DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Suma u Finskoj


Forest in Finland


(Foto: M. Harapin)




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Ž. Španjol: ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA U REPUBLICI HRVATSKOJ


SUMMARY: The history of human society has always been accompanied
by constant struggle of man for survival and prosperity. In this struggle there
has always been a pressure on the nature´s environment and resources. Man
has been trying to subdue nature by regulating its laws. However, as Joan
Dorst put it, "Conservation and rational use of nature´s riches started at the
time when man came to earth ".


Organized development of nature´s preservation, from its beginning until
today, may be grouped in three global periods. First there are areas of exceptional
value and beauty, the first occasional examples of protection that were
at the time satisfactory. The second period began with the urbanization and
industrialization, with requirements for better and more organized protection.
In the middle of last century protection was thus regulated by law. The
third period regards nature protection as a complex and intricate issue, involving
global action and movements, aiming at sustainable economic development
in harmony with the environment.


In Croatia the idea of nature protection appeared at the same time as in
other world, but first with our naturalists who spread their ideas through their
journals, some of which have been coming out for over one century, and
belong to the oldest publications of the kind in all world: Šumarski list 1877;
Glasnik Hrvatskoga naravoslovnoga društva 1886; Lovačko-ribarski viestnik
1892; Hrvatski planinar 1898; Priroda 1911; Zaštita prirode 1939. Active
protection began with passing the first laws and regulations at the end of the
century: Law on Hunting 1893; Law on Protection of Caves 1900; etc. Numerous
societies and boards were established, such as Croatian Naturalists´
Society in 1885; Society for Management and Care of Plitvice Lakes and Surroundings
in 1808, established within the Naturalists´ Society; Board for Protection
of Nature Monuments in 1922; and others.


The legislative regulating environmental issues is primarily based on the
Croatian Constitution (1992) and the Declaration on the Protection of Environment
in the Republic of Croatia. There are numerous other laws and regulations
involving all spheres of human activities: environment, nature, water,
forest, agricultural land, sea, mining resources, air, noise, development,
waste, hazardous waste, health protection, radiation, hunting and fishing, veterinary
medicine, economy, financing, safety, science, culture and education,
crime. There is a long list of international agreements in which the Republic
of Croatia has been a party according to the nostrification on succession.


A great number of scientific and public institutions, non-governmental associations
and movements, are also involved in the environmental care.


According to the Law on Nature Protection, there are 746 protected areas
in Croatia, covering 447,197.17 ha, or 7.30% of Croatian territory. Areas of
special protection have been divided in 9 categories:


number
area


1.
National park 7 69420,00 ha
2.
Nature park 6 317502,00 ha
3.
Strict reserve 2 2395,35 ha
4.
Special reserve (forest:32) 70 31680,09 ha
5.
Park forest 23 7659,91 ha
6.
Protected scenery 28 17544,52 ha
7. Natural monument 72
82,87 ha
8. Architectural park monument 114
912,43 ha
9.
Plant species 44
Animal species 380
746
447197,17 ha


Protected nature areas within the natural and cultural heritage should have
a place in the prosperity of our country, together with sustainable development
of the country´s economic potentials.


Key words: The Republic of Croatia, environmental protection, legislative,
organizational protection system.


Šumarski list br. 3—4, CXX (1996), 107—1 19




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 32     <-- 32 -->        PDF

Ž. Španjol: ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA U REPUBLICI HRVATSKOJ


e) Državni hidrografski institut


2.4.
ŽUPANIJSKI UREDI I NJIHOVE
ISPOSTAVE
a) Ured za prostorno uređenje, stambeno-
komunalne poslove, graditeljstvo
i zaštitu okoliša


III
STRUČNO-SAVJETODAVNA TIJELA,
INSTITUCIJE, USTANOVE


Ovim popisom iz područja zaštite okoliša obuhvaćena
su samo stručno-savjetodavna tijela te ovlaštene
institucije, odnosno ustanove na državnoj razini osnovane
zakonom ili na temelju zakona.


Tijela čije je osnivanje predviđeno zakonom, a osnivač
je Vlada Republike Hrvatske, te njihovo osnivanje,


ZAKLJUČAK


Republika Hrvatska sa svojom prirodnom baštinom
i relativno dobro očuvanim okolišem, ima sve komparativne
prednosti da sada kao samostalna i suverena
zemlja s demokratski ustrojenom vlašću, krene u racionalan
i promišljen gospodarski razvoj, bazirajući takav
razvoj na povijesnim odrednicama začetaka misli i
djela pionira zaštite prirode na ovim našim i sve Europskim
prostorima. Povijesni ponos i čast, te duhovna
i moralna snaga temelj su pravilnog načina kako iskoristiti
ljudsku moć i razum da bismo promijenili dosadašnji
način razmišljanja i djelovanja, način na koji se
uništavalo prirodu i neracionalno s njom gospodarilo.
Imamo moć i razum da djelujemo na prirodne procese
pozitivno i negativno. Naše je da izaberemo.


Stoga i donosim popis zaštićenih dijelova prirode u
Republici Hrvatskoj. Neka današnjih 7,3% zaštićene
površine, što skorije prijeđe u planiranih 15%. Zaštićeni
dijelovi prirode, kao i cjelokupna prirodna i kulturna
baština, trebaju naći svoje mjesto u gospodarskom prosperitetu
naše domovine, zajedno s održivim razvojem
cjelokupnog gospodarskog potencijala.


LITERATURA


1. Arhiva i zapisnici Povjerenstva za zaštitu prirode i očuvanja prirodnih
spomenika Savske Banovine, Zagreb 1937-1939.
2.
Arhiva i zapisnici Banovinskog odbora za zaštitu prirode, Zagreb
1939-1942.
3. Marinović-Uzelac, A. (1986): Naselja, gradovi, prostori.
Tehnička knjiga, Zagreb.
4. Popis posebno zaštićenih objekata prirode, Zagreb 1991.
118


Šumarski list br. 3—4, CXX (1996), 107—119


koje predstoji u idućem razdoblju, a odlukama ih donosi
Vlada Republike Hrvatske, posebno su označena*.


a) Savjet prostornog uređenja države*


b) Savjet za zaštitu okoliša*


c) Savjet za zaštitu prirode


d) Hrvatski zavod za javno zdravstvo


e) Hrvatski zavod za zaštitu od zračenja


f) Hrvatski zavod za toksikologiju


g) Zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu


h) Hrvatski veterinarski zavod


Svakako da se o prirodi i okolišu brine i veći broj
znanstvenih i javnih institucija, te mnogobrojne nevladine
udruge i pokreti. Često puta oni su preteča u akcijama
i ukazivanju na greške te incidentne situacije i pojave.


— Conclusions
Prema važećem Zakonu o zaštiti prirode ("Narodne
novine", br. 30/1994) u Republici Hrvatskoj zaštićeno
je ukupno 746 objekata, od toga 322 prostorna objekta
s ukupnom površinom 447197,17 ha, što čini 7,30%
površine Republike Hrvatske. Posebno zaštićeni dijelovi
prirode prema Zakonu razdijeljeni su u 9 kategori


ja:
1. Nacionalni parkovi 7 69420,00 ha
2. Park prirode 6 317502,00 ha
3. Strogi rezervat 2 2395,35 ha
4. Pos. rezer. (šumski 32) 70 31680,09 ha
5. Park šuma 23 7659,91 ha
6. Zaštićeni krajolik 28 17544,52 ha
7. Spomenik prirode 72 82,87 ha
8. Spomenik park. arhitek. 114 912,43 ha
9. Pojedina biljna vrsta 44
Pojedina živ. vrsta 380


746
447197,17 ha


— References
5. R a u š , D. (1991): Zaštita prirode i čovjekova okoliša. Sveučilišna
naklada d.o.o., Zagreb.
6. Vidaković ,
P. (1989): Nacionalni parkovi i turizam. Zavod
za zaštitu prirode i Institut za turizam, Zagreb.
7. Zakon o zaštiti prirode. Narodne novine, br. 30 Zagreb 1994.
8. Zakon o zaštiti okoliša. Narodne novine br. 87, Zagreb 1994.
9. Zaštita okoliša u pravnom sustavu Republike Hrvatske (zbirka
propisa). Sabor Republike Hrvatske, Zagreb 1995.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Z. Spanjol: ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA U REPUBLICI HRVATSKOJ Šumarski list br. 3—4, CXX (1996), 107—119
naziv međunarodnog ugovora / objava mjesto i datum objave


Međunarodna konvencija o građanskoj odgovornosti za štetu uzrokovanu zagađenjem naftom
"Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 7/77. Bruxelles 29. studenoga 1969.
Međunarodna konvencija o intervenciji na otvorenom moru u slučaju nezgoda koja uzrokuje ili koja
bi mogla uzrokovati zagađenje naftom
"Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 2/77. Bruxelles 29. studenog 1969.
Međunarodna konvencija o osnivanju međunarodnog fonda za naknadu štete uzrokovane
zagađivanjem naftom
"Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 3/77. London 18. prosinca 1971.
Međunarodna konvencija o sprečavanju zagađenja s brodova
"Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 2/85. London 2. studenog 1973.
Protokol iz 1978. koji se odnosi na Međunarodnu konvenciju o zagađenju s brodova
"Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 2/85. London 17. veljače 1978.
Konvencija o sprečavanju zagađivanja mora izbacivanjem otpadaka
"Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 13/77. London 29. prosinca 1972.


prirodna i kulturna baština


Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine
"Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 56/74. Pariz 23. studenog 1972.
Konvencija o močvarama koje su od međunarodnog značenja naročito kao staništa ptica močvarica
"Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 9/77. Ramsar 2. veljače 1971.
Međunarodna konvencija o zaštiti ptica
"Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 6/73. Pariz
Međunarodna konvencija o zaštiti bilja


"Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 1/85. Rim


radijacijska zaštita


Bečka konvencija o građanskoj odgovornosti za nuklearnu štetu
"Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 5/77. Beč 21. svibnja 1963.
Konvencija o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala
"Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 9/85. Beč 26. listopada 1979.
Konvencija o ranom izvješćivanju o nuklearnoj nesreći
"Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 15/89. Beč 26. rujna 1986.
Konvencija o pomoći u slučaju nuklearne nesreće od radijasijske opasnosti
"Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 4/91. Beč 26. rujna 1986.


prijevoz opasnih tvari


Europski sporazum o međunarodnom cestovnom prijevozu opasnih tvari (ADR)
"Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 61/70, 59/72, 8/77. Ženeva 30. rujna 1956.


ORGANIZACIJSKI PRIKAZ TIJELA I USTANOVA U ČIJEM SU DJELOKRUGU
POSLOVI ZAŠTITE PRIRODE I OKOLIŠA
ORGANIZATIONAL REVIEW OF THE INSTITUTIONS DEALING
WITH ENVIRONMENTAL ACTIONS


SUSTAV ZAKONODAVNE VLASTI 2.2. MINISTARSTVA
II
A) SABOR REPUBLIKE HRVATSKE
1. ZASTUPNIČKI DOM
a) Odbor za prostorno uređenje i zaštitu
okoliša
b) Odbor za poljodjelstvo, selo i seljaštvo
c) Odbor za pomorstvo, promet i veze
2. ŽUPANIJSKI DOM
a) Komisija za lokalnu samoupravu,
gospodarstvo i financije
SUSTAV IZVRŠNE VLASTI
1. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
2. TIJELA DRŽAVNE UPRAVE
2.1. DRŽAVNA MINISTARSTVA
a) Ministarstvo unutarnjih poslova
2.3.
a) Ministarstvo prostornog uređenja,
graditeljstva i stanovanja
b) Ministarstvo poljoprivrede i
šumarstva
c) Ministarstvo pomorstva, prometa i
veza
d) Ministarstvo zdravstva
DRŽAVNE UPRAVNE
ORGANIZACIJE
a) Državna uprava za vode
b) Državna uprava za zaštitu okoliša
c) Državna uprava za zaštitu kulturne i
prirodne baštine
d) Državni hidrometeorološki zavod
117




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Ž. Žpapjol: ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Šumarski lis( br. 3—4, CXX (1996), 107—119


Područje: naziv akta:
objava: "Narodne novine"


KRIVIČNA
ODGOVOR. OSNOVNI KRIVIČNI ZAKON REPUBLIKE HRVATSKE br. 31/93, isp. 35/93.
(pročišćeni tekst)


KRIVIČNI ZAKON REPUBLIKE HRVATSKE
br. 32/93, isp. 38/93
(pročišćeni tekst)


USTROJSTVO


POSLOVNIK ZASTUPNIČKOG DOMA SABORA REPUBLIKE HRVATSKE
br. 59/92, 89/92, 43/94.


POSLOVNIK ŽUPANIJSKOG DOMA SABORA REPUBLIKE HRVATSKE br. 24/93.


ZAKON 0 SUSTAVU DRŽAVNE UPRAVE
br. 76/93.


ZAKON O USTROJSTVU I DJELOKRUGU MINISTARSTAVA I DRŽAVNIH
UPRAVNIH ORGANIZACIJA br. 72/94.


ZAKON O LOKALNOJ UPRAVI I SAMOUPRAVI
br. 90/92, 94/93, 117/93


Uredba o ustrojavanju županijskih ureda
br. 116/963.


ZAKON O GRADU ZAGREBU
br. 90/92, 76/93


ZAKON O ODREĐIVANJU POSLOVA IZ SAMOUPRAVNOG DJELOKRUGA
JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE I UPRAVE br. 75/93.


Odlukom Vlade RH objavljen je popis međunarodnih ugovora, a Republika Hrvatska je stranka na temelju
nostrifikacije o sukcesiji:
"Narodne novine", Međunarodni ugovori, br. 1/92, od 14. studenoga 1992.
"Narodne novine", Međunarodni ugovori, br. 12/93, od 15. listopada 1993.


naziv međunarodnog ugovora / objava
mjesto i datum objave


opasni otpad


Zakon o potvrđivanju (ratifikaciji) Konvencije o kontroli prekograničnog prometa opsanog otpada
i njegovu odlaganju
"Narodne novine ", Međunarodni ugovori, br. 3/94. Basel 22. ožujka 1989.


zrak - ozonski omotač
Konvencije o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima
"Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 11/86. Ženeva 13. studenog 1979.
Protokol uz Konvenciju o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima iz 1979. o
dugoročnom financiranju Programa suradnje za praćenje i procjenu prekograničnog prijenosa
onečišćenja tvari u zraku na velike udaljenosti u Europi (EMEP)
"Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 2/87. Ženeva28. rujna 1984.
Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača
"Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 1/90. Beč 22. ožujka 1985.
Montrealski protokol o supstancijama koje oštećuju ozonski omotač
"Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 16/90. Montreal 16. rujna 1990.
Zakon o potvrđivanju (ratifikaciji) Dopune Monteralskog protokola o tvarima koje oštećuju
ozonski omotač
"Narodne novine", Međunarodni ugovori, br. 3/94 London 29. lipnja 1990.


Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja
"Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 16/90. Barcelona 16. veljače 1976.
Protokol o sprečavanju onečišćenja Sredozemnog mora naftom i drugim štetnim tvarima u slučaju
nezgoda
"Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 12/77. Barcelona 16. veljače 1976.
Protokol o suradnji u borbi protiv onečišćenja Sredozemnog mora naftom i drugim štetnim tvarima
u slučaju nezgoda
"Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 12/77. Barcelona 16. veljače 1976.
Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja s kopna
"Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 1/90. Atena 17. svibnja 1980.
Protokol o posebno zaštićenim područjima Sredozemnog mora
"Službeni list SFRJ", Međunarodni ugovori, br. 9/85. Ženeva 13. travnja 1982.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Ž. Španjol: ZAŠTITA PRIRODE 1 OKOLIŠA U REPUBLICI HRVATSKOJ Šumarski list br. 3^ , CXX (1996), 107—119


Područje: naziv akta:
ZAKON O STAVLJANJU LIJEKOVA U PROMET
ZAKON O PROIZVODNJI I PROMETU OPOJNIH DROGA
ZRAČENJA ZAKON O ZAŠTITI OD IONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA I O POSEBNIM
MJERAMA PRI UPOTREBI NUKLEARNE ENERGIJE
LOVI
RIBOLOV ZAKON O LOVU
Pravilnik o načinu izrade plana zaštite divljači na površinama izvan lovišta
Pravilnik o lovostaji
ZAKON O MORSKOM RIBARSTVU
ZAKON O SLATKOVODNOM RIBARSTVU
VETERINARSTVO
ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI ŽIVOTINJA I VETERINARSKOJ
DJELATNOSTI
Pravilnik o uvjetima glede uređenja objekata, postrojenja i opreme i stručnih
djelatnika kojima moraju udovoljavati pravne i fizičke osobe u obavljanju
zdravstvene zaštite životinja
Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati objetki za smještaj životinja
Pravilnik o najvišim količinama štetnih tvari i sastojaka u stočnoj hrani
GOSPODARSTVO
ZAKON O PODUZEĆIMA
ZAKON O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA
ZAKON O PRETVORBI DRUŠTVENIH PODUZEĆA
Upute za provedbu ćl. 11. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća
ZAKON O VANJSKOTRGOVINSKOM POSLOVANJU
Odluka o razvrstavanju robe na oblike izvoza i uvoza
ZAKON O KONCESIJAMA
FINANCIJE ZAKON O POREZU NA PROMET PROIZVODA I USLUGA
Pravilnik o razvrstavanju Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga
DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 1994.
SIGURNOST ZAKON O ZAŠTITI OD POŽARA
Pravilnik o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije
ugroženosti od požara
ZAKON O ZAŠTITI NA RADU
Pravilnik o maksimalno dopuštenim koncentracijama štetnih tvari u atmosferi
radnih prostorija i prostora i o biološkim graničnim vrijednostimaZAKON O VATROGASTVU
ZNANOST,
KULTURA,
NAOBRAZBA ZAKON O ZNANSTVENOISTAZIVACKOJ DJELATNOSTI
ZAKON O ZAŠTITI SPOMENIKA KULTURE


objava: "Narodne novine"


br. 53/86, 47/89.
br. 53/91.


br. 53/91.


br. 10/94, isp. 22/94.
br. 61/94.
br. 61/94,22/94.
br. 74/94.
br. 18/86, isp. 43/86, 34/89,


9/90.


br. 52/91,64/91


br. 12/92.
br. 52/93, 58/93.
br. 4/92, 58/93.


br. 53/91,58/93.
br. 11/93.
br. 19/91, 83/92,94/93,2/94.
br. 26/91.
br. 53/91, 109/93.
br. 24/94, 50/94.
br. 89/92.
br. 95/94.
br. 1/95.
br. 28/94,81/94.
br. 58/93.


br. 62/94.
br. 19/83, 17/86, 47/89, 46/92.


br. 92/93.
br. 58/93.


br. 96/93, isp. 34/94.


br. 7/67 (pročišćeni tekst), isp.
13/67,47/86,47/89, 19/91,
52/94.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Ž. Španjol: ZAŠTITA PRIRODE 1 OKOLIŠA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Šumarski list br. 3—4, CXX (1996), 107—119


Područje:
naziv akta: objava: "Narodne novine"


Odluka o tehničkim pravilima HRB - sprečavanje zagađivanja br. 71/94.
RUDNO BLAGO ZAKON O RUDARSTVU br. 27/91,92/94.
Pravilnik o katastru istražnih poslova i eksploatacionih polja br. 53A/91,92/94.
Pravilnik o postupku revizije rudarskih prijekata br. 44/91.


ZRAK
OSNOVNI ZAKON O ZAŠTITI ZRAKA br. 52/71.


BUKA
ZAKON O ZAŠTITI OD BUKE br. 17/90.
Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave br. 37/90.
Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati organizacije za mjerenje i predviđanje


buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave
br. 37/90.


UREĐENJE
PROSTORA


I GRAĐENJE
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU br. 30/94.


Uredba o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku br. 96/94.
Pravilnik o određivanju zahvata u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska dozvola br. 93/94.
Uredba o studiji utjecaja na okolinu br. 13/84, 14/90.
PROSTORNI PLAN REPUBLIKE HRVATSKE br. 12/89.
Zaključak (Vlade RH) o utvrđivanju kriterija za izbor lokacija za termoelektrane


i nuklearne objekte br. 78/92.
ZAKON O GRAĐENJU br. 77/92, isp. 82/92.
Pravilnik o kontroli projekta br. 47/93.
Pravilnik o davanju ovlaštenja za kontrolu projekta br. 53/93, 101/93.
ZAKON O POSTUPANJU S OBJEKTIMA GRAĐENIM PROTIVNO


PROSTORNIM PLANOVIMA I BEZ ODOBRENJA GRAĐENJA
br. 33/92.


ZAKON O GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU
br. 54/80, 42/86, 41/88, 48/88,
16/90, 93/90


OTPADNE
TVARI ZAKON O POSTUPANJU S OTPADNIM TVARIMA br. 42/82, 47/89.
ZAKON O KOMUNALNIM DJELATNOSTIMA br. 15/79, 18/79.
OPASNE TVARI ZAKON O PRIJEVOZU OPASNIH TVARI br. 97/93.
ZAKON O PROIZVODNJI, PROMETU I KORIŠTENJU OTROVA br. 28/83.


ZAKON O SKLADIŠTENJU I PROMETU ZAPALJIVIH TEKUĆINA br. 24/76.


ZAKON O PROMETU OTROVA
br. 53/91.


ZAKON O EKSPLOZIVNIM TVARIMA ZA GOPODARSKU UPORABU br. 12/94.


ZAŠTITA


ZDRAVLJA
ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI br. 75/93, 11/94.
ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ISPRAVNOSTI I ZDRAVSTVENOM NADZORU
NAD NAMIRNICAMA I PREDMETIMA OPĆE UPORABE br. 60/92, 89/93, 100/93.
Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće br. 46/94.
ZAKON O SANITARNOJ INSPEKCIJI br. 53/86, 47/89




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Ž. Španjol: ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA U REPUBLICI HRVATSKOJ Šumarski list br. 3—4, CXX (1996), 107— 119
Područje: naziv akta: objava: "Narodne novine"
Pravilnik o obračunavanju i plaćanju naknade za zaštitu voda br. 33/91.
Odluka o utvrđivanju slivnih područja br. 23/91.
Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati laboratoriji koji se bave ispitivanjem
kvalitete vode br. 40/91.
Objava popisa laboratorija br. 41/91.
Plan za obranu od poplave br. 13/92.
Uredba o kategorizaciji vodotoka br. 15/81.
Uredba o klasifikaciji voda br. 15/81.
Plan za zaštitu voda od zagađivanja br. 22/86.
Uredba o maksimalno dozvoljenim koncentracijama opasnih tvari u vodama
i obalnom moru br. 2/84.
Pravilnik o zaštitnim mjerama i uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite
izvorišta pitke vode br. 22/86.
Uputstvo za vođenje evidencije o učestalosti ispuštanja u vode opasnih i
štetnih tvari, količini i sastavu tih tvari, i načinu dostavljanja podataka o tome
javnom vodoprivrednom poduzeću br. 9/90.
ZAKON O POMORSKOM I VODNOM DOBRU, LUKAMA I
PRISTANIŠTIMA (na snazi samo odredbe o vodnom dobru) br. 19/74,39/75, 18/81,
31/86,47/89.
SUME ZAKON O SUMAMA br. 52/90, 9/91,61/91,76/93
Pravilnik o uređivanju šuma br. 52/94.
ZAKON O ŠUMSKOM SJEMENU I ŠUMSKOM SADNOM MATERIJALU br. 11/90, 23/90, 28/92
POLJOPRIVR.
ZEMLJIŠTE
ZAKON O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU br. 54/94 (pročišćeni tekst),
65/94.
Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima br. 15/92.
Pravilnik o načinu vođenja evidencije o poljoprivrednom zemljištu br. 15/92.
Pravilnik o početnom godišnjem iznosu naknade za koncesiju poljoprivrdnog
zemljišta u državnom vlasništvu br. 2/94.
Odluka o vrijednosti boda za utvrđivanje visine naknade koja se plaća zbog
promjene namjene pojoprivrednog zemljišta br. 65/94.
ZAKON O ZAŠTITI BILJA br. 10/94, isp. 19/94.
ZAKON O POLJOPRIVREDNOM SJEMENU I POLJOPRIVREDNOM
SADNOM MATERIJALU br. 50/88, 28/92.


ZAKON O PRIZNAVANJU NOVOSTVORENIH, ODOBRAVANJU
UVOĐENJA U PROIZVODNJU STRANIH I ZAŠTITI SORTI
POLJOPRIVREDNOG I ŠUMSKOG BILJA br. 53/91.
ZAKON O KVALITETI, KONTROLI KVALITETE I PROMETU
MINERALNIH GNOJIVA br. 43/92. (pročišćeni tekst)


MORE POMORSKI ZAKONIK br. 17/94, 74/94.
Plan intervencija kod iznenadnih zagađenja Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj br. 88/93.
ZAKON O HRVATSKOM REGISTRU BRODOVA br. 22/94.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 26     <-- 26 -->        PDF

Ž. Španjol: ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Šumarski list br. 3—4, CXX (1996), 107—119


Područje: naziv akta:
objava: "Narodne novine"


ODLUKA O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA NACIONALNOG PARKA
RISNJAK br. 15/86.


ZAKON O PROGLAŠENJU ZAPADNOG DIJELA OTOKA MLJETA
NACIONALNIM PARKOM br. 49/60.


ODLUKA O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA NACIONALNOG PARKA
"MLJET" br. 13/86.


ZAKON O PROGLAŠENJU NACIONALNOG PARKA "KORNATI"
br. 31/80, 14/88.


ODLUKA O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA NACIONALNOG PARKA
"KORNATI" br. 2/90.


ZAKON O PROGLAŠENJU NACIONALNOG PARKA "KRKA"
br. 5/85, 9/88.


ODLUKA O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA NACIONALNOG PARKA
"KRKA" br. 1/90, 22/92.


ZAKON O NACIONALNOM PARKU I SPOMEN PODRUČJU "BRIJUNI"
br. 46/83.


ODLUKA 0 DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA NACIONALNOG PARKA
"BRIJUNI" I PRIPADAJUĆEG DIJELA PRIOBALNOG PODRUČJA br. 46/87.


Parkovi prirode ZAKON O PROGLAŠENJU POPLAVNOG PODRUČJA KOPAČKI RIT
UPRAVNIM PRIRODNIM REZERVATOM (od 1976. šire područje ovog
prirodnog rezervata smatra se parkom prirode, a uže područje specijalnim
zoološkim rezervatom) br. 45/67.


ZAKON O PROGLAŠENJU ZAPADNOG DIJELA MEDVEDNICE PARKOM
PRIRODE br. 24/81.


ZAKON O PROGLAŠENJU PLANINE VELEBIT PARKOM PRIRODE
br. 24/81.


ZAKON O PROGLAŠENJU BIOKOVA PARKOM PRIRODE
br. 24/81.


ZAKON O PROGLAŠENJU PARKA PRIRODE "TELAŠĆICA"
br. 14/88.


ZAKON O PROGLAŠENJU PARKA PRIRODE LONJSKO POLJE
br. 11/90.


Ostali zaštićeni ZAKON O PROGLAŠENJU SUME "DUNDO" NA RABU PRIRODNIM
dijelovi prirode REZERVATOM (od 1976, ova šuma smatra se specijalnim rezervatom šumske
vegatacije) br. 7/63, 34/65.


MJERE ZA ZAŠTITU I UREĐENJE SPECIJALNOG ZOOLOŠKOG
REZERVATA (Kopački rit) br. 52/79, 9/85.


ZAKON O PROGLAŠENJU HAJDUČKIH I ROZANSKIH KUKOVA
STROGIM PRIRODNIM REZERVATOM br. 4/69.


ZAKON O PROGLAŠENJU BIJELIH I SAMARSKIH STIJENA STROGIM
REZERVATOM br. 5/85, 9/85.


ODLUKA O PROGLAŠENJU PODRUČJA OKO CRNE MLAKE SPECIJALNIM
ORNITOLOŠKIM REZERVATOM br. 28/90.


ODLUKA O POSEBNOJ ZAŠTITI POJEDINIH ŽIVOTINJSKIH VRSTA
br. 28/66, 45/67, 15/70, 42/72,
23/77, 12/78, 43/78, 52/79,
30/80,53/81,22/82,31/95,
47/95


ODLUKA O POSEBNOJ ZAŠTITI NEKIH BILJNIH VRSTA
br. 10/70, 15/70, 42/72,
23/77, 22/82.


VODE ZAKON O VODAMA
br. 53/90, 9/91,61/91,
43/93, 95/94.


Odluka o visini naknade za zaštitu voda
br. 15/91, 19/92, 79/92,
84/92, 28/93, 1/94




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Ž. Španjol: ZAŠTITA PRIRODE 1 OKOLIŠA U REPUBLICI HRVATSKOI


frastrukture bilo uvođenjem modernih tehnologija radi
smanjenja štetnih plniva i buke.


14. Planiranje, izgradnja i korištenje turističkih kapaciteta
u skladu s principima zaštite prirodnih vrijednosti
(biološkim, ekološkim i estetskim osobitostima
okoliša) spomenika kulture, urbanih i ruralnih cjelina,
kvalitetom života autohtonog stanovništva i turista.
15. Kontrola proizvodnje, prometa i upotrebe kemijskih
proizvoda te odlaganja, uništavanja i reciklaža opasnih
tvari, otpada i otrova.
16. Zaštita od radioaktivnog i svakog ionizirajućeg
zračenja opasnog po život i zdravlje.
17. Postupak s krutim, tekućim i plinovitim otpacima
iz proizvodnih procesa, nuklearnih postrojenja i komunalnim
otpacima (prikupljanje, transport, deponiranje
i prerada). Tu je posebno naglašen problem sekundarnih
sirovina, zabrane njihova bacanja i rješavanje
procesa sakupljanja, recikliranje i vraćanje u proces proizvodnje
(staklo, papir, metal, ulje, guma i dr.), te problem
razvoja sistema za pročišćavanje i odvod otpadnih
voda, taloga i mulja iz postrojenja za pročišćavanje.
18. Smanjenje razine buke i vibracije u naseljima,
industrijskim postrojenjima, stanovima, radnim prostorijama
(planske mjere, sredstva, oprema, dislokacija).
19. Uređenje i korištenje prostora u njegovoj cjelokupnoj
funkcionalnoj cjelini, određivanje pravilne naŠumarski
list br. i—i, CXX (1996), 107—119


mjene prostora u skladu s ekološkim, humanim i estetskim
kriterijima.


20. Standardizacija metoda, opreme, mjernih instrumenata,
zaštitnih sredstava i dr. za zaštitu čovjekova
okoliša te usklađivanje ekoloških normi, doza i parametara
s međunarodnim sistemima.
21. Zaštita odgovarajućih područja, lokaliteta i dijelova
prirode (žive - flora i fauna i nežive) te adekvatna
prirodoznanstvena, turistička i svaka druga valorizacija.
22. Zaštita spomenika kulture, spomeničkih urbanih
i ruralnih cjelina, aglomeracija, ambijenata i prostora
od degradacije.
23. Stvaranjem jedinstvenog i efikasnog sistema zaštite
prirode i okoliša. Time bi se osiguralo:
a) koordiniranje svih djelatnosti zaštite okoliša u Republici
Hrvatskoj,
b) izrada republičke strategije zaštite čovjekova okoliša,
c) izvještavanje o stanju i kvaliteti okoliša s programima
mjera i sanacije (baza podataka - katastar zagađivača),


d) uspostavljanje i koordinaciju provođenja stalnog
praćenja, nadzora i evidentiranja kvalitete okoliša (monitoring),


e) ocjenjivanje i potvrđivanje ekološke ispravnosti i
stupnja ekološkog rizika djelatnosti i proizvoda.


ZAKONSKA REGULATIVA - Laws Regulations


Zakonska regulativa kojom se utvrđuju pitanja za- Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 34/92). Zaštite
prirode i okoliša, polazi od Ustava Republike tim slijedi čitav niz Zakona i propisa koji reguliraju sva
Hrvatske (1992), te od Deklaracije o zaštiti okoliša u područja ljudskog djelovanja.


POPIS ZAKONA I DRUGIH PROPISA KOJIMA SE UREDUJU PITANJA ZAŠTITE PRIRODE I OKOLIŠA


Područje:
OKOLIŠ
PRIRODA


Nacionalni
parkovi


The List of Laws and Other Regulations Concerning Environmental


naziv akta:


ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA
ZAKON O ZAŠTITI PRIRODE
Odluka o osnivanju Savjeta za zaštitu prirode
Odluka o upravljanju nacionalnim parkovima "PLITVIČKA JEZERA",


"PAKLENICA", "RISNJAK", "MLJET", "KORANTI", "KRKA" i parkom


prirode "TELAŠĆICA"
ZAKON O PROGLAŠENJU PLITVIČKIH JEZERA NACIONALNIM
PARKOM


ODLUKA O IZRADI PROSTORNOG PLANA NACIONALNOG PARKA
PLITVIČKIH JEZERA
ZAKON O PROGLAŠENJU ŠUME PAKLENICA NACIONALNIM PARKOM
ZAKON 0 PROGLAŠENJU ŠUME RISNJAK NACIONALNIM PARKOM


Protection


objava: "Narodne novine"


br. 82/94.
br. 30/94, 72/94.
br. 63/94.


br. 63/94.


br. 29/49.


br. 28/83,31/85.
br. 84/49.
br. 43/53.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 24     <-- 24 -->        PDF

Ž. Španjol: ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA U REPUBLICI HRVATSKOJ


va koji okružuje čovjeka. Zaštita prirode je dio zaštite
okoliša. Ona se prvenstveno odnosi na zakonsku zaštitu
pojedinih dijelova prirode te na očuvanje biološkoekoloških
raznolikosti i cjelokupne stabilnosti ekosustava.


U Zakonu o zaštiti okoliša ("Narodne novine", br.
82/94) stoji:


I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.


(1) Ovim se Zakonom uređuje zaštita okoliša, radi
očuvanja okoliša, smanjivanja rizika za život i zdravlje
ljudi, osiguravanja i poboljšavanja kakvoće življenja za
dobrobit sadašnjih i budučih generacija.
(2) Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje
kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica, racionalno
korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji
način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog i
održivog razvoja.
Članak 2.


(1) Osnovni ciljevi zaštite okoliša, u ostvarivanju uvjeta
za održivi razvoj jesu:
- trajno očuvanje izvornosti, biološke raznolikosti
prirodnih zajednica i očuvanje ekploške stabilnosti;
- očuvanje kakvoće žive i nežive prirode i racionalno
korištenje prirode i njenih dobara;
- očuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednsoti
krajolika;


- unapređenje stanja okoliša i osiguravanje boljih uvjeta
života.
U Zakonu o Zaštiti prirode ("Narodne novine", br.
30/94) se navodi:


I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Priroda je u smislu ovoga Zakona značajan dio okoliša
kojem Republika Hrvatska osigurava osobitu zaštitu
na principima najbolje svjetske prakse.


Članak 2.
Zaštita prirode provodi se osobito:
- određivanjem dijelova žive i nežive prirode koji


imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske (u daljnjem
tekstu: zaštićeni dijelovi prirode),


- osiguravanjem racionalnog korištenja prirode i njenih
dobara bez bitnog oštećivanja i nagrđivanja njenih
dijelova i uz što manje narušavanja ravnoteže njenih sastojaka,


- sprečavanjem štetnih zahvata ljudi i poremećaja u
prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja zemlje i druŠumarski
list br. 3—4, CXX (1996), 107—119


gih djelatnosti i osiguravanjem što povoljnijih uvjeta
održavanja i slobodnog razvoja prirode,


- donošenjem dugoročnih i kratkoročnih planova,
- provedbom prostrnih planova, odnosno mjera zaštite
zaštićenih dijelova prirode.
Od složene problematike valja navesti osnovne ciljeve
i zadatke koji stoje postavljeni pred zaštitom prirode
i okoliša:


1. Zaštita i unapređenje čovjekova okoliša kao sastavnog
dijela društveno-ekonomskog razvoja, modernizacijom
i racionalizacijom proizvodnje, ovladavanjem
i usmjeravanjem svih procesa u prostoru i njihovim usklađivanjem
s realnim mogućnostima prostora i čovjekova
okoliša.
2. Očuvanje i racionalno korišćenje prirodnih bogatstava
i sirovina (mineralnih, energetskih i dr.).
3. Problem ekološki čiste i zdrave hrane.
4. Zamjena deficitarnih prirodnih izvora obnovljenim
prirodnim i alternativnim izvorima.
5. Sprečavanje svih daljnjih zagađenja i degradacije
okoliša, što uključuje i degradaciju krajolika, kao i
ekološko-biološke poremećaje u prirodi te njihovo saniranje.
6. Pravilno gospodarenje vodenim bogatstvom i potencijalom
(nadzemnim i podzemnim), zaštita od zagađenja,
neplanske izgradnje i korištenja, te sanacija mora,
jezera, rijeka te njihovih obala.
7. Zaštita kvalitete zraka od emisija zagađujućih
opasnih i štetnih tvari u skladu s međunarodnim utvrđenim
normama kvalitete zraka te predviđanje mjere za
saniranje postojećeg stanja i suzbijanje daljnjeg zagađenja
i poboljšanje kvalitete zraka (pojedinačni i globalno).
8. Racionalno korišćenje zemljišta, revitalizacija i
saniranje oštećenog zemljišta i sprečavanje daljnje degradacije
i zagađenja (otpadni materijal, kemijska sredstva,
teški metali, mehanička oštećenja, površinski kopovi,
urbanizacija i dr.).
9. Stručna i racionalna upotreba kemijskih sredstava
u poljoprivredi i šumarstvu.
10. Racionalno gospodarenje šumama i ostalim biljnim
pokrovom radi spriječavanja njenog mijenjanja, devastiranja
i sprečavanja erozije i drugih negativnih posljedica.
11. Pošumljavanje šumskih goleti i melioracija degradiranih
šumskih površina i obnova opožarenih površina.
12. Usmjeravanje procesa urbanizacije ka humanijem
i zdravijem življenju u što zdravijem i humanijem
okolišu.
13. Smanjenje štetnih utjecaja prometa na čovjekov
okoliš bilo projektiranjem i planiranjem prometne in


ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 23     <-- 23 -->        PDF

Ž. Španjol: ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA U REPUBLICI HRVATSKOJ


zaštita temelji na zakonu. Zaštićeni objekti počinju služiti
i u znanstvene svrhe, i istraživanja se obavljaju u
prvim osnovanim nacionalnim parkovima. Proglašenjem
prvih nacionalnih parkova Yellowstone 1872. godine
u SAD, zatim Royal 1879. godine u Australiji, te
prvi nacionalni park u Europi, Donji Eugardin 1909. godine
u Švicarskoj, otvaraju se prve stranice povijesti zaštite
prirode u svijetu, kao proces uzimanja pod kontrolu
države najvrednijih dijelova od osobite znanstvene,
kulturne i turističke vrijednosti.


U trećem razdoblju prirodu se gleda u cjelini, u svoj
svojoj složenosti i nedokučivosti. Uviđa se sve veći značaj
njenog složenog ekološkog sklada i savršenosti kao
i njene povredivosti. U tom kontekstu zaštita prirode i
okoliša poprima obilježje opće akcije i pokreta. Ukazuje
se znanstvenim čimbenicima na konfliktna stanja
i upućuje se na štetnost prekomjernog i neracionalnog
iskorišćivanja prirode.


To je smisao i način života. Teži se održivom (sustainable)
gospodarskom razvoju u skladu s okolišem.


Na području Hrvatske, ideje o zaštiti prirode počinju
se javljati gotovo istovremeno kada i u ostalom dijelu
svijeta, prvenstveno kod naših prirodoslovaca, koji
ideje o zaštiti prirode propagiraju pišući u časopisima
od kojih neki imaju stoljetnu godišnjicu izlaženja:
Šumarski list 1877, Glasnik Hrvatskoga naravoslovnoga
društva 1886, Lovačko-ribarski viestnik 1892, Hrvatski
planinar 1898, Priroda 1911, Zaštita prirode 1938.
godine. Provođenje aktivne zaštite započinje donošenjem
prvih zakona i propisa krajem prošlog stoljeća: Zakon
o lovu 1893, Zakon o zaštiti pećina 1900. godine i


Šumarski list br. 3—4, CXX (1996), 107—119


dr. i osnivanjem mnogih društava i odbora: Hrvatsko
naravoslovno društvo 1885. godine, Društvo za uređenje
i poljepšanje Plitvničkih jezera i okolice 1893, osnovan
u sklopu Hrvatskog prirodoslovnog društva i Odbor
za zaštitu prirodnih spomenika 1922. godine i drugi-


Kako je naznačeno, od zaštite pojedinih prirodnih
rijetkosti i zanimljivosti prešlo se na zaštitu prirodnih
cjelina širih razmjera. To je ujedno početak razvojnog
puta od pasivne na aktivnu zaštitu prirode. Tako zaštita
poprima cjelovitu funkciju, umjesto one ograničenog,
lokalnog značenja. Evolucija pokreta zaštite prirode počiva
na rezultatima prirodnih znanosti, tako da utemeljene
znanstvne misli postaju opće mjerilo i pokretačka
snaga koja će promijeniti mišljenja i stavove o prirodnim
dobrima i okolišu opće, njihovoj složenosti, povredivosti
i funkcionalnoj suptilnosti. Tako njena zaštita
nije više stvar pojedinaca entuzijasta i zanesenjaka,
već prerasta u opći interes. Aktivna zaštita znači napuštanje
statičkog poimanja, isključivo temeljenog na
zakonskim institucionalnim kategorijama. Aktivna zaštita
postaje pokretački čimbenik razvoja. Dosadašnje
pasivno i konzervativno djelovanje na pojedine prirodne
objekte i fenomene te kulturna dobra, je iza nas.
Aktivnom se zaštitom pokreće dinamički aspekt zaštite
koji uključuje prirodu kao element u planiranju prostora
i višefunkcionalni element racionalnog korištenja prirodnih
resursa (sirovine, prirodna bogatstva, ljepota,
motivi i si.) sa ciljem održavanja ravnoteže u prostoru,
kako ne bi došlo do poremećaja u ekološkim kriterijima
i estetskim kvalitetama prirode i osigurao održivi
društveni razvoj.


ZADACI I CILJEVI ZAŠTITE PRIRODE I OKOLIŠA — Tasks and Aims in the Protection of Environment


Definirati danas djelatnosti zaštite prirode i čovjekova
okoliša, njihove ciljeve i zadatke vrlo je kompleksno.
Mnogi danas za zaštitu prirode kažu daje primijenjena
ekologija. Bez obzira na definiranje samog pojma,
svjesni smo njene današnje aktualnosti i njeno zadiranje
u sve pore ljudske aktivnosti i mjere koje se poduzimaju
u svrhu kojima se unapređuje stanje okoliša,
sprečava njegovo ugrožavanje i suzbija njegovo zagađivanje.
Sve te aktivnosti i mjere imaju zadatak spriječiti
nepovratno narušavanje postojećeg stanja okoliša,
dakle racionalno korištenje zemljišta, šuma, zraka, voda,
vodotoka, jezera, mora, obala, rudnih blaga i drugih
prirodnih bogatstava, te svu ostalu prirodnu i kulturnu
baštinu. Zadatak je spriječiti sve aktivnosti koje
bi mogle ugroziti život, zdravlje i kvalitetu življenja. Poduzete
mjere moraju osigurati (održivi) trajni razvoj u
skladu s kvalitetom okoliša. Zaštita prirode kao sveobuhvatni
društveni interes na polju ljudske djelatnosti,


u cilju kvalitetnijeg i humanijeg života, može biti
učinkovit jedino stvaranjem jedinstvenog i funkcionalnog
sustava zaštite. Stoga treba odmah pristupiti provođenju
organiziranih i koordininarnih akcija na putu
dugoročne politike uređenja, unapređenja, zaštite i kontrole
čovjekova okoliša.


Mnogi teoretičari i znanstvenici ekolozi, prirodoslovci,
sociolozi i drugi, pokušavaju definirati i razlučiti
osnovne razlike ova dva pojma. Kako su priroda i okoliš
definirani zakonskim odredbama, donosim odredbe
članaka 1. i 2. važećih Zakona o zaštiti prirode ("Narodne
novine", br. 30/94) i Zakona o zaštiti okoliša
("Narodne novine", br. 82/94).


Iz njih je vidljivo koji su ciljevi i zadaci djelovanja
njihove definirane problematike. Možemo uočiti da se
problemi vezani uz okoliš odnose na kvalitetu življenja,
očuvanje i racionalno korišćenje prirodnih resursa.
Jednom rječju, očuvanja cjelokupnog prirodnog susta




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 21     <-- 21 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 502.7.001 Šumarski list br. 3—4, CXX (1996), 107—119


ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA U REPUBLICI HRVATSKOJ


ENVIRONMENTAL PROTECTION IN THE REPUBLIC OF CROATIA


Željko ŠPANJOL*


SAŽETAK: U radu autor najprije daje kratak povijesni prikaz razvoja zaštite
priode i okoliša u svijetu i Republici Hrvatskoj. Analizirajući problematiku
gospodarskog razvoja ljudskog društva, temeljenu na sveopćoj moralnoj
i duhovnoj krizi, dani su osnovni ciljevi i zadaci zaštite prirode i okoliša; mada
terminološki i funkcionalno mnogi autori još nisu rekli završnu riječ o ova
dva termina. Stjecanjem samostalnosti i suverenosti, Republika Hrvatska počinje
zakonsku zaštitu prirode i okoliša usklađivati prema međunarodnim demokratskim
načelima i pravilima, noseći pritom više od stoljeća staru tradiciju
zaštitarstva na ovim prostorima, nimalo ne zaostajući za svijetom. U radu
je dan popis svih zakona i propisa kojima se uređuje pitanje zaštite prirode
i okoliša prema područjima djelovanja. Donosi se također i popis međunarodnih
ugovora, kojih je Republika Hrvatska, odlukom Vlade, stranka na
temelju nostrifikacije o sukcesiji. Dan je organizacijski prikaz tijela i ustanova
u čijem su djelokrugu poslovi zaštite prirode i okoliša. Republika Hrvatska
sa svojom prirodnom baštinom i relativno dobro očuvanim okolišem ima sve
komparativne prednosti za kvalitetan, promišljen i održivi gospodarski razvoj.
Također, neka dosadašnjih 7,3% teritorija zaštićenih zakonom, što skorije bude
planiranih 15%.


Ključne riječi: Republika Hrvatska, zaštita prirode i okoliša, zakonska
regulativa, organizacijski ustroj zaštite


UVOD — Introduction


Povijest razvoja ljudskog društva vezana je uz staljući
fizički lik zemljine površine iznad dopuštenih granu
borbu čovjeka kao misaonog bića za život i blagonica
i na štetu humanizirane prirode i humanih vrijedstanje.
U toj borbi čovjek uvijek mijenja prirodu i okonosti
u životnom prostoru, čovjek sve ozbiljnije shvaća
liš, iskorištava izvore prirodnog bogatstva, ovladava djenesagledivost
mogućih loših posljedica za njega samolomično
zakonima prirode, kako biju prilagodio svojim ga. Zadovoljavajući vječnu težnju za materijalnim i kulpotrebama.
Ljudski um je u svom razvojnom putu doturnim
potrebama, čovjek u određenim trenucima nije
stigao fazu u kojoj je, zahvaljujući ubrzanom razvoju u stanju ili ne želi uvidjeti moguće posljedice svoga zaznanosti
i tehnologije, stekao moć da mijenja svoju okodiranja
u prirodu i njezina prilagođavanja svojim težnjalicu
na bezbroj načina i u opsegu bez presedana, unoma.
Izlišna su stvar bile promjene izazvane namjerno,
seći tako razne promjene u prirodu. Pogrešno ili nebri-jer realno sagledavajući problematiku danas nije možljivo,
ta moć može nanijeti i nanosi nepredvidivu šteguće
obaviti bilo koji zahvat, koji na indirektan način
tu životnom okolišu, a time i samom čovjeku. Tehnone
donosi određenu opasnost. Ali čovjek te opasnosti
loški napredak voden je putovima neracionalnosti, nemora
spoznati, a rizik da se one dogode svesti na najodgovornosti,
neprimjerenosti i netolerancije. Mijenja-manju moguću mjeru. Interakcija između društvenoga


i prirodnog sustava, napose ljudskih težnji, dovela je do


* Mr.sc. Željko Španjol, Zavod za uzgajanje šuma, Šumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu. konfliktnih situacija, a time i do krize okoliša. Čovjek




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Ž. Španjol: ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA U REPUBLICI HRVATSKOJ


je ipak samo dio čitavog životnog okvira u kojemu se
događaju svi oblici njegova društvenoga i individualnog
života. A dio tog okvira su i prirodni životni uvjeti.
Za svaku našu "pobjedu" nad prirodom, priroda se
osvećuje, pa razloga za likovanje zbog tih "pobjeda"
nema. U jednom trenutku izazvane promjene postupno
počinju bivati ozbiljna smetnja i ugrožavati u manjoj
ili većoj mjeri i najosnovnije ljudske potrebe, čak i ljudsku
egzistenciju. A tada to više nije "pobjeda nad prirodom"
ni pozitivni rezultat ljudskog stvaralaštva, već
negacija svega toga i ozbiljan problem. Plansko i racionalno
prilaženje uređivanju odnosa čovjeka prema prirodi,
uvjetovano je temeljnim proučavanjem i upoznavanjem
zakonitosti po kojima se odvijaju odnosi u različitim
životnim zajednicama. Znanstvenim pristupom
problematici čovjek mora neprekidno sakupljati iskus


Šumarski list br. i—4, CXX (19%), 107—119


tva, otkrivati, pronalaziti, stvarati i napredovati. Znanost
mora dati odgovore o stanju okoliša, o onečišćenjima
i uputiti na putove saniranja i ozdravljenja. Opstanak
čovječanstva traži da se uvjeti prirodnog okoliša
i potrebe ljudskih bića promatraju kao dijelovi istog
problema. To zahtijeva od nas velike promjene u političkoj,
ekonomskoj, socijalnoj i duhovnoj sferi života,
što mora rezultirati i promjenama u načinu života. Svakako
je ekološka kriza (kriza okoliša) i kriza morala te
duhovnog stanja čovjeka kao moralnog i misaonog bića.
Sa sigurnošću možemo reći da se čovjek ne može
odvojiti od prirode i zakona koji u njoj vladaju. Kao
biće koje pripada prirodi, poput karike lanca i koji stoji
usred nje, on sve više uviđa svoje greške. Svjestan je
da mora mijenjati i prilagođavati svoja shvaćanja i djelovanja,
jer time spašava sebe i svoje postojanje.


POVIJESNI RAZVOJ ZAŠTITE PRIRODE I OKOLIŠA


— The hystory of environmental protectionin Republic of Croatia
"Očuvanje prirode i racionalno iskorištavanje prirodnih
izvora sežu u vrijeme pojave čovjeka na Zemlji"
(Jean Dorst, u: Marinović-Uzelac 1986). Specifičnost
pogleda na sustav zaštite prirode i čovjekova okoliša
odvijala se usporedo s potrebama vremena, te sa stupnjem
razvoja nauke i društva u cjelini.


Sporadični pokušaji zaštite prirode javlju se još prije
nekoliko stoljeća, kako bi se u prirodnom stanju sačuvale
pojedine prirodne cjeline i dijelovi prostora. Među
prve takve ubrajaju se primjeri iz Kine, gdje su prije
više stoljeća postojali brojni rezervirani parkovi za zaštitu
divljih životinja, kao npr. Park Jelena u Sarnatku
blizu Barnarasa, posvećeno mjesto gdje je Buda propovijedao
svoju nauku (Alfier 1971, u: Vidaković
1989). Među najstarije poznate mjere za zaštitu prirode
treba spomenuti: Prvu odredbu o ograničenju utjecaja
dima i pepela, donijetu u Londonu 1273. godine,
dva zakona u Poljskoj, jedan iz 1499. godine o zaštiti
losa (Alces alces) i divljeg konja (Equus caballus) i drugi
iz 1597. godine u svezi sa zaštitom tura (Bos primigenius),
te šumski red Marije Terezije iz 1769. godine.
Time su aktivno stavljeni pod zaštitu samo pojedinačni
objekti prirode i kulture, odnosno neke životinjske vrste.
Slične odredbe donesene su i za biljni svijet. Jedna od
takovih mjera potječe iz 1703. godine iz Rusije, a namijenjena
je zaštiti pojedinih šumskih kompleksa s rijetkim
vrstama drveća (Vidakovć 1989). Primjer spontanog
pokušaja zaštite prirode kao dijela svog životnog
okruženja i kao dijela svog vlastitog bića, pismo je indijanskog
poglavice Seattle koji gaje uputio 5. lipnja
1854. godine američkom predsjedniku Abrahamu Lincolnu
u Washington, kada je ovaj izrazio želju da kupi
velika područja indijanske zemlje i obećao rezervat indijanskom
narodu. To pismo smatra se jednim od naj


ljepših, u kojem su izrečeni najdublji osjećaji o prirodi
i zaštiti čovjekova okoliša. OUN je proglasnila 5. lipnja
Danom očuvanja čovjekova okoliša.


Istinski procesi organizirane i učinkovite zaštite prirode
ne mogu se točno ustanoviti, ali može se reći daje
susrećemo već u srednjem vijeku u izoliranim akcijama.


Organizirani razvoj zaštite prirode, od početka do danas
možemo grupirati u tri globalna razdoblja.


Prvo su zaštiti podvrgnuti objekti izuzetne ljepote i
vrijednosti. To su zapravo prvi početni i sporadični primjeri
zaštite koji su za to doba i za tadašnje potrebe
bili zadovoljavajući. Prva konkretna mjera zaštite prirode
poduzeta je sredinom 19. stoljeća u Francuskoj, u
Fontainableau, gradiću jugoistočno od Pariza, poznatom
po industriji porculana. Oko lovačkog dvorca je perivoj
i šuma koja je 1853. godine proglašena rezervatom.
Pioniri zaštite prirode bili su entuzijasti, prirodoslovci,
umjetnici i ostali zaljubljenici u prirodu, a cilj
im je bio da se u njoj sačuva ravnoteža i da se održi
ravnomjernost i raionalnost u iskorištavanju prirodnih
bogatstava. Ti prvi romantičari, pjesnici i esteti, imaju
ulogu prosvjetitelja a težnja im je bila da ne naruše prirodne
vrijednsoti i ljepote, vodili su akcije protiv neplanske
i stihijske urbanizacije. Pokret se isprva borio
za očuvanje pojedinih užih dijelova prirode, nastojeći
zadržati njen prvobitni izgled, zahtijevajući donošenje
propisa o zaštiti pejzažnih ljepota. Kako ljudskom djelatnošću
greške u prirodi postaju sve brojnije i uočljivije,
pokret dobiva na značenju porastom svijesti o potrebi
zaštite i očuvanju prirode i njenih bogatstava.


Drugo razdoblje počinje razvojem urbanizacije i industrijalizacije,
kada se teži za kvalitetnijom i organiziranijom
zaštitom. Tako se od sredine prošlog stoljeća