DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 127 <-- 127 --> PDF |
Akademik Dušan Klepac: ŠUMARSKI ZNANSTVENICI IZ VINKOVACA I VINKOVACKE OKOLICE Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad Vinkovci, Vinkovci, 1996. 12. travnja 1996. priredio je HAZU Centar za znanstveni rad u Vinkovcima, svečanost obilježavanja 90. godišnjice smrti šumarskih znanstvenika Josipa Kozarca i Franje Čordašića. Tom prigodom održao je akademik Klepac predavanje pod naslovom Šumarski znanstvenici iz Vinkovaca i vinkovačke okolice, za članove Hrvatskog šumarskog društva — Šumarskog društva Vinkovci i za građanstvo Vinkovaca, a glavni tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Milan Moguš predavanje Početci hrvatskoga tiskarstva. Predavanje akademika Klepca tiskano je za tu prigodu, također u izdanju HAZU Centra za znanstveni rad u Vinkovcima. Htijući na najprimjereniji način obilježiti spomenuti jubilej, akad. Klepac je napisao pregledni rad o dvanaestorici (12) šumarskih znanstvenika podrijetlom iz Vinkovaca i okolice, upozorivši šumarsku znanstvenu javnost na bitnu činjenicu da je šumsko bogatstvo Slavonije odlučujuće utjecalo ponajprije na visokoškolsko obrazovanje, a potom na stručno i znanstveno usavršavanje talentiranih ljudi s ovih prostora, od samih početaka razvoja šumarske struke sredinom XIX. stoljeća do naših dana. Na bogatoj gospodarskoj podlozi od 741.907,55 ha vojnokrajiških slavonskih i srijemskih hrastika, javila se nakon osnutka krajiške Investicijske zaklade nužna potreba za uređivanjem i gospodarenjem šumama, i državnim i imovnoopćinskim. To je usmjerilo nadarenu mladež iz ovih krajeva na šumarski studij, najprije u Mariabrunn i Beč, a kasnije, kada je u nas osnovano Gospodarsko-šumarsko učilište i Gospodarsko-šumarski fakultet, u Križevce i Zagreb. Kronološkim slijedom, akad. Klepac piše o onim šumarnicima čije je djelo ostavilo traga u svom vremenu i u razvoju hrvatskoga šumarstva. Istaknuto mjesto u tom poretku pripada Antunu T o m i ć u , prvom predsjedniku Hrvatsko- slavonskoga šumarskoga društva i utemeljitelju "racionalne metode uređivanja šuma". Njegov suvremenik Franjo K a d i ć tvorac je više šumskogospodarskih osnova i utemeljitelj pošumljavanja krša, jedini od te dvanaestorice kojega je Njegovo Visočanstvo car, odlikovao zlatnim križem s krunom za zasluge u šumarskoj struci. Nešto mlađi Franjo C o r d a š i ć , odličan učenik i student, odabrani stipendist Cr.-Kr. vojnog ministarstva u Beču, prvi je od šumarskih uglednika o kojima govori akad. Klepac pisao udžbenike i postigao visokoškolsku nastavničku karijeru. Slijedi književni velikan i veliki šumarnik Josip Kozarac, prvi od njih koji je završio Visoku školu za kulturu tla u Beču, urednik Šumarskoga lista, slavni upravitelj Šumarije u Lipovljanima gdje je metodom pomlađivanja oplodnom sječom uzgojio izuzetno vrijedne stogodišnje hrastove šume, koje i danas predstavljaju "žive kapitale" hrvatskoga gospodarstva. Njegov sugrađanin i suvremenik Mato Medvedović, osim šumarskih zasluga, upisao se osnivanjem Gradskoga muzeja i idejnim rješenjem grba grada Vinkovaca u zlatnu knjigu vinkovačke kulturne povijesti i tradicije. Sjajni se niz nastavlja Antunom Levakovićem, najznamenitijim od njih, prvim doktorom bečke "Bodenkulture", sveučilišnim profesorom, osnivačem katedre za dendrometriju na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu, predstojnikom Zavoda za šumske pokuse, desetogodišnjim urednikom Glasnika za šumske pokuse, suurednikom Šumarskoga lista, do pisnim članom češke Akademije u Pragu i gostujućim profesorom na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Sofiji. Sjećajući se s toplinom i osobitim poštovanjem svojega profesora, akademik Klepac ističe daje taj skromni čovjek i neumorni znanstvenik postavio "temelje sustavnim znanstvenim istraživanjima u šumarstvu Hrvatske". U drvnoj je pak industriji pionirski posao obavio Matej B u t k o v i ć , radeći u šumarstvu na brojnim upravnim dužnostima diljem domovine i uporno nastojeći unaprijediti struku i drvnu industriju. Doktor šumarskih znanosti i sveučilišni profesor Ivan S p a i ć autor je oko 200 stručnih i znanstvenih radova, od kojih su brojni objavljeni u inozemnim časopisima. Zaslužan je u pitanjima zaštite šuma, a posebice kao vrhunski stručnjak za primjenu insekticida i uvođenje biološke metode u zaštiti šuma. Prof. dr. Spaić jednako je tako zaslužan u sveučilišnoj pedagoškoj teoriji i praksi, jer je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu odgojio generacije šumarskih stručnjaka i znanstvenika, a nezaobilazno je njegovo dugogodišnje pregalaštvo na položaju predsjednika Hrvatskoga entomološkoga društva. Sveučilišnu karijeru i zasluge u razvoju šumarske znanosti postigli su također Ivo D e k a n i ć i Rudolf S a b a d i, prvi specijalist u području uzgajanja šuma, čije istraživanje biološko-gospodarske klasifikacije stabala u njezi sastojina proredom, ostaje trajnim doprinosom hrvatskoga šumarstva, a drugi, prof. Sabadi, stručnjak za područje šumarske i drvnoindustrijske ekonomike, autor mnogobrojnih radova i 18 knjiga, od kojih su neke prevedene na engleski i njemački jezik, istaknuo se primjenom ekonometrijskih metoda "pri analizi gospodarskih učinaka u šumarstvu i drvnoj industriji". |