DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 81 <-- 81 --> PDF |
IZ LOVSTVA Rekordan ulov puhova u Gorskom kotaru u jesen 1995. "Godine I860, ulovio je Antun Janeš iz Cerova, u jednoj noći 500, a u drugoj 300 komada puhova na puholovke, drvene škrinjice, koje razmjestite po šumama. Metnu unutra bukvicu ili komadić jabuke i čim puh zagrize, puholovka se zaklopi i puha ulovi". Ovaj podatak o gerovskom puharu i njegovom izuzetno bogatom ulovu našli smo u potpisanom djelu Dragutina H i r c a "Gorski kotar" tiskanom još 1898. g. Istakli smo ga s nakanom da, pišući o ulovu puhova ujesen 1995., možemo prosuditi koliko su tijekom ovog proteklog gotovo stoljeće i pol dugog razdoblja svakogodišnji tradicionalni masovni lovovi na puhove u ovom gorskom kraju utjecali na njihovu brojnost. Naime, skloni smo tvrdnji da je divljači u prošlosti bilo više nego danas. Kad se radi o velikom ili šumskom puhu (Myoxus glis), jednom od ukupno četiri vrste puhova u nas, onda ta tvrdnja ne stoji. Ostaje međutim činjenica da postoji određena povezanost sa periodicitetom uroda bukvice i povećanom odnosno smanjenom pojavom puhova (Z. Ca r 1967.) Dakle, ima godina kad su puhovi vrlo rijetki (i kad ih puhari ne love) i godina kad su (preko) brojni i kad pričinjaju osjetljive štete šumskom drveću i nasadima (štete od gulenja kore na smreki). U jesen 1995. lov na puhove trajao je u Gorskom kotaru, točnije na Nakon stanke od gotovo pola stoljeća u Hrvatskoj se ponovo slavi spomendan Sv. Huberta, zaštitnika "sve lovačke svojte". Uspostavom nove samostalne i demokratske nam domovine prva se sveta misa njemu u čast služila u nas u dvorcu grofova Draškovića u Trakošća području Grada Čabra, od 1. listopada do 10. studenog, kad su prvi jači mrazevi natjerali ovog malog glodavca prezimara, oblikom sličnog vjeverici a građom mišu, u podzemne pušine. Kako je bukva bila urodila punim urodom i puhova je bilo više nego obično. Prema podacima dobivenim u Šumariji Gerovo, čije je lugarsko i lovno osoblje vazda prednjačilo u puholovu, na području Grada Čabra prošle je jeseni uhvaćeno 25-30.000 puhova! Lovnici spomenute šumarije Zdenko Č o p i Miljenko Malnar uhvatili su u šumskom predjelu Tisovac, na površini od oko 10 ha, 900 puhova. Rekordan ulov bio im je 120 puhova u jednoj noći kada su (10. X.) svojih 80 postavljenih "škrinjica" uspjeli pregledati tri puta. Imenovani tandem pretprošle je godine imao 6 kg (ljekovite) puhove masti na prođu. Zdenko Čop je sam u jednoj noći u bukovoj šumi kraj planinarskog doma na Platku uhvatio 83 puha, smatrajući to osrednjim ulovom! Prema njegovim riječima puholovac napušta mjesto lova i seli u drugi predjel ako u jednoj noći ne uhvati barem 40 puhova. O izuzetnoj brojnosti puhova prošle jeseni rječito kazuje podatak daje u 40 postavljenih umjetnih duplji Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u predjelu Tri kalići (Šumarija Gerovo) bilo ulovljeno i markirano 110 puhova. Sveti Hubert - zaštitnik lovaca nu 3. studenoga 1990. Od tada blagdan sv. Huberta svake se godine obilježava još svečanije i u gotovo svim našim krajevima. Tako su na svečev blagdan prošle (1995.) godine, prema pisanju lovačkog tiska, euharistijska slavlja održana u crkvi sv. Augustina u Velikoj kod Požege, u Prema podacima iz literature prosječna težina odraslog šumskog puha iznosi oko 180 g. Upravitelj Šumarije Gerovo inž. Josip Malnar uhvatio je u šumskom predjelu Javornica u jesen 1994. puha mužjaka mase 380 g. Družeći se s puharima u jesen 1985. u Smrekovoj Dragi (Šumarija Tršće) među 382 uhvaćena puha utvrdio sam kod četiri puha mase preko 300 g. Njihove su težine iznosile: 305, 312, 320 i 326 g. Dok je danas puh samo gurmanski specijalitet, u prošlosti ovaj je glodavac bio od posebnog značenja u prehrani goranskog stanovništva. "Kod kuće puhove očiste, nakladaju u bačvice, dobro osole i tako troše", zabilježio je u uvodu spomenuti putopisac Dragutin Hire, hvaleći tečnost ispečenog puhova mesa kao "deorum cibus" (hrana bogova). Uhvaćeni puhovi iz Bukove gore, Šumarija Tršće. Najkrupniji primjerak dosegao je masu od 312 g. (Snimio: A. Frković) kapelici sv. Ante u Grabovcu kod Zaboka, u crkvi sv. Jakova i Ane u Dicmu u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u kapelici MB Kraljice Hrvata u Maloj Jazbini kod Samobora, u crkvi sv. Josipa u Dubovcu... Uz čelnike Hrvatskog lovačkog saveza, brojne šumare i lovce već tradicio |