DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 127     <-- 127 -->        PDF

Akademik Dušan Klepac:
ŠUMARSKI ZNANSTVENICI IZ VINKOVACA I VINKOVACKE OKOLICE
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,
Centar za znanstveni rad Vinkovci, Vinkovci, 1996.


12. travnja 1996. priredio je
HAZU Centar za znanstveni rad u
Vinkovcima, svečanost obilježavanja
90. godišnjice smrti šumarskih
znanstvenika Josipa Kozarca i Franje
Čordašića. Tom prigodom održao
je akademik Klepac predavanje
pod naslovom Šumarski znanstvenici
iz Vinkovaca i vinkovačke okolice,
za članove Hrvatskog šumarskog
društva — Šumarskog društva Vinkovci
i za građanstvo Vinkovaca, a
glavni tajnik Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti akademik Milan
Moguš predavanje Početci hrvatskoga
tiskarstva.


Predavanje akademika Klepca
tiskano je za tu prigodu, također u
izdanju HAZU Centra za znanstveni
rad u Vinkovcima. Htijući na najprimjereniji
način obilježiti spomenuti
jubilej, akad. Klepac je napisao
pregledni rad o dvanaestorici (12)
šumarskih znanstvenika podrijetlom
iz Vinkovaca i okolice, upozorivši
šumarsku znanstvenu javnost na
bitnu činjenicu da je šumsko bogatstvo
Slavonije odlučujuće utjecalo
ponajprije na visokoškolsko
obrazovanje, a potom na stručno i
znanstveno usavršavanje talentiranih
ljudi s ovih prostora, od samih
početaka razvoja šumarske struke
sredinom XIX. stoljeća do naših
dana. Na bogatoj gospodarskoj podlozi
od 741.907,55 ha vojnokrajiških
slavonskih i srijemskih hrastika, javila
se nakon osnutka krajiške Investicijske
zaklade nužna potreba za
uređivanjem i gospodarenjem šumama,
i državnim i imovnoopćinskim.
To je usmjerilo nadarenu
mladež iz ovih krajeva na šumarski
studij, najprije u Mariabrunn i Beč,
a kasnije, kada je u nas osnovano
Gospodarsko-šumarsko učilište i
Gospodarsko-šumarski fakultet, u
Križevce i Zagreb.


Kronološkim slijedom, akad.
Klepac piše o onim šumarnicima


čije je djelo ostavilo traga u svom
vremenu i u razvoju hrvatskoga
šumarstva. Istaknuto mjesto u tom
poretku pripada Antunu T o m
i ć u , prvom predsjedniku Hrvatsko-
slavonskoga šumarskoga društva
i utemeljitelju "racionalne metode
uređivanja šuma". Njegov suvremenik
Franjo K a d i ć tvorac je
više šumskogospodarskih osnova i
utemeljitelj pošumljavanja krša, jedini
od te dvanaestorice kojega je
Njegovo Visočanstvo car, odlikovao
zlatnim križem s krunom za zasluge
u šumarskoj struci. Nešto mlađi
Franjo C o r d a š i ć , odličan učenik
i student, odabrani stipendist Cr.-Kr.
vojnog ministarstva u Beču, prvi je
od šumarskih uglednika o kojima
govori akad. Klepac pisao udžbenike
i postigao visokoškolsku nastavničku
karijeru. Slijedi književni
velikan i veliki šumarnik Josip
Kozarac, prvi od njih koji je
završio Visoku školu za kulturu tla
u Beču, urednik Šumarskoga lista,
slavni upravitelj Šumarije u Lipovljanima
gdje je metodom pomlađivanja
oplodnom sječom uzgojio
izuzetno vrijedne stogodišnje hrastove
šume, koje i danas predstavljaju
"žive kapitale" hrvatskoga
gospodarstva.


Njegov sugrađanin i suvremenik
Mato Medvedović, osim
šumarskih zasluga, upisao se
osnivanjem Gradskoga muzeja i
idejnim rješenjem grba grada
Vinkovaca u zlatnu knjigu vinkovačke
kulturne povijesti i tradicije.
Sjajni se niz nastavlja Antunom
Levakovićem, najznamenitijim
od njih, prvim doktorom bečke
"Bodenkulture", sveučilišnim profesorom,
osnivačem katedre za dendrometriju
na Poljoprivredno-šumarskom
fakultetu u Zagrebu,
predstojnikom Zavoda za šumske
pokuse, desetogodišnjim urednikom
Glasnika za šumske pokuse, suurednikom
Šumarskoga lista, do


pisnim članom češke Akademije u
Pragu i gostujućim profesorom na
Poljoprivredno-šumarskom fakultetu
u Sofiji. Sjećajući se s toplinom
i osobitim poštovanjem svojega
profesora, akademik Klepac ističe
daje taj skromni čovjek i neumorni
znanstvenik postavio "temelje sustavnim
znanstvenim istraživanjima
u šumarstvu Hrvatske". U drvnoj je
pak industriji pionirski posao obavio
Matej B u t k o v i ć , radeći u šumarstvu
na brojnim upravnim dužnostima
diljem domovine i uporno
nastojeći unaprijediti struku i drvnu
industriju. Doktor šumarskih znanosti
i sveučilišni profesor Ivan
S p a i ć autor je oko 200 stručnih i
znanstvenih radova, od kojih su
brojni objavljeni u inozemnim časopisima.
Zaslužan je u pitanjima
zaštite šuma, a posebice kao vrhunski
stručnjak za primjenu insekticida
i uvođenje biološke metode u
zaštiti šuma. Prof. dr. Spaić jednako
je tako zaslužan u sveučilišnoj
pedagoškoj teoriji i praksi, jer je na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu
odgojio generacije šumarskih stručnjaka
i znanstvenika, a nezaobilazno
je njegovo dugogodišnje pregalaštvo
na položaju predsjednika
Hrvatskoga entomološkoga društva.
Sveučilišnu karijeru i zasluge u
razvoju šumarske znanosti postigli
su također Ivo D e k a n i ć i Rudolf
S a b a d i, prvi specijalist u
području uzgajanja šuma, čije istraživanje
biološko-gospodarske
klasifikacije stabala u njezi sastojina
proredom, ostaje trajnim doprinosom
hrvatskoga šumarstva, a drugi,
prof. Sabadi, stručnjak za područje
šumarske i drvnoindustrijske
ekonomike, autor mnogobrojnih radova
i 18 knjiga, od kojih su neke
prevedene na engleski i njemački
jezik, istaknuo se primjenom ekonometrijskih
metoda "pri analizi
gospodarskih učinaka u šumarstvu
i drvnoj industriji".




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 128     <-- 128 -->        PDF

Osim toga, ostat će zabilježeno
daje prof. Sabadi bio prvi predsjednik
Upravnoga odbora Javnoga poduzeća
"Hrvatske šume" u neovisnoj
Republici Hrvatskoj, od osnutka
poduzeća godine 1991. do kraja
1995. Najzad, kao potvrdu za uspješnu
budućnost šumarske znanosti
pomlađene znanstvenicima vinkovačkoga
podrijetla, akad. Klepac
opisuje dosadašnje rezultate, pa i u
međunarodnoj suradnji, dvoje mladih
magistara šumarstva, Jele B i I
a n d ž i j e , koja se usmjerila na
istraživanje u mediteranskim šumskim
ekosustavima i zaštiti šuma od
požara, te Zdenka B o g o v i ć a,
magistra znanosti u području uređivanja
šuma, koji sada vodi programe
gospodarenja za Upravu šuma
Split.


U radu akad. Klepca, ističemo da
su među dvanaestoricom šumarskih
znanstvenika o kojima je riječ,
sedmorica rođeni Vinkovčani - Tomić,
Kadić, Čordašić, Kozarac, Spaić,
Sabadi i Bogović - dvojica, Le


vaković i Dekanić, rođeni su u Rokovcima,
nadomak Vinkovaca, Medvedović
je Vrbanjac, Butković iz
Komletinaca, a Jela Biladžija iz
Nijemaca. Dakako da to potvrđuje
autorovu ključnu misao, koja prozirnije
cijeli rad i postaje nezaobilaznom
činjenicom o svojevrsnom
fenomenu nazočnosti Vinkovčana u
hrvatskoj šumarskoj znanosti.


Radu akademika Klepca prethodi
instruktivan sažetak na hrvatskom
jeziku, a završava ga sažetak na
engleskom jeziku.


Likovna oprema brošure potkrepljuje
sadržaj: na naslovnici korica
današnji je grb Grada Vinkovaca,
kojega je idejno osmislio
šumarnik Mato Medvedović, a na
poleđini lik božice sreće Fortune,
kipić iz I. stoljeća, pronađen u
iskopinama drevnih rimskih Cibala
(Vinkovci), koji se danas čuva u
Arheološkom muzeju u Zagrebu i s
pravom je postao tradicijskim i
povijesnim simbolom toga grada.


Ostajući dosljedno na crti svoje
osnovne teze o potrebi valoriziranja
znanstveničkoga doprinosa znamenitih
šumara, autor je naglasio
važnost znanstvenih skupova, koje
je Centar Hrvatske akademije u Vinkovcima
priredio dvojici najzaslužnijih
i najvećih, Kozarcu i Levakoviću,
skupova koji su urodili tiskanjem
dvaju zbornika kojima je on
inicijatorom i urednikom. Ti zbornici
predstavljaju danas sumu istraživačkih
dosega hrvatske šumarske
znanosti o pojedinačnim imenima i
nužna su literatura za proučavanje
životnog djela navedenih znanstvenika,
ali i povijesti razvoja šumarske
znanosti u cjelini. U istom smislu
preporučujemo i brošuru akademika
Klepca Šumarski znanstvenici iz
Vinkovaca i vinkovačke okolice, kao
izvori neophodnih biografsko-bibliografskih
podataka za proučavanje
velike knjige hrvatskoga šumarstva
u njezinim najsvjetlijim i trajno
vrijednim poglavljima.


Dr. se. Katica Čorkalo,
znanstveni savjetnik