DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 81     <-- 81 -->        PDF

IZ LOVSTVA
Rekordan ulov puhova u Gorskom kotaru u jesen 1995.


"Godine I860, ulovio je Antun
Janeš iz Cerova, u jednoj noći 500,
a u drugoj 300 komada puhova na
puholovke, drvene škrinjice, koje razmjestite
po šumama. Metnu unutra
bukvicu ili komadić jabuke i čim puh
zagrize, puholovka se zaklopi i puha
ulovi".


Ovaj podatak o gerovskom puharu
i njegovom izuzetno bogatom
ulovu našli smo u potpisanom djelu
Dragutina H i r c a "Gorski kotar" tiskanom
još 1898. g. Istakli smo ga s
nakanom da, pišući o ulovu puhova
ujesen 1995., možemo prosuditi koliko
su tijekom ovog proteklog gotovo
stoljeće i pol dugog razdoblja
svakogodišnji tradicionalni masovni
lovovi na puhove u ovom gorskom
kraju utjecali na njihovu brojnost.
Naime, skloni smo tvrdnji da
je divljači u prošlosti bilo više nego
danas. Kad se radi o velikom ili šumskom
puhu (Myoxus glis), jednom od
ukupno četiri vrste puhova u nas, onda
ta tvrdnja ne stoji. Ostaje međutim
činjenica da postoji određena povezanost
sa periodicitetom uroda bukvice
i povećanom odnosno smanjenom
pojavom puhova (Z. Ca r


1967.) Dakle, ima godina kad su puhovi
vrlo rijetki (i kad ih puhari ne
love) i godina kad su (preko) brojni
i kad pričinjaju osjetljive štete šumskom
drveću i nasadima (štete od gulenja
kore na smreki).


U jesen 1995. lov na puhove trajao
je u Gorskom kotaru, točnije na


Nakon stanke od gotovo pola stoljeća
u Hrvatskoj se ponovo slavi
spomendan Sv. Huberta, zaštitnika
"sve lovačke svojte". Uspostavom
nove samostalne i demokratske
nam domovine prva se sveta misa
njemu u čast služila u nas u dvorcu
grofova Draškovića u Trakošća


području Grada Čabra, od 1. listopada
do 10. studenog, kad su prvi
jači mrazevi natjerali ovog malog
glodavca prezimara, oblikom sličnog
vjeverici a građom mišu, u podzemne
pušine. Kako je bukva bila
urodila punim urodom i puhova je
bilo više nego obično. Prema podacima
dobivenim u Šumariji Gerovo,
čije je lugarsko i lovno osoblje vazda
prednjačilo u puholovu, na području
Grada Čabra prošle je jeseni
uhvaćeno 25-30.000 puhova! Lovnici
spomenute šumarije Zdenko
Č o p i Miljenko Malnar uhvatili
su u šumskom predjelu Tisovac, na
površini od oko 10 ha, 900 puhova.


Rekordan ulov bio im je 120 puhova
u jednoj noći kada su (10. X.)
svojih 80 postavljenih "škrinjica" uspjeli
pregledati tri puta. Imenovani
tandem pretprošle je godine imao 6
kg (ljekovite) puhove masti na prođu.
Zdenko Čop je sam u jednoj noći
u bukovoj šumi kraj planinarskog
doma na Platku uhvatio 83 puha,
smatrajući to osrednjim ulovom!
Prema njegovim riječima puholovac
napušta mjesto lova i seli u drugi predjel
ako u jednoj noći ne uhvati barem
40 puhova. O izuzetnoj brojnosti
puhova prošle jeseni rječito kazuje
podatak daje u 40 postavljenih
umjetnih duplji Hrvatskog prirodoslovnog
muzeja u predjelu Tri kalići
(Šumarija Gerovo) bilo ulovljeno
i markirano 110 puhova.


Sveti Hubert - zaštitnik lovaca


nu 3. studenoga 1990. Od tada blagdan
sv. Huberta svake se godine
obilježava još svečanije i u gotovo
svim našim krajevima. Tako su na
svečev blagdan prošle (1995.) godine,
prema pisanju lovačkog tiska, euharistijska
slavlja održana u crkvi sv.
Augustina u Velikoj kod Požege, u


Prema podacima iz literature prosječna
težina odraslog šumskog puha
iznosi oko 180 g. Upravitelj Šumarije
Gerovo inž. Josip Malnar
uhvatio je u šumskom predjelu Javornica
u jesen 1994. puha mužjaka
mase 380 g. Družeći se s puharima
u jesen 1985. u Smrekovoj Dragi
(Šumarija Tršće) među 382 uhvaćena
puha utvrdio sam kod četiri puha
mase preko 300 g. Njihove su težine
iznosile: 305, 312, 320 i 326 g.


Dok je danas puh samo gurmanski
specijalitet, u prošlosti ovaj je
glodavac bio od posebnog značenja
u prehrani goranskog stanovništva.


"Kod kuće puhove očiste, nakladaju
u bačvice, dobro osole i tako troše",
zabilježio je u uvodu spomenuti
putopisac Dragutin Hire, hvaleći
tečnost ispečenog puhova mesa kao


"deorum cibus" (hrana bogova).


Uhvaćeni puhovi iz Bukove gore, Šumarija Tršće.
Najkrupniji primjerak dosegao je masu od 312 g.


(Snimio: A. Frković)


kapelici sv. Ante u Grabovcu kod
Zaboka, u crkvi sv. Jakova i Ane u
Dicmu u Splitsko-dalmatinskoj županiji,
u kapelici MB Kraljice Hrvata
u Maloj Jazbini kod Samobora, u
crkvi sv. Josipa u Dubovcu... Uz čelnike
Hrvatskog lovačkog saveza,
brojne šumare i lovce već tradicio