DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 79     <-- 79 -->        PDF

DEFOLIJACIJA I PROZIRNOST KAO TEMELJNI INDIKATORI


U okviru projekta ICP — Forests
(Međunarodni program suradnje
za procjenu i motrenje učinaka onečišćenja
zraka na šume) održanje sastanak
predstavnika zemalja koje sudjeluju
u ovom projektu od 12—15.
studenoga 1995. u Hamburgu.
Osnovni je cilj sastanka bio pokretanje
istraživanja na trajnim pokusnim
plohama s posebnim naglaskom
na unapređenje metodologije
za procjenu stanja krošanja. Skupu
su bili nazočni sudionici iz 21 zemlje,
te predstavnici Programskog koordinacijskog
centra Zapad, Programskog
koordinacijskog centra
Istok i EU. Razmotrena je ova problematika:


— Selekcija primjernih stabala za
procjenu stanja krošanja i učestalost
procjene,
— Procjenjivana krošnja i morfologija
krošanja,
— Referenčna stabla,
— Procjena defolijacije i/ili transparencije,
— Simptomi na lišću i iglicama,
— Cvatnja, plodonošenje, sekundarni
izbojci, živici,
— Oštećenja od insekata i gljiva,
— Mehanička oštećenja,
— Odumiranje primjernih stabala
i njihova zamjena,
— Daljinska istraživanja,
— Epifiti,
— Strategija daljnjih istraživanja.
Prva dva dana rad seje odvijao u
paralelnim sjednicama gdje se razmatrala
problematika u dijelovima.
Kao rezultat toga proizašao je dokument
koji je razmatran trećeg dana
plenarno.


OŠTEĆENOSTI KROŠANJA


Isti je na toj sjednici bitno izmijenjen
i dopunjen. Na osnovi toga, Programski
koordinacijski centar Zapad
Analizirat će dokumente koji su proizašli
iz rada ovog skupa i dostaviti
ih svim sudionicima.


Poseban amandman predočit će
se na 12. sastanku zemalja koje sudjeluju
u projektu ICP Forest 1—5.
lipnja 1996. u Wageningenu kao i
Komitetu za šumarstvo EU.


Glede broja procjenjivanih stabala
na plohama iz mreže 16x16 km
on se ne bi trebao mijenjati (24 stabla).


Za trajne plohe (razina II) preporuča
se motrenje svih predominantnih,
dominantnih i kodominantnih
stabala (1—3 klasa po Kraftu). Smatra
se da taj broj ne bi trebao biti manji
od 40—50 stabala.


U regularnim sastojinama krošnje
stabala 4. i 5. klase (Kraft) utjecane
su stablima gornje etaže. Iz tog
se razloga ova stabla izostavljaju iz
normalne procjene.


U pravilu se procjena provodi
jednom godišnje. Za većinu vrsta
drveća najpovoljnije vrijeme procjene
je sredina ljeta.


U područjima gdje redovno dolazi
do oštećenja krošanja uslijed
ljetnih suša preporuča se provođenje
procjene u rano ljeto.


Ako se procjenjuje struktura grananja
kod listača, ta se procjena treba
obaviti tijekom zime ili ranog proljeća.


Svako stablo procjenjuje se sa što
više mogućih pravaca, najmanje s
dvije strane, i to sa udaljenosti koja
odgovara visini stabla.


Procjenu trebaju provoditi dva
šumarska stručnjaka koja prolaze re


dovne interkalibracijske seminare. U
protivnom procjena mora podleći
posebnoj kontroli.


Ako se stablo nalazi na osami
procjenjuje se čitava krošnja, počevši
od najdonje žive grane.


Kada na krošnju procjenjivanog
stabla utječu druga stabla iz procjene
se izostavljaju oštećeni dijelovi
krošanja zbog kompeticije, zasjenjeni
dio krošnje, živici, te praznine u
krošnji gdje nikada nije bilo grana.


Posebno opsežne rasprave vođene
su o problematici defolijacije i
transparence. Dok se transparenca,
odnosno prozirnost krošanja može
objektivno procjenjivati, jer je to količina
svjetla koju propušta krošnja,
defolijacija zahtijeva subjektivnu,
daleko složeniju procjenu.


Na skupu je razmatrano čak deset
definicija defolijacije iz kojih su
proizašle tri moguće. Radna grupa
će pokušati dati jednu definiciju koja
će maksimalno uvažiti prijedloge
iznesene u diskusiji.


Većina zemalja smatra da na trajnim
plohama kod procjene treba
odvojiti defolijaciju od prozirnosti
krošanja.


U svezi s defolijacijom i transparencom
dugo se raspravljalo i o referenčnim
stablima. To su standardna,
odnosno kontrolna stabla koja
služe kao temelj procjene.


U Europi postoje lokalna, regionalna
i imaginarna referenčna stabla,
fotografije i dr. Definicija referenčnih
stabala ovisi o metodi koja se
koristi (gubitak lišća ili prozirnost
krošanja).


Referenčno stablo je u stvari najbolje
stablo koje se može pronaći na
samoj plohi ili u okolišu određene
plohe za vrijeme provođenja prve
procjene.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 80     <-- 80 -->        PDF

To stablo treba reprezentirati tipičnu
morfologiju krošanja za dotično
stanište. Posebno je važno istaknuti,
a što je rezultat intenzivne diskusije,
da referencno stablo može
imati veću defolijaciju od 0%. Preporučljivo
je načiniti fotografiju tog
stabla pri prvoj procjeni. Stanje krošnje
tog stabla, kao i svih drugih stabala,
podložno je promjenama. Mogu
se načiniti i fotografije stabala u
različitim klasama defolijacije.


Ako referencno stablo ima veću
defolijaciju od 0% nije razjašnjeno
na osnovi čega se to zaključuje.


Raspoloživi foto-vodiči za procjenu
krošanja načinjeni su u određenim
stojbinskim i sastojinskim uvjetima.
Oni ne obuhvaćaju morfološke
promjene do kojih dolazi promjenom
starosti te varijabilnost uvjetovanu
genetskom osnovom.


Foto-vodiči više odgovaraju stablima
na osami, a daleko manje stablima
u sastojinama s većim obrastom.


Za procjenu stanja krošanja na
trajnim pokusnim plohama izradit će
se i metodologija koja će pored procjene
defolijacije i transparencije
obuhvatiti i vidljive simptome na li-
šću i iglicama.


U prvom redu radi se o gubitku
boje, veličini i deformaciji lišća,
oštećenjima od insekata i bolesti i dr.


Na osnovi rasprava razradit će se
metodologija za procjenu cvatnje,
plodonošenja, sekundarnih izbojaka,
živica, šteta na deblu i pupovima i
dr.


Isto vrijedi i za motrenje epifita.
Stabla za procjenu moraju se zamijeniti
novima, ako je neko od procjenjivanih
stabala posječeno ili se
ono posušilo.
Isto vrijedi za izvaljena stabla te
stabla koja su uslijed eksploatacije,
vjetroloma ili snijegoloma izgubila
preko 50% krošnje.
Stabla koja su promijenila socijalni
položaj, tj. koja su prešla u


Kraftovu klasu 4 i 5 također se zamjenjuju
novim.


Zaključeno je da metodologiju za
procjenu stabala na plohama 16x16
km ne treba mijenjati već samo poboljšati.


To se u prvom redu odnosi na
utvrđivanje dijela krošnje koji se
procjenjuje. Tu može doći do najvećih
razlika u rezultatima procjene.


Osnovni cilj istraživanja na trajnim
plohama je utvrđivanje uzroka
propadanja šuma. Za stvaranje baze
podataka i njihovu obradu ustrojit će
se "Europski centar podataka". To,
međutim, ne isključuje obradu i interpretaciju
podataka na nacionalnoj
razini.


U Zagrebu, 22. studenog 1995.


Dr. se. Nikola Komlenović,
dipl. inž. šum.
Krešimir Stimac, dipl. inž. šum.


Mjesto održavanja skupa — Savezni institut za šumarstvo i drvnu industriju u Hamburgu