DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 76 <-- 76 --> PDF |
nas Gradskom zavodu za izgradnju grada. 2.9. Sastavni dio sadržaja su i fotografije (u boji) na vanjskim stranicama omotnog lista. Na prednjoj stranici u gornjoj polovici efektna je fotografija zagrebačke katedrale snimljene u sjeni krošanja stabala u nadbiskupskom parku ili parku Ribnjak. Druga polovica stranice predočuje zgradu Hrvatskog narodnog kazališta s dijelom cvjetnog partera. Na zadnjoj stranici fotografija je pod naslovom "Uspomena na posjet Arboretumu Trsteno - 1983", spomenik iz 1925. godine podignut prigodom proslave 1000 - godišnjeg hrvatskog kraljevstva, odnosno krunidbe kralja Tomislava. 3. "Hortikultura" je već drugu godinu izašla ustvari kao godišnjak, što ukazuje na poteškoće koje otežavaju njezino izlaženje. "Hortikultura" je zapravo izdanak iz panja časopisa "Naš vrt", koji je počeo izlaziti 1934. godine, a šezdesetih godina je spala na životarenje s tendencijom prestanka. Tada je inž. Petar Matković proveo "pomladnu sječu" (resurekciju) i uspio "Naš vrt" zamijeniti "Hortikulturom". "Časopis je izlazio godišnje u četiri sveska, a tempo izlaženja pojedinih brojeva ovisio je, kako mi svojedobno reče, (v. nekrologom u Šum. listu 1989. br. 9-10), o pribavljenim novčanim sredstvima". Iz istog razloga boluje i današnja "Hortikultura". Lijek? Sponzori. Ta koliko je hortikulturnih poduzeća danas u Hrvatskoj! Vodstvo bi mogao preuzeti "Zrinjevac" koji je ionako "stanodavac Hortikulturi". Još nešto. Povećanje naklade, a time i pojeftinjenja pojedinog broja, postiglo bi se ako bi Hortikultura imala više tekstova za neposrednu primjenu, kao što su u ovom broju P. Šolića i A. Šiftara. Time bi se, bez sumnje, poboljšala i situacija, npr., u splitskim kućnim parkovima, koji su danas većinom zapušteni (Dipl. inž. Dražen Grgurić na II. programu Radio Zagreba dne 29. kolovoza 1994. godine). Oskar Piškorić ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O ŠUMAMA, VODAMA I BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTI Od 11. do 13. studenoga 1995. održana je u Zagrebu Međunarodna konferencija pod naslovom: "ŠUMSKO I VODNO BOGATSTVO I RAZNOLIKOST FLORE I FAUNE U EUROPI I HRVATSKOJ". Taj znanstveni skup bio je najavljen u "Šumarskom listu" 7-8/1995. Na skupu je zapažena značajna nazočnost šumarskih stručnjaka zatim vodoprivrednih stručnjaka i prirodoslovaca. Skup su organizirali Hrvatska paneuropska unija, Hrvatsko šumarsko društvo, PPP "Lijepa naša", Hrvatsko društvo za zaštitu voda, Hrvatsko ekološko društvo, J.P. "Hrvatske šume", JV.P. "Hrvatska vodoprivreda", Geothe Institut Zagreb i Komitet M.A.B. za Hrvatsku. Pokrovitelji su bili Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i Državna uprava za vode. Uz znanstvenike Šumarskog fakulteta, Građevinskoga fakulteta, Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na Međunarodnoj konferenciji sudjelovali su znanstvenici iz Njemačke, Slovačke i Češke. Skupu je bila nazočna i pozdravila ga gospoda Ursula Schleicher, podpredsjednica Europske unije i Europskoga odbora za zaštitu okoliša. Ovaj zanimljiv ekološki potreban i vrlo suvremen skup u odnosu na svjetska kretanja u zaštiti okoliša i zaštiti prirode, odvijao se plenarno u ovim skupinama: 1. Uloga šuma u hidrologiji prostora, 2. Gospodarenje vodama, njihova zaštita i korištenje, 3. Raznolikost flore i faune i njihova zaštita i 4. Ostali ekološki pogledi. Referati su izloženi 11. i 13. studenoga, a drugi dan 12. studenoga 1995., obavljen je obilazak u "Oluji" oslobođenoga Nacionalnog parka "Plitvička jezera". Tom prilikom je grupa znanstvenika izložila hidrološku, geološko-litološku, šumarsku i faunističku problematiku Parka poslije njegova oslobađanja. Na kraju Međunarodne konferencije izabran je odbor za zaključke u koji su ušli: doc. dr. se. Paula Durbešić, prof. dr. se. Slavko Matić, prof. dr. se. Josip Marušić, prof, dr. se. Josip Petreš, dr. se. Nikola Tvrtković, prof. dr. se. Ivan Šugar, prof. dr. se. Draško Šerman, dr. se. Srećko Božičević, prof. dr. se. Mislav Ježić i prof. dr. se. Branimir Prpić, predsjednik. Odbor za zaključke je na osnovi iznesenih referata i rasprava donijeo ove zaključke po skupinama: 1. Uloga šuma u hidrologiji prostora - Šume vrlo učinkovito reguliraju vodne odnose. Šuma zadržava vodu i postupično je ispušta u podzemlje, izvorišta i vodotoke. Procjedivanjem kroz šumsko tlo voda postaje pitka. - Uzgojni zahvati imaju odlučujuću ulogu u formiranju kako pre- borne tako i regularne strukture, koja utječe na hidrološku funkciju šuma. Horizontalna i vertikalna struktura posebno obilježena s horizontalnom projekcijom krošanja, |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 77 <-- 77 --> PDF |
odnosno sklopom šume, neposredno utječe na oborine u vidu intercepcije, transpiracije, evaporacije, perkolacije i površinskog otjecanja vode u šumi. Formiranje preborne strukture putem uzgojnih radova u prebornoj šumi poboljšavamo hidrološku funkciju šuma, što se posebno odražava na momentalnu vlažnost tla. - Radi izbjegavanja nepovoljnog učinka prilikom pomlađivanja regularnih bukovih šuma, prirodno pomaladivanje je nužno provoditi na malim površinama s dugim pomladnim razdobljem. - Posljedice "umiranja šuma" koje su redovito obilježene prekidanjem sklopa potrebno je odmah sanirati kako bi se otklonio nepovoljan utjecaj ove pojave u smislu smanjenje hidrološke funkcije šume. Zbog spriječavanja emisija štetnih tvari i njihove imisije u šume kao i druge prostore potrebno je napraviti cjeloviti katastar onešišćivača zraka, vode i tla te sustavnim mjerama zakonske regulative ostvariti postupno smanjenje onečišćenja i trovanja ukupnog okoliša. - Nužno je podvrći analizi sve vodotehničke zahvate u nizinskim šumama Posavine, Podravine, i Pokuplja te prići izradi programa zaustavljanja daljnjega isušivanja kao i zamočvarivanja šumskih staništa što značajno smanjuje hidrološku funkciju nizinskih šuma. - U priobalnim šumama koje su izložene šumskim požarima potrebno je provoditi propisane preventivne i represivne mjere radi ublažavanja posljedica nepovoljnoga utjecaja šumskih požara na hidrološke prilike mediteranskoga prostora. - Prilikom iskorišćivanja šuma nije dozvoljeno oštetiti šumsko tlo izvoznim putevima i vlakama jer to može izazvati najteže oblike akvatične erozije. Kod obnove šuma potrebno je primijeniti uzgojne mjere koje najmanje izlažu šumsko tlo akvatičnoj i eolskoj eroziji. - Skup daje potporu prijedlogu da se pristupi organiziranoj i cjelovitoj zaštiti tala koja uključuje tri područja aktivnosti: Inventarizaciju stanja Trajno motrenje (monitoring) Informacijski sustav tala. Preduvjet djelovanja zaštite tla je standardizacija metoda istraživanja, od inventarizacije stanja do informacijskog sustava, najprije na državnoj, zatim na razini regionalnih međudržavnih asocijacija i na razini kontinenata. Prema raspoloživim podacima, tla Hrvatske su u srazmjerno povoljnom stanju. Odvodnja cijevnom drenažom izvršena je na samo oko 200 000 ha, što je daleko ispod potreba. Uvažavajući negativna iskustva zemalja s razvijenom poljoprivredom predlažemo da se izvrši preispitivanje koncepta odvodnje koji je u nas prakticiran. To se osobito odnosi na privođenje kulturi teškim, vertičnih, močvarnih tala, za koje doduše postoje rješenja, ali uz trajni rizik u fazi korištenja, a danas su prirodna staništa, vrlo bogate flore i faune, odnosno divljači, napose ornitofaune. Držimo da teška, amfiglejna, vertična tla, koja su inače marginalna sa stajališta korištenja u poljoprivredi, a predstavljaju prirodne "tampon zone" prema šumskim ekosustavima osobite vrijednosti kao što su šume hrasta lužnjaka, valja zadržati u primarnome načinu korištenja i izbjegavati sve zahvate koji mogu dovesti u pitanje, inače osjetljivu ravnotežu u tim ekosustavima. S odvodnojm tala treba nastaviti, ali se pri tome orijentirati na tla koja se već koriste u orančinoj proizvodnji kao što su planosoli i glejna tla. - Na proces imisijske acidifikacije šumskih tala i drveće možemo utjecati jedino zaustavljanjem emisija stoje vrlo složen postupak koji se postupno rješava na međunarodnoj razini. Uz imisijsku acidifikaciju povezano je i ispiranje bazičnih kationa (Ca2+, Mg2+, K+ i dr.) s asimilacijske površine drveća. Moramo, međutim utjecati na tlo i pomoći šumskom drveću u obrambenim mehanizmima smanivanjem kiselosti, odnosno dodavanjem nedostatnih hranjiva tlu. Klasična kalcifikacija koja se primjenjuje radi smanjenja kiselosti u šumama nije dobro rješenje budući da uzrokuje mnoge negativne učinke u tlu. Dolazi do promjene u mikrobiološkoj aktivnosti, povećava se učinak nitrifikacije i oslobađaju kompleksno vezane teške kovine (Pb, Cd, Cu, Zn i dr.) koje se ispiru i dolaze u podzemne vode, kao i NO? koji toksično djeluje u ciklusu prehrane bilja. Unošenjem prirodnih mineralnih supstrata koji imaju ion-izmjenjivačka svojstva mogu se regulirati toksični kationi i anioni, koji se oslobađaju promjenama pH vrijednost tla, npr. Al3+, Mn2+, Fe2+, Zn2+ i druge teške kovine, te nitrati (NO3-) i NH4+. 2. Gospodarenje vodama, njihova zaštita i korištenje - Gospodarenje vodama nastoji uravnotežiti različite interese za vodom i osigurati optimalno korištenje raspoložive količine vode. Integralno gospodarenje vodom uključuje istraživanje vodnih resursa, potencijalno korištenje vode i moguće učinke na okoliš. Zaštita, povećanje i obnova kakvoće vode su načela koja mora zadovoljiti sustav integralnog gospodarenja vodama. Takav način gospodarenja vodama omogućuje egzistencijalnu ulogu vode, uzimajući u obzir sve kompleksne interese, kao i količinske, kakvostne i prostorne odnose vodnih resursa. - Po količini vode Hrvatska se svrstava u zemlje bogate vodom. Ukupna količina vode u Hrvatskoj procjenjuje se na iznos od 45,23 km´godišnje, pa raspoloživa količina vode po stanovniku iznosi 9.454 m3 godišnje. - Voda i tlo međusobno su povezani mnogim prirodnim procesima i gospodarskim interesima, te ih zbog toga treba promatrati zajedno. Integralni pristup rješavanju problema vezanih uz vodu i tlo nužan je kod razrade i provedbe koncepta, održivog razvoja. U svrhu očuvanja poljoprivrednog, šumskog i ostalog tla potrebni su radovi za zaštitu od erozije tla, uređenje bu |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 78 <-- 78 --> PDF |
jica, obrana od poplava, uređenje hidromelioracijskih sustava odvodnje i dr. Ljudske intervencije u okoliš treba izvoditi na način da se u najvećoj mogućoj mjeri poštuju prirodne osobitosti i zakonitosti. - Šuma utječe vrlo značajno na veličinu koeficijenta površinskog otjecanja. Površinsko se otjecanje utoliko smanjuje, ukoliko je bogatiji biljni pokrivač. Dobro gospodarenje šumama obagaćuje biljni pokrivač Zemlje, umanjuje koeficijent površinskog otjecanja, sprečava eroziju tla, povećava upojnu moć tla i dobro opskrbljuje podzemne vodonosnike, te tako štiti i obogaćuje vodne resurse. - U svrhu prihvaćanja koncepta održivog razvoja i integralnog gospodarenja vodama, Republika Hrvatska prihvatila je dokumente pod naslovom AGENDA 21-Konferencija Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju, koji određuju obveze zemalja članica Ujedinjenih naroda glede zaštite okoliša i prirodnih resursa. Prihvatila je također i druge međunarodne i regionalne konvencije (Dunavska i Barcelonska) čije poštivanje i provođenje zahtijeva značajnu koordiniranu aktivnost. - Integralni pristup gospodarenju vodama traži pripadnu zakonsku regulativu, a kompleksnost mnogih pitanja u svezi s takvim pristupom zahtijeva sustavni prilaz rješavanju vodnogospodarskih problema. - Izobrazba znanstvenika i stručnjaka u duhu koncepta održivog razvoja od strateškog je značenja za razradu tog koncepta u domeni upravljanja vodama. 3. Raznolikost flore i faune, njihova zaštita i korištenje - Bogatstvo i raznolikost flore i faune Hrvatske u kopnenim i slatkovodnim ekosustavima je posljedica biogeneze cenoza u postglacijalnoj epohi. Zbog povoljnih klimatskih uvjeta i geološke raznolikosti hrvatska flora i fauna odlikuje se velikim brojem tercijarnih i glacijalnih relikata. U povijesti istraživanja floristčkih i faunističkih znamenitosi našega državnog teritorija stupanj istraženosti proporcionalan je finacijskom ulaganju, a to znači Hrvatska nema u potpunosti izraženu floru i faunu i geografske areale rasprostranjenja pojedinih njezinih elemenata. - Različiti oblici civilizacijskih aktivnosti ugrožavaju floristički i faunistički biodiverzitet i genetski fond. Da bismo u potpunosti mogli provoditi mjere ekološke zaštite okoliša, detaljno poznavanje rasprostranjenja, ekoloških osobitosti te strukture kopnenih i slatkovodnih cenoza, je "conditio sine qua non". To znači da se mora stvoriti povoljno ozračenje za fundamentalni znanstvenoistraživački rad u području funističkih i florističkih istraživanja. - Zbog nasljeđene neučinkovitosti zaštite biološke raznolikosti, a strateškog opredjeljena da zadržimo sadašnji njen visoki stupanj, primjerice zbog budućnosti turizma Hrvatske, potrebno je osnovati zajedničko MINISTARSTVO ZAŠTITE PRIRODE I OKOLIŠA. - U Hrvatskoj je potrebno učinkovito zaštititi močvarna staništa, tresetišta, livadne zajednice pijesaka te livade i rudine pretplaninskog pojasa. - Potrebno je dati prednost fundamentalnim istraživanjima te monitoringu dosad zapostavljenih krških ekosustava, osobito jadranskim otocima, sredozemnim planinama (posebno Velebitu i Biokovu), krškom podzemlju, rijekama Korani, Krki, Cetini, Vrlici, Neretvi, Mirni i Baćinskim jezerima. Održati biološku raznolikost u dva, po broju kralješnjaka najbogatija šumska ekosustava: šumama hrasta lužnjaka (panonsko područje i Motovunska šuma) i gorskim šumama bukve te bukve i jele. 4. Ostali ekološki pogledi - Za uže i šire područje Nacionalnog parka "Plitvička jezera" potrebno je znanstveno utvrditi koje površinske i podzemne vode s pripadajućim šumskim područjima treba staviti pod režim potpune zaštite od gospodarskog sirovinskog korištenja i svakoga oblika onečišćenja. Zahvati u šumskim ekosustavima Nacionalnoga parka bili bi dopušteni samo u skladu sa znanstvenim revidirnim Programom gospodarenja šumama. Zbog izuzetne znanstvene vrijednosti prašume Čorkova uvala i prema novijim saznanjima šumarske znanosti potrebno je proširiti današnje granice prašume i obnoviti sustavna istraživanja na postojećim trajnim pokusnim plohama. Zbog sveobuhvatne zaštite Plitvičkih jezera nužno je na siguran i kvalitetan način riješti vodoopskrbu, a naročito odvodnju otpadnih voda. - Zdravstvena ekologija (Environmental health) ili zdrav okoliš, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji uključuje i neposredne patološke učinke kemikalija, zračenja i nekih bioloških čimbenika i često učinke na zdravlje i blagostanje, široko uzeto, prirodu, psihologiju, socijalno i estetsko okružje u kojemu su uključene i opskrba vodom i sanitacija. Zdravlje nije samo odsutnost bolesti-prisutnost blagostanja i kakvoća života jednako je važna. Povezanost kakvoće pitke vode te bolesti i smrti uzrokovanih pijenjem vode mora biti načinjena analizom zdravlja i voda za piće uz pomoć zdravstvene statistike. Na europskoj razini su vrlo značajni izravni ekološko-zdravstveni problemi u slivu Dunava što se, kako radi Dunava te naše Save i Drave odnose i na Hrvatsku. To su: a) bolesti uzrokovane bakterijama i virusima u vodi za piće koje se češće događaju u većini zemalja u području Dunava nego u drugim zapadnoeuropskim zemljama; b) Methaeglobinemia koja se nalazi prije svega u seoskim područjima mnogih podunavskih zemalja; c) Izgrađenost vodoopskrbne mreže je slaba u seoskim područjima mnogih podunavskih država. Oslanjanje na plitke podzemne vode ili površinske vode predstavlja ozbiljan zdravstveni problem i rizik u takvim krajevima. Prof. dr. se. Branimir Prpić |