DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Povratak u feudalizam Na slovenskom udruženju šumarstva ne usuđuju se ni razmišljati kako će se završiti problemi s povratom imetka. Jasno im je, da se po logici dosadašnjih denacionalizacijskih zahtjeva mogu potpuno ravnopravno za svoj dio slovenske šumske pogače pojaviti još i Windischgratzi na postojnskom području (cea 10.000 ha) i Auerspergi za kočevske šume, zatim Schonburgi za snježničke šume (oko 20.000 ha). Je li dosadašnji tijek čudnih i neopravdanih povrata šumskog posjeda strancima možda tek početak "rušenja domina"? Možda, ako ih prije ne zaustavi barem moratorij na povrat imovine, ako već ne odgovarajuća dopuna zakona o denacionalizaciji, kao što bi bila potrebna provjera svih dosadašnjih denacionalizacijskih postupa- KNJIGE I ČASOPISI ka i vraćanje imovine mimo zakonodavstva, koje je očito postalo samodovoljno i ruglo svakoj logici pravnog uređenja, zato naime, jer Slovenija mirno vraća imetak bivšim veleposjednicima, bez obzira na zakonska ograničenja kraljevine Jugoslavije, kojima je završeno feudalno razdoblje. Vraćamo li se dakle bez ikakve primisli u feudalizam, odnosno uvađamo li neofeudalizam na štetu narodnog gospodarstva? Po zakonu o denacionalizaciji država će radi vlastite gluposti vraćati imovinu, na koju oni, koji na nju polažu pravo, uopće nemaju pravo. Zato jer se nije pobrinula ni da provjeri da li su nekretnine (i šume) bile opterećene hipotekama i da li su ti zahtjevi opravdani obzirom na mirovne pogodbe, u kojima je bilo određeno kome i kako se plaća odšteta za izgubljeni imetak. Međunarodni ugovori i drugi sporazumi koje je potpisala tadašnja Jugoslavija s Italijom, Austrijom i Mađarskom su ta pitanja vrlo precizno odredili. Kada bi htjeli mogli bi provjeriti, te onima koji postavljaju denacionalizacijske zahtjeve također dokazati daje "njihov" imetak već i bez nacionalizacije izgubljen radi hipoteke. Hipoteke naime, na šume za razvoj trgovačke, obrtničke i industrijske djelatnosti su čistu (netto) vrijednost imetka već "progutale". U suprotnosti je s ustavom koji kaže da je Slovenija pravna i time također i pravedna država da sada takvu "opterećenu" imovinu vraćamo ljudima koji na to nemaju pravo ni pravno ni moralno. Marjeta Soštarič "DELO" 12. XII 1995. Sa slovenskog preveo Ž. Stahan SERGEJ FORENBACHER: ZUMBERAK, Kalendar flore Žumberačke gore, Croatia Nostra, Školska knjiga d.d. Zagreb 1995, 652 str. i 350 fotografija Knjiga je predstavljena 14. prosinca 1995. u "Školskoj knjizi" u Zagrebu, gdje je Dušan Klepac o njoj rekao: U Forenbacherovoj knjizi "Kalendar flore Žumberačke gore" čitatelj će upoznati bogatstvo flore počevši od hrvatskih endema, rijetkih biljaka pa sve do svakodnevnih. Od endema tu je primjerice Hrvatska perunika (Iris croatica I. i M. Horvat), koju je snimio prof. Forenbacher na vrhu Oštrca. Drugi endem je Hrvatski karanfil (Dianthus Croaticus Borb.) za koga Forenbacher kaže daje najljepši karanfil Žumberačke gore o čemu se svatko može osvjedočiti kad pogleda Forenbacherovu fotografiju na str. 325 njegove knjige. Pažnju prirodoslovaca i svih drugih zaokupit će opisi i kolor fotografije vrlo vrijednih, prelijepih ali vrlo rijetkih biljaka. Takva rijetka biljka je žuti pjenišnik ili rumeni sleč (Rhododendron luteum) kogaje prof. Forenbacher snimio u Zumberku između sela Velike Brusnice i Gaberja, a pokazao ga na str. 66 svoje knjige. Također vrlo rijetka ali prekrasna je biljka velelisni božur (Paeonia corralina Retz), koju je autor uspio fotografirati ispod vrha Japetića i prikazati je na str. 223. Zatim slijedi cijeli niz kaćuna: vrlo rijetka gospina papučica (Cypripedium calceolus L.) te trozubi kaćun (Orhis tridentata), grimizni kaćun (Orhis purpurea Huds), kacigasti kaćun (Orhis militaris), bazgni kaćun (Dactylorhiz. a Samhucina) i drugi. S obzirom da šume pokrivaju 2/3 površine Žumberačkog gorja u knjizi je posvećeno dosta prostora šumama ali i livadama. Prof. Forenbacher nije tako zanemario ni šumske vrste drveća i grmlja pa se ističu prekrasne slike šuma i pojedinih vrsta drveća kao što je obična bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petrea), hrast medunac (Quercus pubescens), cer (Quercus cerris), pitomi kesten (Castanea sativa), obični grab (Carpinus betulus), crni grab (Ostrya carpinifolia) itd. Među grmljem posebno je mjesto u svojoj knjizi S. Forenbacher dao Gjurašinovom odnosno Blagajevom likovcu sa dvije lijepe fotografije na str. 187 i 188, koje je snimio na Palačniku i Oštrcu i dao čitateljima na znanje o ljepoti i rijetkosti ovog našeg grma koji je Zakonom zaštićen. Naravno Forenbacherovoj kameri nisu izbjegli ni ostali likovci kao što su onaj obični |