DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 110 <-- 110 --> PDF |
V. Goglia, R. Bcljci: BOČNA STABILNOST LISTA I SNAGE VLASTITIH OTPORA TRAČNE PILE . Šumarski lisl br. 3—4, CXX (19%). 195—201 Vrijednosti preporučljivih zateznih sila lista tračnih pila, kako u literaturi, tako i kod proizvođača strojeva, navode se u širokom rasponu. Za tračne pile trupčare preporučuju se zatezne sile koje u listu pile izazivaju naprezanje od 60 do 120 MPa (M i k o 1 a š i k , 1981; Prokeš, 1982; W i 11 i s tone , 1978; Gr ube, 1971; Goglia , 1994), za rastružne tračne pile od 50 do 70 MPa (Grube, 1971; Goglia, 1994) te za stolarske tračne pile od 30 do 40 MPa (Grube, 1971; Gogli a, 1994). Povečanjem zatezne sile razmjerno se povećavaju momenti trenja u ležištima, pa tako i snaga vlastitih otpora. Vrijednost spomenutih veličina ovisi i o kutnoj brzini kotača, odnosno o brzini rezanja. Zatezna je sila s jedne strane uvjetovana zahtjevima za nesmetani prijenos gibanja i snage glavnog kretanja. Lako se može pokazati da minimalna vrijednost zatezne sile, za normalne radne uvjete u kojima ne dolazi do klizanja lista pile u odnosu na pogonski kotač, mora udovoljavati uvjetima: K D n n P F, > e1"1 — 1 (1) gdje je: K - jedinični otpor rezanja, N/mm2 v - posmična brzina, m/min š - širina propiljka, mm h - visina rezanja, mm D - promjer kotača, m n - frekvencija vrtnje pogonskog kotača, s"1 LI - faktor trenja između lista pile i pogonskog ko tača. S druge strane, maksimalna je vrijednost zatezne sile uvjetovana zahtjevima za bočnom stabilnošću lista i sigurno predstavlja problem koji treba zasebno istražiti. Neka istraživanja Golj e i Kranj čeca (1988a), naime, ukazuju i na to da se s povećanjem vrijednosti zatezne sile iznad optimalne vrijednosti, s gledišta bočne stabilnosti, može postići djelovanje suprotno očekivanom. Bočna stabilnost lista tračne pile problem je kojemu se također posvećuje značajna pozornost u pilanskoj praksi. Povećane amplitude bočnog gibanja lista povećavaju širinu propiljka te zahtijevaju povećane energetske normative, Brežnjak i Moen (1972). U1 s o y , Mote i Szymani (1978) navode da je velik broj pitanja vezanih uz bočno gibanje lista još uvijek bez odgovora unatoč značaju problema. W u i Mote (1982) pokazali su da se mjerenjima bočnog gibanja slobodnog kraka lista pile mogu izvoditi zaključci o zbivanjima na radnom kraku, čime se značajno povećavaju mogućnosti neposredne kontrole procesa piljenja. CILJ ISTRAŽIVANJA - Aim of research Kako bi se ustanovile posljedice široko preporučljivih i primjenjivanih zateznih sila, odnosno naprezanja u listu pile, mjerena je snaga vlastitih otpora stroja te bočna stabilnost lista stolarske tračne pile u ovisnosti o zateznoj sili lista i kutnoj brzini kotača pile, tj. brzini rezanja (si. 1). Nezavisne varijable Independent variables Zatezna sila Strain force Brzina rezanja Cutting speed jP ^ Zavisne varijable Dependent variables Bočna stabilnost fP Lateral stability Snaga vlastitih otpora Machine´s own resistance power, ´V ´ ´ Učinkovitost stroja Machine efficiency Širina propiljka -Sawkerf width Kvaliteta piljenja - Sawing quality ( Trajnost alata -Tool durability ) Potrošnja energije - Energy consumption Jedinični energetski normativi SI. 1. Definicija problema Specific energetic standards Fig. I. Problem definition PLAN I UVJETI POKUSA - Test plan and measuring procedure Sva su mjerenja provedena na stolarskoj tračnoj pili sljedećih tehničkih karakteristika: promjer kotača D~ 900 mm razmak osi kotača H= 1560 mm nazivna snaga pogonskog motora P =7 kW širina lista 5=61 mm debljina lista o=l,4 mm visina zubi h =7 mm z pomak obratka - ručni zatezanje lista - navojnim vretenom i oprugom ručno Zatezna sila mjerena je približnom metodom (G o lja i Kranjčec, 1988a, 1988b; G o g 1 i a´ i Be 1 j o , 1995) prema približnoj relaciji: |