DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 18 <-- 18 --> PDF |
B. Hrašovec. J. Margaletić: ŠTETNICI SJEMENA I NJIHOV UTJECAJ NA OBNOVU ŠUMA U HRVATSKOJ Šumarski liši br. .1—4, CXX (1996), 101 — 106 šli pomoću trajno postavljenih okvira koje smo tijekom istraživanja popravljali i održavali ih funkcionalnim kroz cijelu godinu (Slika 3). Prema našim saznanjima 64% populacije prolazi dvogodišnji ciklus razvoja, 30% ima trogodišnji ciklus, a najviše 6% jedinki ima četverogodišnji ciklus razvoja. Moguće je da vrlo malen postotak individua za potpuni ciklus razvoja treba i više od četiri godine, što nismo zabilježili našim istraživanjem. Omjer spolova nije se znatno mijenjao u praćenim serijama izlazećih imaga. Utvrđene su vrijednosti seksualnog indeksa za 1991. (0,47), 1992. (0,65) i 1993. (0,5). 45 40 1" 30 1 20 15 i ženke -females 10 1D mužjaci moles [ 5 0 1991 1992 1993 Slika 3 Izlazak imaga žirotoča na trajnim lovnim okvirima u trogodišnjem razdoblju. Figure 3 Emergence of acorn weevils on permanent forest floor traps in a three year period. Aktivnost imaga u krošnjama praćena je metodom opservacije dostupnih hrastovih grana, kao i trenutnim insekticidnim tretmanom odabranih primjernih stabala u razdoblju nastanka prvih šteta na žiru. Vrijeme od izlaska imaga iz tla pa do nastanka prvih šteta (bušenje žira i prva odlaganja jaja) ostaje i nadalje predmetom nagađanja. Istraživanjem nismo utvrdili kuda odlaze imaga žirotoča nakon što u svibnju (lipnju) napuste tlo. Na rastućem žiru se koncentriraju i počinju sa štetnim djelovanjem tek početkom kolovoza. Usporedo sa praćenjem bioekologije žirotoča, započelo se i sa pokusnim akcijama tretiranja sastojina iz zraka sa svrhom uništavanja ovih štetnika u razvojnom stadiju imaga. Prva aviotretiranja obavljena su u proljeće 1993. godine (2400 ha u jednom tretmanu), dok je 1995. godine nad odabranim hrastovim šumama obavljeno dvostruko tretiranje tijekom razdoblja sazrijevanja žira6. Obrada rezultata je u tijeku i trebala bi pokazati kakva je uspješnost provedenih mjera zaštite. 6 Područje Uprava šuma Bjelovar i Vinkovci, prema osobnom kontaktu i pisanim materijalima mr. B. Bradica i dipl. ing. M. Simunića. Cijeli je rad na represivnim metodama obavljan u suglasju i pod vodstvom Odjela za uzgoj i zaštitu šuma Šumarskog instituta u Jastrebarskom (dr. M. Harapin). Posebnu pozornost posvetili smo istraživanju parazitskog kompleksa štetnih pipa. Do sada nemamo rezultata među insekatskom predatorskom i parazitskom entomofaunom, ali smo došli do zanimljivih rezultata kod skupine entomopatogenih gljiva. Na svim istraživanim lokalitetima utvrdili smo veću ili manju prisutnost gljive Metarrhiz.ium anisopliae (Metsch.) Sor. (Hyphomycetes) (Glavaš, Hrašovec i Diminić 1993). U terenskim uzorcima mortalitet ličinki, kukuljica i imaga žirotoča nije prelazio 3%. U laboratorijskom je uzgoju dolazilo i do 100% mortaliteta. Razlog može biti u ometanju prirodnog zakopavanja ličinki i stvaranju povoljnijih prilika za razvoj ove entomopatogene gljive. No, postoji i vrlo realna mogućnost da je u terenskim uzorcima podcijenjeno njeno pravo djelovanje, obzirom da se napadnuti žirotoči raspadaju i postaju teško uočljivi pri pregledu zemljanih uzoraka. Daljnje istraživanje trebalo bi polučiti nove spoznaje o pravoj ulozi ove gljive i mogućnostima njene primjene u biološkoj kontroli žirotoča. Štetnici sjemena četinjača Analiza štetnika sjemena naših najvažnijih vrsta četinjača započela je 1992. godine. Sveobuhvatno sabiranje uzoraka češera obavljeno je dvije godine kasnije. To je bila godina punog uroda obične jele, pa je najveći uzorak načinjen na ovoj vrsti. Početni uzorak predstavljali su još neraspadnuti češeri jele iz čitave Hrvatske (1099 kg. u prosušenim stanju). Na njima je utvrđena prisutna entomofauna konofaga7, a na istrušenom sjemenu (166 kg) utvrđena je prisutnost seminifaga8 i konoseminifaga. U prostorima trušnice u Jastrebarskom9 Slika 4 Oštećeni jelov češer s izlaznim rupama i ekskrementima gusjeni ce plamenca smrekovih češera Dioryctria abietella (lijevo gore: Barbara herrichiana, desno dolje: Dioryctria abietella). Figure 4 Damaged fir cone with exit hole and caterpillar frass from pyralid moth Dioryctria abietella (left insert: Barbara herrichiana, right in sert: Dioryctria abietella). 7 Štetnici koji se hrane tkivom češera. 8 Štetnici koji se isključivo hrane sjemenom. 9Zalaganjem dr. J. Gračana, dipl. ing.Ž. Oreškovičaidipl. ing. V.Rotha. |