DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 119 <-- 119 --> PDF |
Š. Korpel: RAZVOJ 1 STRUKTURA BUKOVO-JELOVIH PRAŠUMA I NJIHOVA PRIMJENA KOD GOSPODARENJA ... Šumarski list br. 3^4, CXX (19%). 203—208 O dugoročnoj dinamici promjena drvne zalihe ovise i promjene strukture prašume. Za vrijeme povećanja zaliha (intenzivnog rasta), kad istovremeno egzistiraju stabla dvaju nadovezujućih ciklusa, ali u volumnom prirastu prvenstveno sudjeluju stabla nove generacije postoji najveća razlika u starosti, debljini a time i najveća visinska diferencijacija. Ovu etapu razvoja nazvali smo "stadijem dorastanja", a u okviru nje javlja se faza pre- borne strukture (si. 2). Prpić (1994) je ovu razvojnu fazu nazvao "optimalna faza". Drvna zaliha nakon dostizanja svog volumnog maksimuma (nakon kulminacije) stagnira duže vijeme. Ta razvojna etapa odlikuje se izrazitom nivelizacijom strukture sastojine, stagnacijom obnove i smanjenom vitalnošću stabala. Dosta neprikladno, nastojeći se pridržavati Leibundguta, 1982 nazvali smo je "stadijem optimuma". Nakon faze starenja kao posljednje etape stadija optimuma, počinje masovnije odumiranje stabala i dugoročno smanjivanje zalihe, koje smo nazvali "stadijem raspada" (si. 3). U okviru ovog stadija razlikuju se faze obnove i faze dvoetažne izgradnje. Navedene promjene odvijaju se na većoj povšini mozaički nepravilno, međutim šire gledano, odvijaju se zakonito i istovremeno na raznom stupnju, zavisno od sastava prašume. Konkretnije ih je moguće pratiti na uže određenim površinama (otprilike 0,5—1,5 ha), tj. površinama koje u mozaiku razvojnih stadija i faza zauzima jedna razvojna faza. Utanovili smo da variranje zalihe na takvim usko određenim površinama za vrijeme čitavog razvojnog ciklusa u takvom ekosustavu iznosi i do 50% (si. 1). Ovo se variranje pri povećanju površine kojom su obuhvaćene i daljnje razvojne faze brzo smanjuje. Na površini od 10—12 ha pada na 20—25%, a kod površine veće od 30 ha ovo variranje, i u slučaju uobičajenih priodnih katastrofa, pada ispod 10%. Prosječna zaliha za cijelu jelovo-(smrekovo)- bukovu prašumu veličine preko 30 ha kreće se između 720—750 m3 po 1 ha. Uobičajeni prirast na po vršini do 1,0 ha približno se kreće, zavisno od razvojne faze, između 5—9 m3 po ha, međutim već na površini od oko 10 ha iznosi 7—8 m3 po ha. Razred debelih stabala (preko 52 cm) predstavlja ukupno 75—78% zalihe, međutim u tzv. terminalnoj fazi čini i do 90%. Udio veoma debelih stabala (preko 72 cm) čini 41—45% od ukupne drvne zalihe. Prosječni broj stabala s debljinom preko 72 cm po 1 ha u prašumama s prevagom zastupljenosti bukve (iznad 50%) iznosi 16—18 stabala po 1 ha, a u prašumama s prevagom četinjača (jela i smreka zajedno iznad 60%) 25— 29 stabala po 1 ha. Prosječan broj stabala po 1 ha s debljinom preko 100 cm je 3—4 (od toga 2—3 jele). Debljinu veću od 130 cm dosegne proječno samo jedno stablo na 3—4 ha površine, a od stabala koja dosegnu takvu debljinu u cijeloj prašumi jela čini oko 75%. Debljinu preko 150 cm dosegne otprilike samo jedno stablo (u pravilu jela, rijetko smreka) na oko 10.000 debelih stabala. Plošni udio faze obnove čini 15—20% od površine prašume. Broj jedinki obnove od visine 0,2 m do debljine 2 cm, značajno se razlikuje zavisno od vegetacijskog stupnja, razvojne faze i zastupljenosti drveća. U jelovo-bukovom (5.) vegetacijskom stupnju prosječno se kreće od 8.100 do 9.900 jedinki po 1 ha. Međutim u stadiju raspada i u fazi obnove doseže 21.700—25.600 jedinki po 1 ha. U 6. (smrekovo-bukovo-jelovom) vegetacijskom stupnju prosječni broj iznosi 1.400—1.800 jedinki po 1 ha, dok u naprednijoj fazi raspada doseže 3.800—5.100 jedinki po 1 ha. Za vrijeme napredne faze stadija dorastanja (intenzivnog rasta) i stadija optimuma (terminalna faza prema May eru 1978 i Prpiću 1994) obnova u pravilu stagnira, tako daje broj jedinki obnove s visinom iznad 20 cm neznatan. Tipična obnova ovih šumskih ekosustava je dugo vrijeme potiskivanja (snažne zasjene) jedinki obnove i donjeg sloja. Kao posljedica tog snažnog zastiranja javlja se izrazito usporeni rast kako u širinu tako i u visinu. Ovo pri- Sl. 4. Tijek debljinskog rasta jele u bukovo-jelovoj prašumi na lokacijama Sl. 3. Bukovo-jelova prašuma u prirodnom rezervatu. Badinska prašuma u Mlačik i Badin. 1 - pojedinačno analizirana stabla, 2 - prosječan tijek. naprednoj fazi stadija raspada. Bild 4 Verlauf des Duchmesserwachstums der Tanne im Buchen-Tannen Bild 3 Buchen-Tannen-Urwald im Naturreservat. Badinska Prašuma in der Unvald von Mlačik und Badin. 1 - einzeln analysierte Bdume, 2 fortschreitenden Phase des Zerfallstadiums. Durchschnittsverlauf. |