DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 122 <-- 122 --> PDF |
Š. Korpel: RAZVOJ 1 STRUKTURA BUKOVO-JELOVIH PRAŠUMA I NJIHOVA PRIMJENA KOD GOSPODARENJA Šumarski list br. 3—4, CXX (1996), 203—208 s/v-; ,—,—,—,—,—,—,—,—,—,—,— u i—i—<-._*—,—,—,—-——, , — . 10 30 50 70 90 110 130 godina 10 30 50 70 90 110 130 godina starost (Alter) Oanre) starost (Jahre) Oanre) Zvuči paradoksalno da bukva koja u prašumskim formacijama predstavlja element koji povećava starosnu i visinsku diferecijaciju, u prebornim šumama povećava opasnost od nepravilne obnove i narušavanja strukture sastojine, posebice kod izostanka redovne eksploatacije u svrhu preborne sječe. SI. 8. Tijek visinskog rasta (A) i kontinuiranog visinskog prirasta (B) jele u bukovo-jelovoj mješovitoj prebornoj šumi (Šumsko dobro Mnfšek. LZ Margecany, sastojina 180) (prema Holubčfku 1962). Bild 8 Verlauf des Hohenwachstums (A) und des kontinuirten Hohenzuwachses (B) der Tanne im gemischten Buchen-Tannen Plenterwald (Waldgut Mnišek, LZ Margecany, Bestand 180) (Laut Holbučki 1962). 4. ZAKLJUČCI Poznavanje karaktera i dinamike prašume određenih šumskih zajednica predstavlja vrlo vrijedan naputak za transformiranje (pregradnju) prašume u usmjeravane preborne šume. Prašuma ne predstavlja model koji se može izravno prenijeti na preborno načelo. Struktura i proporcinalnost prašume kroz većinu trajanja razvojnog ciklusa znatno se razlikuje od preborne šume. Prašuma se značajno približuje prebornoj šumi u etapi u kojoj nakon njniže drvne zalihe dolazi do intenzivnog volumnog prirasta. U toj etapi razvoja dobna i visinska diferencijacija je najveća, pa je stoga nazvana prebornom fazom. Usporedbom bukovo-jelovih (smrekovih) prašuma s bukovo-jelovim prebornim šumama koje su nastale transformacijom nekadašnjih prirodnih šuma, ustanovila se potreba za prilagodbom (uređenjem) proporcijonalnosti bitnih značajki, taksacijskih veličina, odnosno za eliminiranjem ili poticanjem značajnih procesa. Potvrdilo se da ih većinom treba reducirati pri bližno na polovicu. To se odnosi na vrijeme koje je potrebno za postizanje finalnih debljina u odnosu na cijeli razvojni ciklus, zatim na trajanje doba zastarčivanja, na doba debljinskih pomaka, prosječne i maksimalne drvne zalihe, udjela debelih i vrlo debelih stabala. Na temelju polovičnih vremenskih pokazatelja, ukazala se potreba za dvostrukom veličinom površine obnove i dvostrukim brojem biološki osiguranih jedinki obnove (s visinim većom od 20 cm). Potrebno je eliminirati one etape razvojnog ciklusa u kojima se samoredukcijom oslobađa prostor donjeg i srednjeg sloja, a obnova stagnira. To se odnosi na naprednu fazu dorastanja i na cijeli stadij optimuma (terminalnu fazu). Uspjeh transformiranja leži u kontinuiranom spajanju stadija dorastanja s fazom obnove pomoću sistematskog reduciranja zaliha za akumulirani prirast u obliku vrlo debelih i debelih stabala, čime se nadomješta stadij raspada. LITERATURA B u r g a n, J., 1970: Prfspevok k problematike prevodov v TANAP- u. Zbornik prac o Tatranskom narodnom parku, 12, s. 335380. H o 1 u b č i k, M., 1960: O vyvoji, prirastku a strukture vyberkovych lesov lesneho zavodu Smolnicka Huta. Matematicko-štatisticke metody v hospodarskej uprave a pestovani lesa. Vydav. SAV, Bratislava, s. 77-186. H o 1 u b č i k, M., 1962: Prfspevok k otazke priestorovej vystavby vyberkoveho lesa, jej zmeny a produkcie na prfklade ploch v Smolnfckej Hute. Vedecke prace VULH v Banskej Štiavnici, s. 97-196. Korpel´ , Š., 1995: Die Urvalder der Westkarpaten. Stuttgart-Jena- New York, 310 s. Korpel´ , S., Saniga , M., 1993: Vyberny hospodarsky sposob. Matica lesnfcka, Pisek, 127 s. Leibundgut , H., 1982: Europaische Urwalder der Bergstufe. Bern, Haupt. Mayer , H., 1978: Liber die Bedeutung der Urwaldforschung fur den Gebirgswaldbau. Allgem. Forstzeitschr., 24, 691-693. Matić , S., 1979: Ekološke i strukturne karakteristike prebornih šuma jele i bukve u Gorskom Kotaru. Drugi Kongres ekologa Jugoslavije, Zagreb, 741-765. Prpić, B., 1979: Struktura i funkcioniranje prašume bukve i jele (Abieti- Fagetum illyricum Horv. 1938) u Dinaridima SR Hrvatske, Drugi kongres ekologa Jugoslavije, Zagreb, 899-924. Prpić, B., Seletković, E., Vukelić, J„ 1994: Der Urwald Corkova Uvala — ein Modeli fiir den multifunktionalen Buchen-Tannen-Planterwald. Ergebnisse d. 7. IUFRO-Tannensymposiums. Mainz, 250-253. S c h u t z, J.-Ph., 1989: Der Plenterbetrieb. ETH Zurich, 54 s. Thoma s ius , H., 1992: Prinzipien eines okologisch orientieren Waldbaus. Forstwiss. Cbl. Ill, 141-155. |