DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 76     <-- 76 -->        PDF

nas Gradskom zavodu za izgradnju
grada.


2.9. Sastavni dio sadržaja su i fotografije
(u boji) na vanjskim stranicama
omotnog lista. Na prednjoj
stranici u gornjoj polovici efektna je
fotografija zagrebačke katedrale snimljene
u sjeni krošanja stabala u
nadbiskupskom parku ili parku Ribnjak.
Druga polovica stranice predočuje
zgradu Hrvatskog narodnog kazališta
s dijelom cvjetnog partera. Na
zadnjoj stranici fotografija je pod naslovom
"Uspomena na posjet Arboretumu
Trsteno - 1983", spomenik
iz 1925. godine podignut prigodom
proslave 1000 - godišnjeg hrvatskog
kraljevstva, odnosno krunidbe kralja
Tomislava.
3. "Hortikultura" je već drugu godinu
izašla ustvari kao godišnjak, što
ukazuje na poteškoće koje otežavaju
njezino izlaženje. "Hortikultura"
je zapravo izdanak iz panja časopisa
"Naš vrt", koji je počeo izlaziti
1934. godine, a šezdesetih godina je
spala na životarenje s tendencijom
prestanka. Tada je inž. Petar Matković
proveo "pomladnu sječu" (resurekciju)
i uspio "Naš vrt" zamijeniti
"Hortikulturom". "Časopis je izlazio
godišnje u četiri sveska, a tempo
izlaženja pojedinih brojeva ovisio je,
kako mi svojedobno reče, (v. nekrologom
u Šum. listu 1989. br. 9-10),
o pribavljenim novčanim sredstvima".
Iz istog razloga boluje i današnja
"Hortikultura". Lijek? Sponzori.
Ta koliko je hortikulturnih poduzeća
danas u Hrvatskoj! Vodstvo bi
mogao preuzeti "Zrinjevac" koji je
ionako "stanodavac Hortikulturi".


Još nešto. Povećanje naklade, a
time i pojeftinjenja pojedinog broja,
postiglo bi se ako bi Hortikultura
imala više tekstova za neposrednu
primjenu, kao što su u ovom broju


P. Šolića i A. Šiftara. Time bi se, bez
sumnje, poboljšala i situacija, npr.,
u splitskim kućnim parkovima, koji
su danas većinom zapušteni (Dipl.
inž. Dražen Grgurić na II. programu
Radio Zagreba dne 29. kolovoza
1994. godine).
Oskar Piškorić


ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI


MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O ŠUMAMA, VODAMA I


BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTI


Od 11. do 13. studenoga 1995.
održana je u Zagrebu Međunarodna
konferencija pod naslovom: "ŠUMSKO
I VODNO BOGATSTVO I
RAZNOLIKOST FLORE I FAUNE
U EUROPI I HRVATSKOJ".
Taj znanstveni skup bio je najavljen
u "Šumarskom listu" 7-8/1995.
Na skupu je zapažena značajna nazočnost
šumarskih stručnjaka zatim
vodoprivrednih stručnjaka i prirodoslovaca.
Skup su organizirali Hrvatska
paneuropska unija, Hrvatsko
šumarsko društvo, PPP "Lijepa naša",
Hrvatsko društvo za zaštitu voda,
Hrvatsko ekološko društvo, J.P.
"Hrvatske šume", JV.P. "Hrvatska
vodoprivreda", Geothe Institut Zagreb
i Komitet M.A.B. za Hrvatsku.
Pokrovitelji su bili Ministarstvo
poljoprivrede i šumarstva i Državna
uprava za vode.


Uz znanstvenike Šumarskog fakulteta,
Građevinskoga fakulteta,
Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu na
Međunarodnoj konferenciji sudjelovali
su znanstvenici iz Njemačke,
Slovačke i Češke. Skupu je bila


nazočna i pozdravila ga gospoda
Ursula Schleicher, podpredsjednica
Europske unije i Europskoga odbora
za zaštitu okoliša.


Ovaj zanimljiv ekološki potreban
i vrlo suvremen skup u odnosu
na svjetska kretanja u zaštiti okoliša
i zaštiti prirode, odvijao se plenarno
u ovim skupinama:


1. Uloga šuma u hidrologiji
prostora,
2. Gospodarenje vodama, njihova
zaštita i korištenje,
3. Raznolikost flore i faune i
njihova zaštita i
4. Ostali ekološki pogledi.
Referati su izloženi 11. i 13.
studenoga, a drugi dan 12. studenoga
1995., obavljen je obilazak u
"Oluji" oslobođenoga Nacionalnog
parka "Plitvička jezera". Tom prilikom
je grupa znanstvenika izložila
hidrološku, geološko-litološku,
šumarsku i faunističku problematiku
Parka poslije njegova oslobađanja.
Na kraju Međunarodne konferencije
izabran je odbor za zaključke


u koji su ušli: doc. dr. se. Paula
Durbešić, prof. dr. se. Slavko Matić,
prof. dr. se. Josip Marušić, prof,
dr. se. Josip Petreš, dr. se. Nikola
Tvrtković, prof. dr. se. Ivan Šugar,
prof. dr. se. Draško Šerman, dr. se.
Srećko Božičević, prof. dr. se. Mislav
Ježić i prof. dr. se. Branimir
Prpić, predsjednik.


Odbor za zaključke je na osnovi
iznesenih referata i rasprava donijeo
ove zaključke po skupinama:


1. Uloga šuma u hidrologiji
prostora
- Šume vrlo učinkovito reguliraju
vodne odnose. Šuma zadržava
vodu i postupično je ispušta u podzemlje,
izvorišta i vodotoke. Procjedivanjem
kroz šumsko tlo voda
postaje pitka.
- Uzgojni zahvati imaju odlučujuću
ulogu u formiranju kako pre-
borne tako i regularne strukture,
koja utječe na hidrološku funkciju
šuma. Horizontalna i vertikalna
struktura posebno obilježena s horizontalnom
projekcijom krošanja,