DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 79 <-- 79 --> PDF |
DEFOLIJACIJA I PROZIRNOST KAO TEMELJNI INDIKATORI U okviru projekta ICP — Forests (Međunarodni program suradnje za procjenu i motrenje učinaka onečišćenja zraka na šume) održanje sastanak predstavnika zemalja koje sudjeluju u ovom projektu od 12—15. studenoga 1995. u Hamburgu. Osnovni je cilj sastanka bio pokretanje istraživanja na trajnim pokusnim plohama s posebnim naglaskom na unapređenje metodologije za procjenu stanja krošanja. Skupu su bili nazočni sudionici iz 21 zemlje, te predstavnici Programskog koordinacijskog centra Zapad, Programskog koordinacijskog centra Istok i EU. Razmotrena je ova problematika: — Selekcija primjernih stabala za procjenu stanja krošanja i učestalost procjene, — Procjenjivana krošnja i morfologija krošanja, — Referenčna stabla, — Procjena defolijacije i/ili transparencije, — Simptomi na lišću i iglicama, — Cvatnja, plodonošenje, sekundarni izbojci, živici, — Oštećenja od insekata i gljiva, — Mehanička oštećenja, — Odumiranje primjernih stabala i njihova zamjena, — Daljinska istraživanja, — Epifiti, — Strategija daljnjih istraživanja. Prva dva dana rad seje odvijao u paralelnim sjednicama gdje se razmatrala problematika u dijelovima. Kao rezultat toga proizašao je dokument koji je razmatran trećeg dana plenarno. OŠTEĆENOSTI KROŠANJA Isti je na toj sjednici bitno izmijenjen i dopunjen. Na osnovi toga, Programski koordinacijski centar Zapad Analizirat će dokumente koji su proizašli iz rada ovog skupa i dostaviti ih svim sudionicima. Poseban amandman predočit će se na 12. sastanku zemalja koje sudjeluju u projektu ICP Forest 1—5. lipnja 1996. u Wageningenu kao i Komitetu za šumarstvo EU. Glede broja procjenjivanih stabala na plohama iz mreže 16x16 km on se ne bi trebao mijenjati (24 stabla). Za trajne plohe (razina II) preporuča se motrenje svih predominantnih, dominantnih i kodominantnih stabala (1—3 klasa po Kraftu). Smatra se da taj broj ne bi trebao biti manji od 40—50 stabala. U regularnim sastojinama krošnje stabala 4. i 5. klase (Kraft) utjecane su stablima gornje etaže. Iz tog se razloga ova stabla izostavljaju iz normalne procjene. U pravilu se procjena provodi jednom godišnje. Za većinu vrsta drveća najpovoljnije vrijeme procjene je sredina ljeta. U područjima gdje redovno dolazi do oštećenja krošanja uslijed ljetnih suša preporuča se provođenje procjene u rano ljeto. Ako se procjenjuje struktura grananja kod listača, ta se procjena treba obaviti tijekom zime ili ranog proljeća. Svako stablo procjenjuje se sa što više mogućih pravaca, najmanje s dvije strane, i to sa udaljenosti koja odgovara visini stabla. Procjenu trebaju provoditi dva šumarska stručnjaka koja prolaze re dovne interkalibracijske seminare. U protivnom procjena mora podleći posebnoj kontroli. Ako se stablo nalazi na osami procjenjuje se čitava krošnja, počevši od najdonje žive grane. Kada na krošnju procjenjivanog stabla utječu druga stabla iz procjene se izostavljaju oštećeni dijelovi krošanja zbog kompeticije, zasjenjeni dio krošnje, živici, te praznine u krošnji gdje nikada nije bilo grana. Posebno opsežne rasprave vođene su o problematici defolijacije i transparence. Dok se transparenca, odnosno prozirnost krošanja može objektivno procjenjivati, jer je to količina svjetla koju propušta krošnja, defolijacija zahtijeva subjektivnu, daleko složeniju procjenu. Na skupu je razmatrano čak deset definicija defolijacije iz kojih su proizašle tri moguće. Radna grupa će pokušati dati jednu definiciju koja će maksimalno uvažiti prijedloge iznesene u diskusiji. Većina zemalja smatra da na trajnim plohama kod procjene treba odvojiti defolijaciju od prozirnosti krošanja. U svezi s defolijacijom i transparencom dugo se raspravljalo i o referenčnim stablima. To su standardna, odnosno kontrolna stabla koja služe kao temelj procjene. U Europi postoje lokalna, regionalna i imaginarna referenčna stabla, fotografije i dr. Definicija referenčnih stabala ovisi o metodi koja se koristi (gubitak lišća ili prozirnost krošanja). Referenčno stablo je u stvari najbolje stablo koje se može pronaći na samoj plohi ili u okolišu određene plohe za vrijeme provođenja prve procjene. |