DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 16 <-- 16 --> PDF |
B. Hrašovec, J. Margalelić: ŠTETNICI SJEMENA I NJIHOV UTJECAJ NA OBNOVU ŠUMA U HRVATSKOJ Šumarski UsI br. 3—4, CXX (1996), 101 — 106 MATERIJALI I METODE Pokusne plohe postavljene su u nizinskim hrastovim šumama, miješanim bukovo-jelovim, te čistim jelovim šumama Gorskog kotara i u pojasu submediteranskih i mediteranskih šuma i njihovih degradacijskih stadija. Na trajno definiranim, ali i promjenjivim pokusnim površinama, obavljen je čitav niz različitih ekoloških istraživanja. Sukladno štetniku i njegovom načinu života, odnosno razvojnom stadiju, upotrijebljeno je više metoda utvrđivanja brojnosti populacije. Kod istraživanja mišolikih glodavaca korištene su gotove klopke (živolovke i mrtvolovke), postavljene u sastojini po međunarodnim metodama (pravokutna, "Y" i metoda transekta) za praćenje promjena u brojnosti populacija i determinaciju nazočnih vrsta (Gurnell i Flowerdew 1994; Barnett i Dutton 1995). Njihov štetni utjecaj kvantificiran je analizom zubnih otisaka na oštećenom žiru sabranom na pokusnim plohama (Tvrtkovič 1993). Ličinke i odrasli oblici štetnih pipa i leptira sabirani su kopanjem zemljanih proba oblika prizme, dimenzija 25x25x30 cm. Analiza ovako oblikovanih uzoraka obavljena je na terenu, dok su izdvojeni primjerci dopremani u laboratorij na dalju obradu. Izlazak potpuno formiranih kornjaša žirotoča praćenje na posebno izrađenim lovnim okvirima s mrežom sitnog oka (manje od 3 mm), a njihov kasniji boravak u sastojini praćen je na nekoliko načina (Slika 1.). Korištene su sve klasične metode kolekcioniranja: od stresanja štapom, hvatanja rukom, lova na umjetno svjetlo, hvatanja pomoću ljepljivih pojaseva, pa do tretiranja pokusnih stabala kontaktnim insekticidima. U laboratoriju je obavljana determinacija vrsta, uzgoj pojedinih razvojnih stadija, te izrada fotodokumentacije. U dosadašnjem radu sakupljen je značajan broj primjeraka iz različitih šumskih ekosustava, koji je većim dijelom prepariran i može služiti u komparativne svrhe. Posebno izdvajamo kontrolirane pokušaje operativnog suzbijanja žirotoča uz pomoć aviona. Na posebno odabranim površinama izvršenje u dva navrata tretman sintetičkim piretroidom u količini 0,1 l/ha. Sredstvo (Fastac SC) je razrijeđeno u vodi i u dozi radne tekućine 17-25 l/ha, metodom atomiziranja uneseno u krošnje odabranih sastojina. Slika 1 Lovni okvir (dolje lijevo: netom izašao imago Curculio elephas). Figure I Forest floor trap (insert: freshly emerged Curculio elephas acorn wevil). REZULTAT1 RADA Opseg šteta na žiru hrasta lužnjaka Štetni razmjeri na lužnjakovom žiru varirali su u istraživanom razdoblju. Rezultati analize žira iz 1991. ukazuju na prosječni gubitak žira (onog koji je uspješno prošao fazu zametanja) od 59%. Neoštećeno je prema našim podacima u istraživanom području3 preostalo tek 41% žira. Od štetnih čimbenika koji su napali žir na prvom su mjestu žirotoči roda Curculio (25%), iza njih slijede šumski glodavci (18%), zatim leptiri iz porodice savijača (12%), te još neki manje značajni čimbenici, među kojima možemo izdvojiti kao potencijalno opasnu osu šiškaricu Andricus quercus calicis (Burgsd.). 3 Sume Jastrebarskog luga pokraj Jastrcbarskog, Turopoljskog luga pokraj Velike Gorice. Varoškog luga pokraj Vrbovca, te Zdenačkog gaja pokraj Grubišnog polja. Utvrđeni štetnici žira hrasta lužnjaka Mišoliki glodavci Između više vrsta kolekcioniranih sitnih glodavaca, najkonzistentnija pojava zapažena je kod dvije vrste: žutogrlog šumskog miša (Apodemus flavicollis Melchior) i šumske voluharice (Clethrionomys glareolus Schreber) (Rodentia, Muridae). Ovdje posebno ističemo važnost žutogrlog šumskog miša, za čije je populacije utvrđeno da već kod 20% pojave u klopkama postoji potreba za suzbijanjem, dok kod 30% pojave predstavljaju veliku opasnost za žir u sastojini (Crnković 1982). Njihova štetna uloga započinje u jesenskim mjesecima kada se hrane otpalim žirom. Pritom ostavljaju dijelove žira i kupula prema kojima se može utvrditi nazočnost vrsta. Postoji međutim i njihova pozitivna uloga preko ukopavanja žira u njihove podzemne nastam |