DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 124     <-- 124 -->        PDF

IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA
IMA LI I U ŠUTNJI ODGOVORNOSTI?


Siguran sam da nikad nije postojala
vlast kojoj je odgovarala, uvijek proklamirana,
sloboda govora, kritike i suprotstavljanja,
kao i to, da se nikad i ništa
kvalitetno nije dogodilo bez suprostavljanja
i konkurencije. 1 ove retke, koje
upućujem šumarskoj struci, pišem zato
da bih jedan dio ljudi podstaknuo na razmišljanje
kako bez ljudske i stručne
svijesti o promjenama i udjelu u njima
nema ozbiljne struke i njenog napretka.
Naša je nacionalna nesreća, što smo
pusta stoljeća bili gospodareni od tuđina,
pa smo samo bespogovornom poslušnošću
opstajali ili lukavstvom do pokvarenosti,
uspijevali u životu.
Posljedica takve dugotrajne pasivne
bitke za vlastitom opstojnošću je genetska
deformacija naše svijesti i morala.
Stoljećima je pojam države kod nas
nosio predznak mrskog tuđina, osvajača,
protiv koga se uvijek i svagdje treba
u korijenu suprotstavljati, boriti, pa
ako to nije išlo frontalno, onda nam je
ostajao način da ga potkradajući razaramo
i konačno uništimo.
I onda, kad smo se konačno izborili
za slobodu i svoju državu, nismo odjednom
mogli ispraviti sve one genetske
deformacije stvarane stoljećima. Znači
li to da bi vrijeme ispravljanja moglo biti
isto toliko dugo kao i vrijeme deformiranja?
O tome moramo sami odlučiti.
Sami moramo objaviti rat u našem
obračunu s nama, a ishod će dakako biti
rezultat odnosa snaga i motiviranosti
boraca.
Tu ipak, vidim prednost šumarske
struke pred drugima. Mi naime živimo
i radimo s prirodom, a ona je najbolji
učitelj slobode. U njoj se također vodi
trajno bespoštedna bitka opstanka i razvoja,
ali se svi sudionici bore, ne predaju
se, dižu glavu, umiru, pa naravno
i ostaju, preživljavaju najjači i najbolji.
Čovjek pak, predajući se bez borbe,
pristaje na stanje bespomoćnosti i na taj
način prihvaća najteži ljudski poraz,
osuđen da sa njim i sramom dočeka svoj
kraj. Svako nesuprotstavljanje, svaka
predaja bez borbe, nosi osim ljudskog
poraza i srama, itekako veliku odgovornost
pred budućnošću svoje djece i svoje
Domovine.
Uljuljanost u jadnom osjećaju kako
smo nemoćni utjecati na događaje oko
nas, svoju smo brigu i aktivnosti usmjerili
isključivo na komfor tijela, dok naš
um lijeno stoji, sustavno slabi, spreman
samo za nove poraze. Ja se dakle zalažem
za hrabrost, a hrabrasot imaju samo
čestiti ljudi, pa ako hoćemo oko sebe
imati hrabre ljude onda ih moramo
tražiti među čestitima. Shvatite ovo kao
izazov, za svakog tko ove retke pročita,
i razmisli koliko je prirodno da razvoj
događaja u struci dočekujemo ili
pak uz osobni udio u njegovom građenju
i dakako odgovornosti sudjelujemo.
I da zaključim.
Nemamo pravo na kritiku, ali baš niti
jedne pojave u polici, životu ili struci
gdje nismo svojim udjelom u događanjima,
ponudili bolje rješenje, pa ako
treba i borili se za njega. Da bi to mogli,
moramo se odlučiti svi isto misliti,
sve šutke prihvaćati, i sa svime se slagati.
Nije čudno da nekome kritika nije
ugodna, no prava se rješenja rađaju samo
u borbi i suprotstavljaju. Ne bude li
takav borac osamljen, trenutne pogodnosti
ustupit će mjesto dugoročnim ciljevima,
a prave moralne vrijednosti dobit
će prevlast u ljudskim odnosima.
Možda nam tada stečeno dostojanstvo
bude dostatno, kao nagrada, a naša budućnost
potvrda ispravnosti puta.
Tomislav Starčević, dipl. ing. šum.


KNJIGE I ČASOPISI


Prof. dr. se. Milan Glavaš: OSNOVE ŠUMARSKE FITOPATOLOGIJE
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996.


U travnju ove godine iz tiska je izašao udžbenik pod gornjim u šumarskoj fitopatologiji. Razlog je posve praktične prirode, jer
naslovom. Formata je 24x17 cm, sa 140 stranica i 42 slike. Udžbenik su mikoze najčešće u usporedbi s bakteriozama, virozama, te drugim
sadrži sljedeća poglavlja: Uvod, Definicija bolesti biljaka, Tipovi spomenutim uzročnicima.
bolesti, Simptomi bolesti biljaka, Uzročnici bolesti biljaka,


Ovo je prvi udžbenik u nas koji je isključivo usmjeren na osnove


Morfologija gljiva, Razmnožavanje gljiva, Podjela gljiva prema


fitopatološke problematike u šumarskoj struci. U njemu su iznijeti i


načinu života, Sistematika gljiva, Biologija i fiziologija gljiva,


neki novi pogledi na jedan važan segment u kompleksnoj zaštiti


Patogeneza, Specijaliziranost gljiva, Otpornost ili rezistentnost


šuma. Osim stručnosti i cjelovitosti samog teksta, o kojemu su svoje


biljaka prema patogenima, Bakterije, Virusi, Mikoplazme, Parazitske


mišljenje dali recenzenti, želio bih upozoriti na jednostavan, sažet i


cvjetnice, Nematode, Literatura i Popis latinskih naziva gljiva.


lako razumljiv stručni tekst, grafičku uređenost stranica, te


Svako od navedenih poglavlja obrađeno je detaljno, koliko je


edukativne i kvalitetne ilustracije.


sam autor smatrao da je potrebno za razumijevanje osnova


Udžbenik "Osnove šumske fitopatologije" doprinos je šumarskoj


fitopatologije studentima šumarstva, polaznicima poslije-diplomskog
studija, te šumarima u struci. struci u cjelini, čiji se izlazak iz tiska dogodio u pravom trenutku.
Gljivama je u ovom udžbeniku data najveća pozornost, kao
uzročnicima oboljenja biljaka, jer one zauzimaju i najvažnije mjesto Mr. se. Danko Diminić