DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 12     <-- 12 -->        PDF

S. Matič, M. Orsanić, I. Anić: NEKF, KARAKTERISTIKE I PROBLEMI PREBORNIH ŠUMA OBIĆNb JELE ... Šumarski list br. 3-4 , CXX (1996). 91—99
UMJESTO ZAKLJUČAKA — Instead of conclusions


Preborne šume jele i bukve zauzimaju u Hrvatskoj29´A ukupne površine šuma. Imaju vrlo veliko gospodarsko,
ekološko i socijalno značenje. Nastale su prirodnim
putem iz šuma prašumske strukture prije nepuila
2 stoljeća i do danas sti zadržale prirodna obilježja.


Zbog pogrešaka u gospodarenju, koje su izazvanenedokazanim pokušajima, bez znanstvenih osnova oponašanja
gospodarenja sa sličnim šumama u srednjoj Europi.
u jednom dijelu tih šuma prešlo se s klasičnog prebornog
gospodarenja na gospodarenje sječom i umjetnom
obnovom u krugovima. Na taj način veći dio odjela
ostao je uzgojno netretiran. jer se propisani etat os


tvarivao na čistim sječama posječenim krugovima. Zbog
toga se na tim površinama izgubila preborna struktura
sa svim pratećim posljedicama i problemima


Danas se ponovno u prebornim šumama Hrvats
k e vraća "klasično" preborno gospodarenje uz uvažavanje
normale, prirasta, etata, ophodnjice i intenziteta
zahvata u normalnim sastojinama od oko 25%. Svjesni
smo daje put popravljanja grešaka u šumskom ekosustavu
dug i složen, ali smo uvjereni daje to jedini pravi
put, jer vodi očuvanju trajnosti, stabilnosti i produktivnosti
tih vrlo vrijednih šuma.


LITERATURA — References


1. B a 1 s i g e r, R. (1925): Der Plenterwald und seine Bedeutung fur
die Forstwirthschaft der Gegenwort, str. 1-103, Bern.
. x „ ,,Ma. ,„„„. „., , .


2. Fra n c i s k ov i c, S. (938 i 1939): Prilog proucavamu taksaciv
6F J


., , ,. .x ,.,„_ ,,n .
onih elemenata u prebirnim sumama. Sum. list 428-450 i


F


700-707, Zagreb.


3. K 1 e p a c, D. (1965): Uređivanje šuma, Nakladni zavod Znanje,
str. 1-341, Zagreb.
VSZ Praha, Matice lesnicka, str.
.. 1-128,
,, Praha.


. „ , x .„ „, „„.,, .. ,. ,


4. K or p e 1, S. i Saniga M. (1993): Vyberny hospodarski sposob.
f,x__ , .. . , , , ,io T» ,


zaraze


5. M a t
tt i
ii ć
ćć,
,, S
SS.
.. (1972)
(1972)(1972):
:: Prirodn
PrirodnPrirodno
oo pomlađivanj
pomlađivanjpomlađivanje
ee u
uu zaraženim jelovimsastojinama. Šum. list 11-12: 432-441, Zagreb.
\/V / Drnkn Mutio/. di´m/i /-n pti-1 1TU Ui-.lKu


6. M a t i ć, S. (1973): Prirodno pomlađivanje kao faktor strukture
sastojine u Šumama jele s rebračom (Blechno-Abietetum
Horv.). Šum. list 9-10: 321-357 i 11-12:432-462, Zagreb.
_ .. , , „ ,,n-,^ r , , , . . , , . , ,,, ci


7.Matic,S. (1976): Ecological and structural data about the Silver
r-„, , , .. ,. , ,-, .. ... , ,.
Fir/Beech selection forest in Croatia with special reference
t 0 thei r natura l regeneration. XIV. IUFRO World Congress,


June 20 -July 2, Oslo, Norway.


8. M a t i ć, S. (1983): Utjecaj ekoloških i strukturnih činilaca na
prirodno pomlađivanje prebornih Šuma jele i bukve u Gor


9. Matić, S. iSkenderovićJ. (1992): Uzgajanje šuma. U
, , / „. „ , „,*,,,„, ., ,


skom kotaru. Glas.Sum.pokuse XXF223-400, Zagreb.


monografiji "šume u Hrvatskoj", Šumarski fakultet i JP
"Hrvatske šume", 81-96, Zagreb.


´ *-´


SUMMARY: The fir (Abies alba Mill.) selection forests in Croatia cover
29% of the total forested area, or 540 641 hectares.They have a wood volume
of 102 203 300 m3, of which 30 975 420 m\ or 30%, belongs to the fir. The
remaining 70% of the mixture is mostly the common beech (Fagus sylvatica
L.) and, to a lesser extent, common spruce (Picea abies Karst.) and other deciduous
trees. The economic and general functions of these forests have a very
high value. The general functions are reflected in a number of social and ecological
functions. An ideal selection forest structure consists of trees of different
heights and thicknesses per surface unit, where a normal amount of growing
stock is distributed in the selection structure, providing highest increment,
optimal natural regeneration and stability.


The fir selection forests of today are marked by a disturbed, often extinct
structure, causing a series of changes, some of which are:


-inadequate or completely missing natural regeneration of the fir;
-increase or decrease of normal wood volume, leading to reduced increment;
-ageing, physiological weakening, and dieback of dominant trees; in 1992,
20.4% of the tree crowns were damaged by 60%; in 1993, thisfigure was 15%,
in 1994 it was 15.2%;
-negative impacts of acid rain and other pollutants of air, water and soil;
-changes in the stands microclimate;
-the degradation of forest soil caused by weeds, lessened microbiological
activity, erosion and raw humus deposits;