DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 78 <-- 78 --> PDF |
jica, obrana od poplava, uređenje hidromelioracijskih sustava odvodnje i dr. Ljudske intervencije u okoliš treba izvoditi na način da se u najvećoj mogućoj mjeri poštuju prirodne osobitosti i zakonitosti. - Šuma utječe vrlo značajno na veličinu koeficijenta površinskog otjecanja. Površinsko se otjecanje utoliko smanjuje, ukoliko je bogatiji biljni pokrivač. Dobro gospodarenje šumama obagaćuje biljni pokrivač Zemlje, umanjuje koeficijent površinskog otjecanja, sprečava eroziju tla, povećava upojnu moć tla i dobro opskrbljuje podzemne vodonosnike, te tako štiti i obogaćuje vodne resurse. - U svrhu prihvaćanja koncepta održivog razvoja i integralnog gospodarenja vodama, Republika Hrvatska prihvatila je dokumente pod naslovom AGENDA 21-Konferencija Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju, koji određuju obveze zemalja članica Ujedinjenih naroda glede zaštite okoliša i prirodnih resursa. Prihvatila je također i druge međunarodne i regionalne konvencije (Dunavska i Barcelonska) čije poštivanje i provođenje zahtijeva značajnu koordiniranu aktivnost. - Integralni pristup gospodarenju vodama traži pripadnu zakonsku regulativu, a kompleksnost mnogih pitanja u svezi s takvim pristupom zahtijeva sustavni prilaz rješavanju vodnogospodarskih problema. - Izobrazba znanstvenika i stručnjaka u duhu koncepta održivog razvoja od strateškog je značenja za razradu tog koncepta u domeni upravljanja vodama. 3. Raznolikost flore i faune, njihova zaštita i korištenje - Bogatstvo i raznolikost flore i faune Hrvatske u kopnenim i slatkovodnim ekosustavima je posljedica biogeneze cenoza u postglacijalnoj epohi. Zbog povoljnih klimatskih uvjeta i geološke raznolikosti hrvatska flora i fauna odlikuje se velikim brojem tercijarnih i glacijalnih relikata. U povijesti istraživanja floristčkih i faunističkih znamenitosi našega državnog teritorija stupanj istraženosti proporcionalan je finacijskom ulaganju, a to znači Hrvatska nema u potpunosti izraženu floru i faunu i geografske areale rasprostranjenja pojedinih njezinih elemenata. - Različiti oblici civilizacijskih aktivnosti ugrožavaju floristički i faunistički biodiverzitet i genetski fond. Da bismo u potpunosti mogli provoditi mjere ekološke zaštite okoliša, detaljno poznavanje rasprostranjenja, ekoloških osobitosti te strukture kopnenih i slatkovodnih cenoza, je "conditio sine qua non". To znači da se mora stvoriti povoljno ozračenje za fundamentalni znanstvenoistraživački rad u području funističkih i florističkih istraživanja. - Zbog nasljeđene neučinkovitosti zaštite biološke raznolikosti, a strateškog opredjeljena da zadržimo sadašnji njen visoki stupanj, primjerice zbog budućnosti turizma Hrvatske, potrebno je osnovati zajedničko MINISTARSTVO ZAŠTITE PRIRODE I OKOLIŠA. - U Hrvatskoj je potrebno učinkovito zaštititi močvarna staništa, tresetišta, livadne zajednice pijesaka te livade i rudine pretplaninskog pojasa. - Potrebno je dati prednost fundamentalnim istraživanjima te monitoringu dosad zapostavljenih krških ekosustava, osobito jadranskim otocima, sredozemnim planinama (posebno Velebitu i Biokovu), krškom podzemlju, rijekama Korani, Krki, Cetini, Vrlici, Neretvi, Mirni i Baćinskim jezerima. Održati biološku raznolikost u dva, po broju kralješnjaka najbogatija šumska ekosustava: šumama hrasta lužnjaka (panonsko područje i Motovunska šuma) i gorskim šumama bukve te bukve i jele. 4. Ostali ekološki pogledi - Za uže i šire područje Nacionalnog parka "Plitvička jezera" potrebno je znanstveno utvrditi koje površinske i podzemne vode s pripadajućim šumskim područjima treba staviti pod režim potpune zaštite od gospodarskog sirovinskog korištenja i svakoga oblika onečišćenja. Zahvati u šumskim ekosustavima Nacionalnoga parka bili bi dopušteni samo u skladu sa znanstvenim revidirnim Programom gospodarenja šumama. Zbog izuzetne znanstvene vrijednosti prašume Čorkova uvala i prema novijim saznanjima šumarske znanosti potrebno je proširiti današnje granice prašume i obnoviti sustavna istraživanja na postojećim trajnim pokusnim plohama. Zbog sveobuhvatne zaštite Plitvičkih jezera nužno je na siguran i kvalitetan način riješti vodoopskrbu, a naročito odvodnju otpadnih voda. - Zdravstvena ekologija (Environmental health) ili zdrav okoliš, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji uključuje i neposredne patološke učinke kemikalija, zračenja i nekih bioloških čimbenika i često učinke na zdravlje i blagostanje, široko uzeto, prirodu, psihologiju, socijalno i estetsko okružje u kojemu su uključene i opskrba vodom i sanitacija. Zdravlje nije samo odsutnost bolesti-prisutnost blagostanja i kakvoća života jednako je važna. Povezanost kakvoće pitke vode te bolesti i smrti uzrokovanih pijenjem vode mora biti načinjena analizom zdravlja i voda za piće uz pomoć zdravstvene statistike. Na europskoj razini su vrlo značajni izravni ekološko-zdravstveni problemi u slivu Dunava što se, kako radi Dunava te naše Save i Drave odnose i na Hrvatsku. To su: a) bolesti uzrokovane bakterijama i virusima u vodi za piće koje se češće događaju u većini zemalja u području Dunava nego u drugim zapadnoeuropskim zemljama; b) Methaeglobinemia koja se nalazi prije svega u seoskim područjima mnogih podunavskih zemalja; c) Izgrađenost vodoopskrbne mreže je slaba u seoskim područjima mnogih podunavskih država. Oslanjanje na plitke podzemne vode ili površinske vode predstavlja ozbiljan zdravstveni problem i rizik u takvim krajevima. Prof. dr. se. Branimir Prpić |