DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 74 <-- 74 --> PDF |
(Daphne mezereum), pa onaj lovorasti (Daphne laureola) te onaj purpurno crveni (Daphne cneorum) koji najavljuje svojim crvenim cvjetovima proljeće u Zumberačkom gorju i početak Kalendara flore na str. 106-107. Ima u knjizi još i drugih lijepih i zaštićenih grmova koji su vezani za žumberačko područje kao npr. božikovina (Ilex aquifolium) s malenim bijelim cvjetovima i prekrasnim crvenim plodovima koji u ovo vrijeme ukrašavaju žumberački krajolik. Livadsko cvijeće: Campanulae, Centaureae, Carlina i ostale zauzimaju posebno mjesto u knjizi. Svoju knjigu prof. Forenbacher je pripremao više godina, možda čak i više od 30 godina neumorno determinirajući, opisujući i fotografirajući bilinstvo u Samoborskom i Zumberačkom gorju. Daje tome tako svjedoče riječi prof. Forenbachera koji kaže daje vrlo rijetku, čudesnu gospinu papučicu fotografirao godine 1963. na sjevernoj strani Žumberačke gore, tj. u Gorjancima na lokalitetu koji je opisan na str. 203 knjige. Tako je prof. Forenbacher tijekom više od tridesetak godina planinario po Žumberku ali istovremeno proučavao, opisivao, fotografirao 1. Šezdeset i prvo godište hortikulture izašlo je kao četverobroj s ovim sadržajem: F i s k o v i ć akademik Cvito: Južnohrvatske dalmatinske odrine 16. do 19. stoljeća, B e r t o v i ć , Stjepan: Neke prirodne značajke u Zagrebačkoj regiji. K a r a v 1 a, Josip: Perivoj oko kliničke psihijatrijske bolnice u Vrapcu, biljno carstvo Samoborskog, Žumberačkog i drugog hrvatskog gorja i to u svako godišnje doba od proljeća do zime, uživajući u cvatu i ljepoti grmlja, drveća i prizemnog rašća. Postoje tako upoznao i fotografirao bilinstvo u različitim aspektima, došao je na pomisao da razvrsta u ovoj knjizi biljni svijet po mjesecima cvatnje. Zato i knjiga nosi naslov "Kalendar flore Žumberačke gore". Dakako da je u tom pogledu mjesec svibanj najbogatiji pa se tako u Forenbacherovoj knjizi u svibnju nalazi preko 50 fotografija u boji počevši od prelijepih orhideja (kaćuna) do medvjeđeg luka (Allium ursinum L.), Salamonovog pečata (Polygonatum multiflorum), mirisne đurđice (Convalaria majalis) do ponosnog kranjskog ljiljana (Lilium Carniolicum) i drugih. Ali ni drugi mjeseci ne zaostaju za svibnjom u bogatstvu cvijeća i cvjetova, pa čak i u prosincu je prof. Forenbacher našao i fotografirao atraktivne primjerke kao što su veprina (Ruscus hypoglossum L.) s crvenim plodovima, bodljikava papratnjača i ostale mahovine. Knjiga S. Forenbachera "Kalendar flore Žumberačke Gore" je u neku ruku inventar flore tog gorja. Taj je inventar od neprocjenjive HORTIKULTURA GODIŠTE 61 (1995) BR. 1-4 H r s , Zeljka i I d ž o j t i ć , Marilena: Jurjevsko groblje, Obad Sćitaroci, Mladen i Bojana: Čakovečko vrtno i parkovno nasleđe, J u r k o v i ć , Mato i Branka: Hibridi magnolije, S o 1 i ć , Petar: Danaja -Danae racemosa (L.) Moench. interesantan grmić za proizvodnju dekorativnih grančica i znanstvene vrijednosti. Usudio bih se reći to je "Nulto stanje" toga područja. Zašto nulto stanje? Zato, jer će vrlo brzo doći do revitalizacije Zumberka, do njegove izgradnje, a možda i urbanizacije. Za 10, 20, 30 godina i više, moći će se praviti usporedbe glede dinamike flore. Ali istodobno taj takozvani inventar biljnih vrsta također je jedno upozorenje - jedan "Memento" svima nama da bogatstvo flore na Žumberku sačuvamo, što je moguće postići, jer se pravilnom revitalizacijom može okoliš ne samo sačuvati nego i oplemeniti. Knjiga S. Forenbachera biti će od velike koristi u znanstvenom i stručnom pogledu. Dolazi u pravo vrijeme kada se svjetska i hrvatska javnost sve više brine o zaštiti okoliša i kada se poduzimaju mjere zaštite s različitim upozorenjima od kojih jedno govori o očuvanju različitosti vrsta: "PRESERVE THE DIVERSITY in the FORESTS", kako su to nedavno proklamirali šumari Cvijeta u Helsinkiju. Upravo je S. Forenbacher u svojoj knjizi dokumentacijski prikazao raznolikost i bogatstvo flore Žumberačkog gorja. Na taj način on će još više proširiti krug ljubitelja i zaštitnika prirode. Dušan Klepac B e r t o v i ć , Stjepan: Nacionalni park Risnjak - Povodom 40. godišnjice osnutka (1953 - 1993.) s prilogom "Karte biljnih zajednica Narodnog parka Risnjak" Prof. dr. Ive Horvata u merilu 1 : 25.000, Pod razno tri su priloga: S o 1 i ć , Petar: Osniva se prvi perivoj u Vrbniku, Durasović, Petar: Štete u Arboretumu Trstenom, i |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Šiftar, Aleksandar: "In vitro" razmnožavanje u rasadničarstvu. U SPOMENU dvije su biografije: Prof. dr. Elze POLAK (1910 1995) Mihaela Kurtele i Marije ŽIVKOVIĆ (1952 - 1995.) Božidara Merlina. 2.1. Kako, ispravno klasificiran kao izvorni znanstveni, članak "Južnohrvatske dalmatinske odrine 16. do 19. stoljeća" Akademika Cvite Fiskovića ne bi ostao, uglavnom, mrtvo slovo na papiru trebalo bi ga unijeti u turističke vodiče, ne samo na hrvatskom nego i na stranim jezicima, jer će time biti omogućeno turistima bolje upoznavanje objekata na svom turističkom putu, a bez sumnje mnoge će i potaknuti da opisane objekte i sami potraže. Nakon prikaza "Dendrološka i šumsko-uzgojna važnost starih parkova u Samoboru" (Šumarski list 1994.) J. K a r a v 1 a objelodanio je i rezultate svojih istraživanja perivoja oko kliničke psihijatrijske bolnice u Vrapcu. Park oko vrapčanske bolnice datira s kraja XIX. stoljeća, jer je bolnica dovršena ujesen 1879. godine (nepune dvije godine gradnje). Na toj površini prije gradnje bolnice dio je bio pašnjak a dio baruština i po topolama koje su tamo rasle, zvana je Topolnica. Danas se u parku nalazi 26 vrsta golosjemenjača i 87 vrsta dvosupnica i autor ih je naveo po sistematskom redu. Za svaku vrstu označeno je porijeklo, vitalnost te prikladnost za sakupljanje sjemena ili za proizvodnju reznica. U parku se nalazi, npr., i Pančićeva omorika, slabo vitalna ali prikladna za sakupljanje sjemena, a to isto vrijedi i za brijestove (nizinski i vez), itd. Autor je dodao i niz preporuka za poslove koje bi trebalo u tom parku obavljati na uzdržavanju i na obnavljanju. 2.2. Autorice Ž. Hrs i M. I d ž o j t i ć "Jurjevsko groblje" (trebalo je dodati "u Zagrebu") obradile su povijesnu analizu: stilsku, arhitektonsku i kompozicijsku analizu - analizu dendroflore i analizu postojećeg stanja i definiciju načina obnove perivoja". U tom perivoju nalazi se 18 vrsta golosjemenjača i 42 vrste dvosupnica. 2.3. "Zagreb i njegov okoliš ...je i najistaknutiji predstavnik prirodnih raznolikosti u cijeloj Srednjoj Hrvatskoj" naglašava S. Bertović u članku "Neke prirodne značajke u Zagrebačkoj regiji". To su geološka građa, reljef, podneblje i vegetacijski pokrivač. Najopširnije je prikazano podneblje, kako tekstualno tako i s klimatskim dijagramima. Vegetacijski pokrivač je prikazan i kartom "Orografski pojasi, analogni bioklimati i samoniklo rastlinstvo u Zagrebačkoj regiji". U Bilješkama Bertović upozorava i na veliki propust i pogrešku što su autori (Sugar & Trinajstić 1983.) na vegetacijskoj karti izostavili ... odavno istražen (Horvat 1938.) osebujan i prostran kitnjakov pojas šuma u Zagrebačkoj gori i širem okolišu. Prema toj karti medvedničke gorske bukove šume rasprostirale bi se neposredno do lužnjakovih i ostalih nizinskih šuma, što je netočno. U Literaturi je navedeno 60 bibliografskih jedinica. 2.4. Četrdesetu godišnjicu Nacionalnog parka Risnjak Bertovi ć je iskoristio da podsjeti na Prof. dr. Ivu HORVATA (1897 - 1963.) "istaknutog hrvatskog botaničara fitocenoga, istraživača i osnivača nacionalnog parka Risnjak" te na Dr. Tomislava BRZCA (1911 - 1964.) "jednog između zaslužnih, rijetko spominjanih, Horvatovih glavnih suradnika prigodom vegetacijskih kartiranja u narodnom parku Risnjak i ostalim goransko-primorskim krajevima." 2.5. "Usprkos raznolikim objektima vrtne i parkovne arhitekture, najveći i najvredniji za Čakovec i Međimurje je objekt park Staroga grada" utvrdili su autori Obad - Šćitaroci, ali je "vrlo malo objekata vrtne arhitekture koje je moguće restaurirati ili rekonstruirati, makar i djelomično". A da li je rekonstrukcija uopće i potrebna? U budućnosti će i izvorna obnova vrtno-parkovne površine biti jednako zanmljiva kao nama danas one iz prošlosti. 2.6. Neposrednu vrijednost za praksu imaju članci P. Š o 1 i ć a i A. Šiftara. P. Solić je prikazao ne samo botaničke osobine već je važnost dana i industrijskom cvjećarstvu, te naputak za uzgoj, berbu i pripravu grančica. A. Š i ft a r je isto tako uz opći prikaz "In vitro" razmnožavanja dao i recepturu za takav način proizvodnje novih biljaka. 2.7. "Štete u Arboretumu Trstenom" nastale su još početkom listopada 1991. godine granatiranjem razornim i zapaljivim bombama "jugoslavenske" mornarice, pa je u članku tiskanom u 1995. godini autor Đurasović trebao dopuniti i kako teče obnova, osobito prirodna. Uredništvo je trebalo takvu dopunu zatražiti od autora bez obzira da li je rukopis stigao 1993. godine (kada i Šumarskom listu) ili kasnije. Neke su rane smrtonosne, biljke su se posušile, a neke su izlječive. U ovom slučaju obnovile su se listače (česmina i dr.) iz panja ili žila, a alepski bor i čempres, sjemenom već tijekom 1992. godine. Ukoliko autor ne pošalje prikaz "stanja Arboretuma četiri godine iza ranjavanja", Uredništvo bi trebalo inicirati takav izvještaj, jer je on značajan doprinos vrijednosti "Hortikulture". 2.8. Dr. Elza Po lak, agronomka po struci, radni vijek provela je kao profesorica. Najprije u Vrtlarskoj školi u Božjakovini (1993 -1947.), a zatim na današnjem Agronomskom fakultetu (do umirovljenja 1970.) iz predmeta Povrćarstvo i Uzgoj ukrasnog bilja. Marija Ž i v k o v i ć , diplomirala je agronomiju 1975., a 1978. godine zaposlila se u tadašnjem Zavodu za izgradnju grada Zagreba, da |