DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 77 <-- 77 --> PDF |
odnosno sklopom šume, neposredno utječe na oborine u vidu intercepcije, transpiracije, evaporacije, perkolacije i površinskog otjecanja vode u šumi. Formiranje preborne strukture putem uzgojnih radova u prebornoj šumi poboljšavamo hidrološku funkciju šuma, što se posebno odražava na momentalnu vlažnost tla. - Radi izbjegavanja nepovoljnog učinka prilikom pomlađivanja regularnih bukovih šuma, prirodno pomaladivanje je nužno provoditi na malim površinama s dugim pomladnim razdobljem. - Posljedice "umiranja šuma" koje su redovito obilježene prekidanjem sklopa potrebno je odmah sanirati kako bi se otklonio nepovoljan utjecaj ove pojave u smislu smanjenje hidrološke funkcije šume. Zbog spriječavanja emisija štetnih tvari i njihove imisije u šume kao i druge prostore potrebno je napraviti cjeloviti katastar onešišćivača zraka, vode i tla te sustavnim mjerama zakonske regulative ostvariti postupno smanjenje onečišćenja i trovanja ukupnog okoliša. - Nužno je podvrći analizi sve vodotehničke zahvate u nizinskim šumama Posavine, Podravine, i Pokuplja te prići izradi programa zaustavljanja daljnjega isušivanja kao i zamočvarivanja šumskih staništa što značajno smanjuje hidrološku funkciju nizinskih šuma. - U priobalnim šumama koje su izložene šumskim požarima potrebno je provoditi propisane preventivne i represivne mjere radi ublažavanja posljedica nepovoljnoga utjecaja šumskih požara na hidrološke prilike mediteranskoga prostora. - Prilikom iskorišćivanja šuma nije dozvoljeno oštetiti šumsko tlo izvoznim putevima i vlakama jer to može izazvati najteže oblike akvatične erozije. Kod obnove šuma potrebno je primijeniti uzgojne mjere koje najmanje izlažu šumsko tlo akvatičnoj i eolskoj eroziji. - Skup daje potporu prijedlogu da se pristupi organiziranoj i cjelovitoj zaštiti tala koja uključuje tri područja aktivnosti: Inventarizaciju stanja Trajno motrenje (monitoring) Informacijski sustav tala. Preduvjet djelovanja zaštite tla je standardizacija metoda istraživanja, od inventarizacije stanja do informacijskog sustava, najprije na državnoj, zatim na razini regionalnih međudržavnih asocijacija i na razini kontinenata. Prema raspoloživim podacima, tla Hrvatske su u srazmjerno povoljnom stanju. Odvodnja cijevnom drenažom izvršena je na samo oko 200 000 ha, što je daleko ispod potreba. Uvažavajući negativna iskustva zemalja s razvijenom poljoprivredom predlažemo da se izvrši preispitivanje koncepta odvodnje koji je u nas prakticiran. To se osobito odnosi na privođenje kulturi teškim, vertičnih, močvarnih tala, za koje doduše postoje rješenja, ali uz trajni rizik u fazi korištenja, a danas su prirodna staništa, vrlo bogate flore i faune, odnosno divljači, napose ornitofaune. Držimo da teška, amfiglejna, vertična tla, koja su inače marginalna sa stajališta korištenja u poljoprivredi, a predstavljaju prirodne "tampon zone" prema šumskim ekosustavima osobite vrijednosti kao što su šume hrasta lužnjaka, valja zadržati u primarnome načinu korištenja i izbjegavati sve zahvate koji mogu dovesti u pitanje, inače osjetljivu ravnotežu u tim ekosustavima. S odvodnojm tala treba nastaviti, ali se pri tome orijentirati na tla koja se već koriste u orančinoj proizvodnji kao što su planosoli i glejna tla. - Na proces imisijske acidifikacije šumskih tala i drveće možemo utjecati jedino zaustavljanjem emisija stoje vrlo složen postupak koji se postupno rješava na međunarodnoj razini. Uz imisijsku acidifikaciju povezano je i ispiranje bazičnih kationa (Ca2+, Mg2+, K+ i dr.) s asimilacijske površine drveća. Moramo, međutim utjecati na tlo i pomoći šumskom drveću u obrambenim mehanizmima smanivanjem kiselosti, odnosno dodavanjem nedostatnih hranjiva tlu. Klasična kalcifikacija koja se primjenjuje radi smanjenja kiselosti u šumama nije dobro rješenje budući da uzrokuje mnoge negativne učinke u tlu. Dolazi do promjene u mikrobiološkoj aktivnosti, povećava se učinak nitrifikacije i oslobađaju kompleksno vezane teške kovine (Pb, Cd, Cu, Zn i dr.) koje se ispiru i dolaze u podzemne vode, kao i NO? koji toksično djeluje u ciklusu prehrane bilja. Unošenjem prirodnih mineralnih supstrata koji imaju ion-izmjenjivačka svojstva mogu se regulirati toksični kationi i anioni, koji se oslobađaju promjenama pH vrijednost tla, npr. Al3+, Mn2+, Fe2+, Zn2+ i druge teške kovine, te nitrati (NO3-) i NH4+. 2. Gospodarenje vodama, njihova zaštita i korištenje - Gospodarenje vodama nastoji uravnotežiti različite interese za vodom i osigurati optimalno korištenje raspoložive količine vode. Integralno gospodarenje vodom uključuje istraživanje vodnih resursa, potencijalno korištenje vode i moguće učinke na okoliš. Zaštita, povećanje i obnova kakvoće vode su načela koja mora zadovoljiti sustav integralnog gospodarenja vodama. Takav način gospodarenja vodama omogućuje egzistencijalnu ulogu vode, uzimajući u obzir sve kompleksne interese, kao i količinske, kakvostne i prostorne odnose vodnih resursa. - Po količini vode Hrvatska se svrstava u zemlje bogate vodom. Ukupna količina vode u Hrvatskoj procjenjuje se na iznos od 45,23 km´godišnje, pa raspoloživa količina vode po stanovniku iznosi 9.454 m3 godišnje. - Voda i tlo međusobno su povezani mnogim prirodnim procesima i gospodarskim interesima, te ih zbog toga treba promatrati zajedno. Integralni pristup rješavanju problema vezanih uz vodu i tlo nužan je kod razrade i provedbe koncepta, održivog razvoja. U svrhu očuvanja poljoprivrednog, šumskog i ostalog tla potrebni su radovi za zaštitu od erozije tla, uređenje bu |