DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 80 <-- 80 --> PDF |
To stablo treba reprezentirati tipičnu morfologiju krošanja za dotično stanište. Posebno je važno istaknuti, a što je rezultat intenzivne diskusije, da referencno stablo može imati veću defolijaciju od 0%. Preporučljivo je načiniti fotografiju tog stabla pri prvoj procjeni. Stanje krošnje tog stabla, kao i svih drugih stabala, podložno je promjenama. Mogu se načiniti i fotografije stabala u različitim klasama defolijacije. Ako referencno stablo ima veću defolijaciju od 0% nije razjašnjeno na osnovi čega se to zaključuje. Raspoloživi foto-vodiči za procjenu krošanja načinjeni su u određenim stojbinskim i sastojinskim uvjetima. Oni ne obuhvaćaju morfološke promjene do kojih dolazi promjenom starosti te varijabilnost uvjetovanu genetskom osnovom. Foto-vodiči više odgovaraju stablima na osami, a daleko manje stablima u sastojinama s većim obrastom. Za procjenu stanja krošanja na trajnim pokusnim plohama izradit će se i metodologija koja će pored procjene defolijacije i transparencije obuhvatiti i vidljive simptome na li- šću i iglicama. U prvom redu radi se o gubitku boje, veličini i deformaciji lišća, oštećenjima od insekata i bolesti i dr. Na osnovi rasprava razradit će se metodologija za procjenu cvatnje, plodonošenja, sekundarnih izbojaka, živica, šteta na deblu i pupovima i dr. Isto vrijedi i za motrenje epifita. Stabla za procjenu moraju se zamijeniti novima, ako je neko od procjenjivanih stabala posječeno ili se ono posušilo. Isto vrijedi za izvaljena stabla te stabla koja su uslijed eksploatacije, vjetroloma ili snijegoloma izgubila preko 50% krošnje. Stabla koja su promijenila socijalni položaj, tj. koja su prešla u Kraftovu klasu 4 i 5 također se zamjenjuju novim. Zaključeno je da metodologiju za procjenu stabala na plohama 16x16 km ne treba mijenjati već samo poboljšati. To se u prvom redu odnosi na utvrđivanje dijela krošnje koji se procjenjuje. Tu može doći do najvećih razlika u rezultatima procjene. Osnovni cilj istraživanja na trajnim plohama je utvrđivanje uzroka propadanja šuma. Za stvaranje baze podataka i njihovu obradu ustrojit će se "Europski centar podataka". To, međutim, ne isključuje obradu i interpretaciju podataka na nacionalnoj razini. U Zagrebu, 22. studenog 1995. Dr. se. Nikola Komlenović, dipl. inž. šum. Krešimir Stimac, dipl. inž. šum. Mjesto održavanja skupa — Savezni institut za šumarstvo i drvnu industriju u Hamburgu |