DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 2 <-- 2 --> PDF |
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA Smijemo li obnovu sastojina oštećenih propadanjem šuma zanemariti? Na stotoj godišnjoj skupštini Hrvatskoga šumarskog društva održanoj 24. travnja 1996., u njezinome stručnom dijelu, raspravljalo se o obnovi sastojina hrasta lužnjaka oštećenih propadanjem. Ovaj zanemareni stručni problem postao je danas vrlo aktualan. Zasigurno znamo kako zbog "umiranja šuma" propada više stabala nego li ih priraste. Uz hrast lužnjak, pojavi propadanja vrlo su izloženi hrast kitnjak i obična jela, dakle vrste drveća koje su u Hrvatskoj podjednako zanimljive i ekološki i komercijalno. U nekoliko sljedećih godina za očekivati je jače sušenje ovih vrsta. 30% njihovih stabala ima oštećenje krošnje preko 25%. Stanje poslije sušenja skupina i grupa stabala u našim hrasticima nalaže puno veće zanimanje šumarske struke. Zanemarimo li problem sanacija, kao što to činimo danas, on će u kratko vrijeme postati financijski neriješiv. Naše šume bit će prepune zakorovljenih progala, plješina i čistina u kojima je obnova prepuštena slučaju, dok će gubici u prirastu tehničkoga drva doseći više milijuna m3, a velike štete nastat će zbog nepravovremene sječe budućih sušaca. Još veće štete skrivene su u gubitku hrastovih sastojina, koje će u degradiranom staništu moći zamijeniti samo pionirske vrste drveća nizinskih šuma. U okvirima financijskih mogućnosti J. P. "Hrvatske šume" taj problem, ako ga zapustimo, neće biti riješiv. Znamo kakve su potrebe države u obnovi gradova i naselja uništenih ratom i kako će one trajati više godina, pa se ne očekuje znatna financijska pomoć izvan šumarstva. Ako prije započnemo s obnovom, rezultati će biti veći, i financijski podnošljiviji. Najteže se, međutim, prilagoditi nečemu novom, pogotovo novome problemu. Ova se istina stalno potvrđuje, pa J. P. "Hrvatske šume" za obnovu sastojina oštećenih pojavom propadanja šuma predviđaju vrlo mala sredstva, nedostatna za rješenje problema. O sadašnjem stanju šuma, te o potrebi za hitnom obnovom oštećenih, nužno je izvijestiti Vladu i Odbor za zaštitu okoliša Sabora Republike Hrvatske, kako bi se radi neodgodivih potreba šumarstva osigurala sredstva. Ovaj će problem, ako na njega ne ukažemo i drugima, ostati samo naš, kao i krivnja za posljedice ako ne poduzmemo sve što je u našoj moći. Iz svega izrečenog, moglo bi se zaključiti kako šumarstvo izvan struke daje preko svojih mogućnosti, i kako je to dio gubitka ekološkog i biološkog kapitala koji je zajedno s ostalim prirodnim vrijednostima procijenjen na 80% od sveukupnoga kapitala Republike Hrvatske. Prof. dr. se. B. Prpić Naslovna strana — Front page: Suma jele s rebračom (Blechno-Abietetum Hi. 1950), Sungerski lug u Gorskom kotaru Fir and Blechnum Forest, Sungerski lug in Gorski kotar Foto: Igor Anic Naklada 1550 primjeraka |