DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 75     <-- 75 -->        PDF

Šiftar, Aleksandar: "In vitro"
razmnožavanje u rasadničarstvu.


U SPOMENU dvije su biografije:
Prof. dr. Elze POLAK (1910 1995)
Mihaela Kurtele i Marije ŽIVKOVIĆ
(1952 - 1995.) Božidara
Merlina.


2.1. Kako, ispravno klasificiran
kao izvorni znanstveni, članak "Južnohrvatske
dalmatinske odrine 16.
do 19. stoljeća" Akademika Cvite
Fiskovića ne bi ostao, uglavnom,
mrtvo slovo na papiru trebalo
bi ga unijeti u turističke vodiče, ne
samo na hrvatskom nego i na stranim
jezicima, jer će time biti omogućeno
turistima bolje upoznavanje
objekata na svom turističkom putu,
a bez sumnje mnoge će i potaknuti
da opisane objekte i sami potraže.
Nakon prikaza "Dendrološka i
šumsko-uzgojna važnost starih parkova
u Samoboru" (Šumarski list
1994.) J. K a r a v 1 a objelodanio je
i rezultate svojih istraživanja perivoja
oko kliničke psihijatrijske bolnice
u Vrapcu. Park oko vrapčanske bolnice
datira s kraja XIX. stoljeća, jer
je bolnica dovršena ujesen 1879. godine
(nepune dvije godine gradnje).
Na toj površini prije gradnje bolnice
dio je bio pašnjak a dio baruština
i po topolama koje su tamo rasle,
zvana je Topolnica. Danas se u parku
nalazi 26 vrsta golosjemenjača i
87 vrsta dvosupnica i autor ih je naveo
po sistematskom redu. Za svaku
vrstu označeno je porijeklo, vitalnost
te prikladnost za sakupljanje
sjemena ili za proizvodnju reznica.
U parku se nalazi, npr., i Pančićeva
omorika, slabo vitalna ali prikladna
za sakupljanje sjemena, a to isto vrijedi
i za brijestove (nizinski i vez),
itd. Autor je dodao i niz preporuka
za poslove koje bi trebalo u tom parku
obavljati na uzdržavanju i na obnavljanju.


2.2. Autorice Ž. Hrs i M.
I d ž o j t i ć "Jurjevsko groblje" (trebalo
je dodati "u Zagrebu") obradile
su povijesnu analizu: stilsku, arhitektonsku
i kompozicijsku analizu
- analizu dendroflore i analizu postojećeg
stanja i definiciju načina obnove
perivoja". U tom perivoju nalazi
se 18 vrsta golosjemenjača i 42
vrste dvosupnica.


2.3. "Zagreb i njegov okoliš ...je
i najistaknutiji predstavnik prirodnih
raznolikosti u cijeloj Srednjoj Hrvatskoj"
naglašava S. Bertović u
članku "Neke prirodne značajke u
Zagrebačkoj regiji". To su geološka
građa, reljef, podneblje i vegetacijski
pokrivač. Najopširnije je prikazano
podneblje, kako tekstualno tako
i s klimatskim dijagramima. Vegetacijski
pokrivač je prikazan i kartom
"Orografski pojasi, analogni bioklimati
i samoniklo rastlinstvo u
Zagrebačkoj regiji".
U Bilješkama Bertović upozorava
i na veliki propust i pogrešku
što su autori (Sugar & Trinajstić
1983.) na vegetacijskoj karti izostavili
... odavno istražen (Horvat
1938.) osebujan i prostran kitnjakov
pojas šuma u Zagrebačkoj gori i širem
okolišu. Prema toj karti medvedničke
gorske bukove šume rasprostirale
bi se neposredno do lužnjakovih
i ostalih nizinskih šuma,
što je netočno.


U Literaturi je navedeno 60 bibliografskih
jedinica.


2.4. Četrdesetu godišnjicu Nacionalnog
parka Risnjak Bertovi ć
je iskoristio da podsjeti na Prof. dr.
Ivu HORVATA (1897 - 1963.)
"istaknutog hrvatskog botaničara fitocenoga,
istraživača i osnivača nacionalnog
parka Risnjak" te na Dr.
Tomislava BRZCA (1911 - 1964.)
"jednog između zaslužnih, rijetko
spominjanih, Horvatovih glavnih suradnika
prigodom vegetacijskih kartiranja
u narodnom parku Risnjak i
ostalim goransko-primorskim krajevima."
2.5. "Usprkos raznolikim objektima
vrtne i parkovne arhitekture,
najveći i najvredniji za Čakovec i
Međimurje je objekt park Staroga
grada" utvrdili su autori Obad - Šćitaroci,
ali je "vrlo malo objekata
vrtne arhitekture koje je moguće restaurirati
ili rekonstruirati, makar i
djelomično". A da li je rekonstrukcija
uopće i potrebna? U budućnosti
će i izvorna obnova vrtno-parkovne
površine biti jednako zanmljiva kao
nama danas one iz prošlosti.


2.6. Neposrednu vrijednost za
praksu imaju članci P. Š o 1 i ć a i A.
Šiftara. P. Solić je prikazao ne
samo botaničke osobine već je važnost
dana i industrijskom cvjećarstvu,
te naputak za uzgoj, berbu i pripravu
grančica. A. Š i ft a r je isto tako
uz opći prikaz "In vitro" razmnožavanja
dao i recepturu za takav
način proizvodnje novih biljaka.
2.7. "Štete u Arboretumu Trstenom"
nastale su još početkom listopada
1991. godine granatiranjem razornim
i zapaljivim bombama "jugoslavenske"
mornarice, pa je u
članku tiskanom u 1995. godini autor
Đurasović trebao dopuniti i kako
teče obnova, osobito prirodna.
Uredništvo je trebalo takvu dopunu
zatražiti od autora bez obzira da li je
rukopis stigao 1993. godine (kada i
Šumarskom listu) ili kasnije. Neke
su rane smrtonosne, biljke su se posušile,
a neke su izlječive. U ovom
slučaju obnovile su se listače (česmina
i dr.) iz panja ili žila, a alepski
bor i čempres, sjemenom već tijekom
1992. godine. Ukoliko autor ne
pošalje prikaz "stanja Arboretuma
četiri godine iza ranjavanja", Uredništvo
bi trebalo inicirati takav izvještaj,
jer je on značajan doprinos
vrijednosti "Hortikulture".
2.8. Dr. Elza Po lak, agronomka
po struci, radni vijek provela
je kao profesorica. Najprije u
Vrtlarskoj školi u Božjakovini (1993
-1947.), a zatim na današnjem Agronomskom
fakultetu (do umirovljenja
1970.) iz predmeta Povrćarstvo
i Uzgoj ukrasnog bilja.
Marija Ž i v k o v i ć , diplomirala
je agronomiju 1975., a 1978. godine
zaposlila se u tadašnjem Zavodu
za izgradnju grada Zagreba, da