DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 76 <-- 76 --> PDF |
nas Gradskom zavodu za izgradnju grada. 2.9. Sastavni dio sadržaja su i fotografije (u boji) na vanjskim stranicama omotnog lista. Na prednjoj stranici u gornjoj polovici efektna je fotografija zagrebačke katedrale snimljene u sjeni krošanja stabala u nadbiskupskom parku ili parku Ribnjak. Druga polovica stranice predočuje zgradu Hrvatskog narodnog kazališta s dijelom cvjetnog partera. Na zadnjoj stranici fotografija je pod naslovom "Uspomena na posjet Arboretumu Trsteno - 1983", spomenik iz 1925. godine podignut prigodom proslave 1000 - godišnjeg hrvatskog kraljevstva, odnosno krunidbe kralja Tomislava. 3. "Hortikultura" je već drugu godinu izašla ustvari kao godišnjak, što ukazuje na poteškoće koje otežavaju njezino izlaženje. "Hortikultura" je zapravo izdanak iz panja časopisa "Naš vrt", koji je počeo izlaziti 1934. godine, a šezdesetih godina je spala na životarenje s tendencijom prestanka. Tada je inž. Petar Matković proveo "pomladnu sječu" (resurekciju) i uspio "Naš vrt" zamijeniti "Hortikulturom". "Časopis je izlazio godišnje u četiri sveska, a tempo izlaženja pojedinih brojeva ovisio je, kako mi svojedobno reče, (v. nekrologom u Šum. listu 1989. br. 9-10), o pribavljenim novčanim sredstvima". Iz istog razloga boluje i današnja "Hortikultura". Lijek? Sponzori. Ta koliko je hortikulturnih poduzeća danas u Hrvatskoj! Vodstvo bi mogao preuzeti "Zrinjevac" koji je ionako "stanodavac Hortikulturi". Još nešto. Povećanje naklade, a time i pojeftinjenja pojedinog broja, postiglo bi se ako bi Hortikultura imala više tekstova za neposrednu primjenu, kao što su u ovom broju P. Šolića i A. Šiftara. Time bi se, bez sumnje, poboljšala i situacija, npr., u splitskim kućnim parkovima, koji su danas većinom zapušteni (Dipl. inž. Dražen Grgurić na II. programu Radio Zagreba dne 29. kolovoza 1994. godine). Oskar Piškorić ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O ŠUMAMA, VODAMA I BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTI Od 11. do 13. studenoga 1995. održana je u Zagrebu Međunarodna konferencija pod naslovom: "ŠUMSKO I VODNO BOGATSTVO I RAZNOLIKOST FLORE I FAUNE U EUROPI I HRVATSKOJ". Taj znanstveni skup bio je najavljen u "Šumarskom listu" 7-8/1995. Na skupu je zapažena značajna nazočnost šumarskih stručnjaka zatim vodoprivrednih stručnjaka i prirodoslovaca. Skup su organizirali Hrvatska paneuropska unija, Hrvatsko šumarsko društvo, PPP "Lijepa naša", Hrvatsko društvo za zaštitu voda, Hrvatsko ekološko društvo, J.P. "Hrvatske šume", JV.P. "Hrvatska vodoprivreda", Geothe Institut Zagreb i Komitet M.A.B. za Hrvatsku. Pokrovitelji su bili Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i Državna uprava za vode. Uz znanstvenike Šumarskog fakulteta, Građevinskoga fakulteta, Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na Međunarodnoj konferenciji sudjelovali su znanstvenici iz Njemačke, Slovačke i Češke. Skupu je bila nazočna i pozdravila ga gospoda Ursula Schleicher, podpredsjednica Europske unije i Europskoga odbora za zaštitu okoliša. Ovaj zanimljiv ekološki potreban i vrlo suvremen skup u odnosu na svjetska kretanja u zaštiti okoliša i zaštiti prirode, odvijao se plenarno u ovim skupinama: 1. Uloga šuma u hidrologiji prostora, 2. Gospodarenje vodama, njihova zaštita i korištenje, 3. Raznolikost flore i faune i njihova zaštita i 4. Ostali ekološki pogledi. Referati su izloženi 11. i 13. studenoga, a drugi dan 12. studenoga 1995., obavljen je obilazak u "Oluji" oslobođenoga Nacionalnog parka "Plitvička jezera". Tom prilikom je grupa znanstvenika izložila hidrološku, geološko-litološku, šumarsku i faunističku problematiku Parka poslije njegova oslobađanja. Na kraju Međunarodne konferencije izabran je odbor za zaključke u koji su ušli: doc. dr. se. Paula Durbešić, prof. dr. se. Slavko Matić, prof. dr. se. Josip Marušić, prof, dr. se. Josip Petreš, dr. se. Nikola Tvrtković, prof. dr. se. Ivan Šugar, prof. dr. se. Draško Šerman, dr. se. Srećko Božičević, prof. dr. se. Mislav Ježić i prof. dr. se. Branimir Prpić, predsjednik. Odbor za zaključke je na osnovi iznesenih referata i rasprava donijeo ove zaključke po skupinama: 1. Uloga šuma u hidrologiji prostora - Šume vrlo učinkovito reguliraju vodne odnose. Šuma zadržava vodu i postupično je ispušta u podzemlje, izvorišta i vodotoke. Procjedivanjem kroz šumsko tlo voda postaje pitka. - Uzgojni zahvati imaju odlučujuću ulogu u formiranju kako pre- borne tako i regularne strukture, koja utječe na hidrološku funkciju šuma. Horizontalna i vertikalna struktura posebno obilježena s horizontalnom projekcijom krošanja, |