DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 11 <-- 11 --> PDF |
S. Malić, M. Oršanic´. 1. Anić: NEKE KARAKTERISTIKE I PROBLEMI PREBORNIH ŠUMA OBIČNE JKEE . Šumarski liši br. 3^4, CXX (1996), 91—99 Sumariyd-Forest department: Zalesina Gosp. jedmicd-Management unit: Belevine Pokusna ploha-Lxp. plot: 3 Odje\-Compartment: 1 1 TABLICA-7ABLL 6 Površina-/3/«/ area: 1 ha Struktura mladog naraštaja po vrstama drveća i visinskim klasama -Structure of young trees as to tree species and height classes, per hectare Vrsta drveća Visinski razredi {cm)-Height classes (cm) Tree species Ponlk- Seedlings -25 -50 -75 -100 Abies alba 5450 14450 600 250 200 Picea abies 1100 250 200 600 Fagus SYlvatica 200 50 UKUPNO- Totctl 5450 15750 900 450 800 Od ukupnog iznosa mladog naraštaja jela se najbolje pomlađuje dok se smreka i bukva javljaju u relativno malom broju. Razloge pojave elemenata pomlađivanja jele možemo tražiti u velikoj vlazi tla koja je tipična za navedenu biljnu asocijaciju, jer se nalazi u jednoj makrodepresiji gdje se skupljaju vode. Ovdje je interesantno napomenuti da nepovoljna preborna struktura nije nepovoljno utjecala na pojavu elemenata pomlađivanja, jer se njezin nepovoljni utjecaj u svim slučajevima odražava na pomanjkanje vlage u tlu i zraku, što u ovoj biljnoj zajednici nije imalo odlučujući utjecaj. Iz ovog primjera možemo još jednom potvrditi da je vlaga u tlu i zraku u prebornoj šumi u čvrstoj korelaciji s prebornom strukturom. Ukoliko nema viška vlage u tlu, i ukoliko je poremećena preborna struktura koja je regulator vlage, kao što je to bio slučaj na pokusnoj plohi broj 2, onda bilježimo izostanak prirodnog pomlađivanja, iako registriramo pojavu sjemena jele, odnosno njenog ponika. Iz raspodjele učestalosti broja stabala i drvnih masa po debljinskim razredima prikazanoj na grafikonu 3, možemo uočiti tipičnu raspodjelu broja stabala koja se odnosi na prebornu šumu grupimične strukture te nagomilanu drvnu masu koja je veća od normalne. UKUPNO -125 -150 -175 -200 -300 -325 Total 150 100 50 100 100 21500 100 250 50 2550 250 350 50 150 100 24300 Debljinski razredi-Diameter classes Grafikon 3 Distribucija broja stabala i drvnih masa po debljinskim razredima Graph 3 Distribution of tree numbers and growing stock, per hectare Što se tiče zdravstvenog stanja na opisane tri pokusne plohe, ustanovljeno je dosta dobro stanje na pokusnoj plohi broj 1, a dosta oštećenih stabala najvećih dimenzija na pokusnim plohama 2 i 3. Iz toga možemo zaključiti da su napadima štetnika i kiselih kiša najviše izvrgnuta najstarija, odnosno najdeblja stabla, koja su fiziološki najslabija. DANAŠNJI PROBLEMI PREBORNIH SUMA HRVATSKE — Todays problems of Croatian Selection Forests Na temelju dosad navedenog mišljenja smo daje danas najveći problem prebornih šuma jele i bukve u Hrvatskoj u uzgojnim, zahvatima neformiranoj i neodr-žavanoj prebornoj strukturi. Znajući za već dokazane činjenice o uzajamnoj povezanosti strukturnih elemenata pre- borne sastojine s ekološkim čimbenicima koji u njoj vladaju, a koji su posredno i neposredno vezani za pojavu elemenata pomlađivanja, mišljenja smo da je preborna struktura temeljni uvjet o kome ovisi kvalitetno funkcioniranje preborne šume. Izgubljenom prebornom strukturom stvaraju se jednoslojne sastojine, nadstojna stabla stare i fiziološki sla be, mijenjaju se ekološki uvjeti u sastojini, posebno u tlu i na tlu. To ponajprije dovodi do izostanka prirodnog pomlađivanja, odnosno pucanja karika u neprekidnom lancu pritjecanja i uraštanja stabala u sastojinu, odnosno mijenja se vertikalna struktura tipična za preborne šume. Utjecaj kiselih kiša i ostalih imisija na tako već fiziološki oslabljena stabla je sekundarna pojava kao i pojava različitih štetnika biotskog porijekla. Mlađa stabla jele, s još uvijek dobrim visinskim i debljinskim prirastom, nisu izložena sušenju i karakterističnom osipanju iglica. |