DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 117 <-- 117 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 228.81 +221.4.001 Šumarski list br. 3—4, CXX (1996), 203—208 RAZVOJ I STRUKTURA BUKOVO-JELOVIH PRAŠUMA I NJIHOVA PRIMJENA KOD GOSPODARENJA PREBORNOM ŠUMOM ENTWICKLUNG UND STRUKTUR DER BUCHEN-TANNEN URWALDER UND IHRE ANWENDUNG BEIM BEWIRTSHAFTEN DER PLENTERWALDER Štefan KORPEL* SAŽETAK: Uspoređujući rezultate istraživanja bukovo-(smrekovo)-jelovih prašuma i bukovo-(smrekovo)-jelovih prebornih šuma Slovačke, došlo se do značajnih zaključaka i preporuka za transformiranje prašume u prebornu šumu. Najvažnije značajke (parametre) i taksacijske veličine koje su utvrđene kod prašume, treba kod primjene na prebornu šumu ili reducirati približno na polovicu, ili udvostručiti. Redukcija se odnosi na trajanje cijelog razvojnog ciklusa u odnosu na vrijeme potrebno z,a proizvodnju stabala s konačnom debljinom 60—70 cm, na vrijeme usporenog rasta, na prosječnu i maksimalnu zalihu, i na udio debelih (iznad 50 cm) i vrlo debelih (iznad 70 cm) stabala u ukupnoj zalihi. Treba udvostručiti površinski opseg obnove i broj jedinki obnove s visinom iznad 20 cm. Ključne riječi: jela, bukva, prašuma, preborna šuma, transformiranje. 1. UVOD Prirodnu šumu, poglavito onu s karakterom prašumalno djelotvorna šuma, mora se odlikovati beskriznom me, vodeći šumari Europe smatraju nezamjenjivim izvodinamikom i visokom ekološkom stabilnošću. Ove rom spoznaja za ekološki usmjeren uzgoj šume. Većiodlike može najbolje ispuniti raznodobna šuma sastavna pristaša koncepcije prirodi bliskog gospodarenja ljena od autoktonog staništu primjerenog drveća, usmješumama, pri utvrđivanju temeljnih značajki strukture šurava, na prema osobinama i značajkama, potencijalne me, te gospodarsko-funkcionalnih ciljeva i načina uzgofitocenoze na konkretnom staništu. Najvjernijom potenja, bila je inspirirana dinamikom i značajkama prirodcijalnom fitocenozom smatra se prašuma prikazanog ponih šuma određenog područja. Što se više proširuju i dručja (Tomasius 1992). produbljuju spoznaje o razvoju i dinamici prirodnih šu Na temelju arhivskih materijala i provedenih analima, prije svega prašuma, šumarska praksa dobiva više za sastojina, u nastanku sadašnjih prebornih šuma Slouvjerljivih poticaja i pouzdanih teoretskih objašnjenja vačke imala su udjela dva različita pravca. Jedan praza primjenu onih načina i oblika gospodarenja koje vac sastojao se u iskorištavanju bivših prašuma putem svrstavamo u širu koncepciju prirodi bliskog gospodar smanjivanja velike drvne zalihe, prekomjernog broja stva. To posebno vrijedi za preborni način gospodare vrlo debelih stabala i trajnog održavanja autoregeneranja i prebornu šumu. U prebornoj šumi u najvećoj mje tivnih procesa. Drugi pravac usmjerio se na formiranje ri dolaze do izražaja samoregulacijski i samoregenera gospodarskih ali još prirodnih šuma panjača, poticanjem cijski procesi svojstveni stabilnom ekosustavu. Ovdje visinske diferencijacije pomoću obnove u malim povrsu najveće mogućnosti primjene biološke automatiza šinama i prorjeđivanja dominantnih stabala, odnosno cije, a time i nepovoljnoga utjecaja čovjeka u postiza ostavljanjem snijegom i vjetrom jako oštećenih, ali ponju proizvodnih i funkcionalnih ciljeva. Sigurna, s traj stupno obnavljajućih sastojina. Prvi pravac bio je čenim proizvodnim mogućnostima i po funkcijama opti šći, uspješnji i utoliko povoljniji, što se pomoću njega u najvećoj mjeri očuvao prvobitni sastav vrsta i što su se održali prvotni genotipovi drveća. (Burgan 1970, * Prof. Dr. Štefan Korpel, Šumarski fakultet Tehničkog sveučilišta, T. G. Masaryka 24, 960 53 Zvolen, Slovačka Holubčik 1962.) |