepela, donijetu u Londonu 1273. godine, dva zakona u Poljskoj, jedan iz 1499. godine o zaštiti losa (Alces alces) i divljeg konja (Equus caballus) i drugi iz 1597. godine u svezi sa zaštitom tura (Bos primigenius), te šumski red Marije Terezije iz 1769. godine. Time su aktivno stavljeni pod zaštitu samo pojedinačni objekti prirode i kulture, odnosno neke životinjske vrste. Slične odredbe donesene su i za biljni svijet. Jedna od takovih mjera potječe iz 1703. godine iz Rusije, a namijenjena je zaštiti pojedinih šumskih kompleksa s rijetkim vrstama drveća (Vidakovć 1989). Primjer spontanog pokušaja zaštite prirode kao dijela svog životnog okruženja i kao dijela svog vlastitog bića, pismo je indijanskog poglavice Seattle koji gaje uputio 5. lipnja 1854. godine američkom predsjedniku Abrahamu Lincolnu u Washington, kada je ovaj izrazio želju da kupi velika područja indijanske zemlje i obećao rezervat indijanskom narodu. To pismo smatra se jednim od naj ljepših, u kojem su izrečeni najdublji osjećaji o prirodi i zaštiti čovjekova okoliša. OUN je proglasnila 5. lipnja Danom očuvanja čovjekova okoliša. Istinski procesi organizirane i učinkovite zaštite prirode ne mogu se točno ustanoviti, ali može se reći daje susrećemo već u srednjem vijeku u izoliranim akcijama. Organizirani razvoj zaštite prirode, od početka do danas možemo grupirati u tri globalna razdoblja. Prvo su zaštiti podvrgnuti objekti izuzetne ljepote i vrijednosti. To su zapravo prvi početni i sporadični primjeri zaštite koji su za to doba i za tadašnje potrebe bili zadovoljavajući. Prva konkretna mjera zaštite prirode poduzeta je sredinom 19. stoljeća u Francuskoj, u Fontainableau, gradiću jugoistočno od Pariza, poznatom po industriji porculana. Oko lovačkog dvorca je perivoj i šuma koja je 1853. godine proglašena rezervatom. Pioniri zaštite prirode bili su entuzijasti, prirodoslovci, umjetnici i ostali zaljubljenici u prirodu, a cilj im je bio da se u njoj sačuva ravnoteža i da se održi ravnomjernost i raionalnost u iskorištavanju prirodnih bogatstava. Ti prvi romantičari, pjesnici i esteti, imaju ulogu prosvjetitelja a težnja im je bila da ne naruše prirodne vrijednsoti i ljepote, vodili su akcije protiv neplanske i stihijske urbanizacije. Pokret se isprva borio za očuvanje pojedinih užih dijelova prirode, nastojeći zadržati njen prvobitni izgled, zahtijevajući donošenje propisa o zaštiti pejzažnih ljepota. Kako ljudskom djelatnošću greške u prirodi postaju sve brojnije i uočljivije, pokret dobiva na značenju porastom svijesti o potrebi zaštite i očuvanju prirode i njenih bogatstava. Drugo razdoblje počinje razvojem urbanizacije i industrijalizacije, kada se teži za kvalitetnijom i organiziranijom zaštitom. Tako se od sredine prošlog stoljeća |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 21 <-- 21 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 502.7.001 Šumarski list br. 3—4, CXX (1996), 107—119 ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA U REPUBLICI HRVATSKOJ ENVIRONMENTAL PROTECTION IN THE REPUBLIC OF CROATIA Željko ŠPANJOL* SAŽETAK: U radu autor najprije daje kratak povijesni prikaz razvoja zaštite priode i okoliša u svijetu i Republici Hrvatskoj. Analizirajući problematiku gospodarskog razvoja ljudskog društva, temeljenu na sveopćoj moralnoj i duhovnoj krizi, dani su osnovni ciljevi i zadaci zaštite prirode i okoliša; mada terminološki i funkcionalno mnogi autori još nisu rekli završnu riječ o ova dva termina. Stjecanjem samostalnosti i suverenosti, Republika Hrvatska počinje zakonsku zaštitu prirode i okoliša usklađivati prema međunarodnim demokratskim načelima i pravilima, noseći pritom više od stoljeća staru tradiciju zaštitarstva na ovim prostorima, nimalo ne zaostajući za svijetom. U radu je dan popis svih zakona i propisa kojima se uređuje pitanje zaštite prirode i okoliša prema područjima djelovanja. Donosi se također i popis međunarodnih ugovora, kojih je Republika Hrvatska, odlukom Vlade, stranka na temelju nostrifikacije o sukcesiji. Dan je organizacijski prikaz tijela i ustanova u čijem su djelokrugu poslovi zaštite prirode i okoliša. Republika Hrvatska sa svojom prirodnom baštinom i relativno dobro očuvanim okolišem ima sve komparativne prednosti za kvalitetan, promišljen i održivi gospodarski razvoj. Također, neka dosadašnjih 7,3% teritorija zaštićenih zakonom, što skorije bude planiranih 15%. Ključne riječi: Republika Hrvatska, zaštita prirode i okoliša, zakonska regulativa, organizacijski ustroj zaštite UVOD — Introduction Povijest razvoja ljudskog društva vezana je uz staljući fizički lik zemljine površine iznad dopuštenih granu borbu čovjeka kao misaonog bića za život i blagonica i na štetu humanizirane prirode i humanih vrijedstanje. U toj borbi čovjek uvijek mijenja prirodu i okonosti u životnom prostoru, čovjek sve ozbiljnije shvaća liš, iskorištava izvore prirodnog bogatstva, ovladava djenesagledivost mogućih loših posljedica za njega samolomično zakonima prirode, kako biju prilagodio svojim ga. Zadovoljavajući vječnu težnju za materijalnim i kulpotrebama. Ljudski um je u svom razvojnom putu doturnim potrebama, čovjek u određenim trenucima nije stigao fazu u kojoj je, zahvaljujući ubrzanom razvoju u stanju ili ne želi uvidjeti moguće posljedice svoga zaznanosti i tehnologije, stekao moć da mijenja svoju okodiranja u prirodu i njezina prilagođavanja svojim težnjalicu na bezbroj načina i u opsegu bez presedana, unoma. Izlišna su stvar bile promjene izazvane namjerno, seći tako razne promjene u prirodu. Pogrešno ili nebri-jer realno sagledavajući problematiku danas nije možljivo, ta moć može nanijeti i nanosi nepredvidivu šteguće obaviti bilo koji zahvat, koji na indirektan način tu životnom okolišu, a time i samom čovjeku. Tehnone donosi određenu opasnost. Ali čovjek te opasnosti loški napredak voden je putovima neracionalnosti, nemora spoznati, a rizik da se one dogode svesti na najodgovornosti, neprimjerenosti i netolerancije. Mijenja-manju moguću mjeru. Interakcija između društvenoga i prirodnog sustava, napose ljudskih težnji, dovela je do * Mr.sc. Željko Španjol, Zavod za uzgajanje šuma, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. konfliktnih situacija, a time i do krize okoliša. Čovjek |