DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 126 <-- 126 --> PDF |
Nenadić (1876-1966). Rodio se 1876. u Rudopolju, završio veliku realku, a 1901. godine prvi je apsolvent Šumarske akadmije u Zagrebu kao i Andrija Petračić. Doktorirao je 1907. na bavarskom sveučilištu u Munchenu, postigavši titulu "doktora oeconomiae publicae". Od 19071911. radi u šumarskoj operativnoj službi. Najprije kao suplent (19101912), potom kao stalni profesor Šumarske akademije, preuzima predavanja od prof. Ivana Partaša. To je vrijeme kad dvojica sveučilišnih profesora, naši uvaženi šumari Andrija Petračić i Đuro Nenadić, počinju najprije razmišljati a onda i aktivno djelovati da osamostale šumarsku nastavu. To im je uspjelo godine 1919. u novoosnovanom Gospodarsko-šumarskom fakultetu u Zagrebu, kojem je prvi dekan bio (1919-1920) šumar prof. dr. Andrija Petračić. A daje šumarska nastava u to vrijeme ne samo formalno nego istinski bila na razini sveučilišta, svjedoči izbor šumara dr. Dure Nenadića za rektora Hrvatskog Sveučilišta 1927/28. godine. Danas, nakon 30 godina od smrti Đure Nenadića, ugodno je sjetiti se tog nestora hrvatskog šumarstva. Uz ostale knjige i članke Đ. Nenadić napisao je prvu knjigu Uređivanje šuma, Zagreb 1929, str. 1-304, koja je dugo vremena služila kao sveučilišni udžbenik. Teorijski dio Nenadićeve knjige odgovarao je Judeichovoj knjizi Die Forsteinrichtung, 8. izdanje, Berlin 1923, a praktični dio je originalan, te može u mnogim dijelovima poslužiti i danas našim uređivačima. Đ. Nenadić je preko 30 godina predavao uređivanje šuma tijekom 2 semestra (VII. i VIII), 5+2 sata tjedno. Zahtijevao je da se prisustvuje njegovim predavanjima: davao je mnogo i tražio od studenata mnogo. Rezultat nije izostao. Nenadićevi đaci postali su vrlo dobri šumari u zemlji i u svijetu, mnogi od njih bili su odlični taksatori kojima se i danas diči naše šumarstvo. Nenadićev postulat bio je načelo potrajnosti. On gaje zvao željeznim zakonom u šumarstvu. Ostao je karakteristika zagrebačke šumarske škole. Nenadić se okušao i u praktičnom uređivanju šuma. Izradio je dvije gospodarske osnove: jednu za šumu Lepoglavske kaznionice, gospodarsku jedinicu "Očura" i drugu za šumu Prvostolnoga Kaptola Zagrebačkoga, gospodarsku jedinicu "Markuševačka Gora". Ova druga ušla je u Šumarsku enciklopediju 3, Zagreb 1987, str. 551, kao primjer uređenja šume po kombiniranom rešestarenju, kakvo je bilo propisano po Naputku iz 1903. Godine 1987. Šumarski fakultet u Zagrebu priredio je svečanost u povodu 80-godišnjice prvih doktora šumarskih znanosti (Đ. Nenadića, A. Petračića i A. Ugrenovića). Ove godine navršava se 30 godina od smrti profesora uređivanja šuma dr. Đure Nenadića, pa se s poštovanjem sjećam tog zaslužnog šumara kao i njegovog učitelja prof. Ivana Partaša. Dušan Klepac |