DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 118 <-- 118 --> PDF |
Š. Kurpel: RAZVOJ I STRUKTURA BUKOVO-JELOVIH PRAŠUMA I NJIHOVA PRIMJENA KOD GOSPODARENJA ... Šumarski lisc br. 3—4, CXX (1996), 203—208 2. TEMELJNE ZNAČAJKE I SVOJSTVA BUKOVO-JELOVE (SMREKOVE) PRAŠUME Dinamika strukture, procesi rasta i razvoja mješovitih prašuma bukve-jele-smreke u uvjetima Slovačke prate se duže od 30 godina u 4 objekta koja su zaštićena kao strogo prirodni (šumski) rezervati (NPR Badinsky prales /Nacionalni prirodni rezervat Badinska prašuma/, NPR Dobrocsky prales /NPR Dobročka prašuma, NPR Stužica i NPR Hroncokovy grun /NPR Hrončokovi obronak/). Površina svakog rezervata prelazi 30 ha, dakle radi se o razvojno samostalnim, ekološki i proizvodno ujednačenim objektima. Bitne značajke i taksacijske veličine mjere se ili na čitavoj površini rezervata ili na njegovom reprezentativnom dijelu. Detaljniji podaci utvrđuju se na nizu trajnih istražnih površina, veličine 0,5 ha i 3—6 puta za jedan objekt. Mjerenja se ponavljaju u 5-godišnjim, odnosno 10-godišnjim intervalima. Na 16 istražnih površina kroz 30—40 godišnja promatranja provelo se ukupno 58 kompletnih mjerenja. Taj opseg i značajna reprezentativnost omogućili su stvaranje i karakterizaciju predodžbe dinamičkih promjena i određivanje značajnih dendrometrijskih podataka u okviru čitavog razvojnog ciklusa bukovo-jelove (smrekove) prašume. Dobiveni rezultati odnose se, kako na kvantitativne prirasno-proizvodne, tako i na kvalitativne (razvojne) značajke. Kod karakterizacije posebno se osvrćemo na tri osnovne vrste drveća (jela, bukva, smreka), ali najveći naglasak stavljamo na jelu kao glavnog indikatora ekosustava. Bez značajnijeg udjela jele u 5. i 6. vegetacijskom stupnju (5 - šuma bukve i jele, 6 - šuma bukve, jele i smreke) u europskim zemljama nije moguće govoriti o stabilnoj, proizvodno i funkcionalno djelotvornoj prebornoj šumi. Na temelju prosječne fizičke starosti koju prirodno doživljavaju krupna stabla, utvrdilo se da jela prosječno doživi 400—430 godina, smreka 300—380 godina a bukva 220—230 godina. Trajanje razvojnog ciklusa 0 : 100 200 300 ; 400 9°°i™. stadij ; . „„ ,„, ^,,,1,,c .raspadanja prctarna f-iA; Cn-Mrulm j : ::´:i;i!lanja : " M ´* . . .,,,, , IMI.i I .-, . T(.,i:, ´..1J- ....TU...-. , " .. " ´(Urjitvraa- (MsrJii^nptBstO (ifera>edransstafiun) SI. I. Izmjenjivanje i preplitanje razvojnog ciklusa, tijek i slijed razvojnih stadija i razvojnih faza prikazani prema promjeni drvne zalihe i strukture sastojine. Točkastocrtkasta krivulja označava zbroj zaliha iz oba ispreplićuča ciklusa. Bild I Abwechseln und Verflechten des Entwicklungszyklus, Verlauf und Reihenfolge der Entwicklungsstadien und - Phasen, gemdfi der Anderung von Hohvorrat und Bestandesstruktur. Striclv´Punkt´-Kurve bezeichnet die Vorratssumme cms den beiden abwechselnden Zvklen. za cijeli taj prirodni ekosustav zaokruženo je na 400 godina. Razvojni procesi i formiranje strukture sastojine otežani su značajnim razlikama u dosegnutoj starosti jele (smreke) i bukve. To čini ritam rasta jele složenim, jer se kod veće zastupljenosti bukve jela može biti za vrijeme jedne svoje generacije dva puta potisnuta od strane dosta ekspanzivne bukve. Najpogodnija i najizrazitija značajka, koja se može sa sigurnošću utvrditi je drva zaliha živih stabala i njene promjene u okviru razvojnog ciklusa. Drvna zaliha se zavisno od razvojne faze i od zastupljenosti stabala kreće od 450—550 do 900—1100 m3 po ha. Kod udjela bukve većeg od 40% raspon je oko 450—900 m3, a kod većeg udjela četinjača (naročito jele) raspon iznosi 500—1000, odnosno 1100 m3 po ha (si. 1). Kako bi se smanjila subjektivnost u razlikovanju pojedinih dijelova razvojnog ciklusa, raščlanili smo ih i definirali na dvije razine. Na razvojne stadije koji su nadređeni dijelovi (etape), objektivizirani prije svega promjenama zalihe, te na razvojne faze koje su u odnosu na ove podređene etape (dijelovi) prije svega prema izgledu strukture sastojina. SI. 2. Bukovo-(smrekovo)-jelova prašuma u prirodnom rezervatu Dobročka prašuma u početnoj fazi stadija dorastanja. Bild 2 Buchen-(Fichten)-Tannen-Urwald im Naturreservat Dobročka Prales, in der Anfangsphase des Aufwachsstadiums. |