DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 72 <-- 72 --> PDF |
AKTUALNO VRAĆANJE ŠUMSKOG POSJEDA STRANCIMA JE MOŽDA TEK POČETAK RUŠENJA DOMINA Stranim vlasnicima vraćamo tisuće hektara, makar su neki već dobili odštetu - Ostali bismo bez. cea 11.000 hektara šuma -Povrat bez ustanovljenja vrijednosti - S lakoćom do državljanstva Povrat šu na nekadašnjim veleposjednicima, potomcima grofova Attems, Thurn, Born, Margheri, i drugima, strancima koji su s nevjerojatnom lakoćom radi denacionalizacijskih interesa postali slovenski državljani, otkriva svu anarhičnost događanja u slovenskom prostoru. Od politike gospodarenja šumama, do visoke politike onih, koji se pogađaju o našem stupanju u zajednicu europskih država. Iako stranci znaju izuzetno dobro iskoristiti slovensko neznanje, nepoznavanje i prije svega neprimjenjivanje (neupoštevanje ?) vlastitih zakona, uopće se ne treba čuditi podacima o tisućama hektara vraćenih šuma stranoj gospodi, koja je uza sve to te iste šume odštetom već dobila plaćene. Većina zahtjeva za vraćanje šuma, koja su primila šumarska poduzeća, odnose se na granična područja Slovenije. Kao stoje sporno i samo vraćanje tih šuma stranim vlasnicima i njihovim potomcima, sporno je i vraćanje bez ustanovljavanja vrijednosti posjeda, koji je predmet vraćanja. Attemsima više od 4.550 ha Na mariborskom, celjskom, brežičkom i slovensko-bistričkom području već je vraćeno - ili će se vratiti obitelji Attems više od 4.500 hek tara šume. Samo na području šumskog gospodarstva Maribor bilo je spomenutom veleposjedniku vraćeno već 2.181,8 ha šuma, a u postupku je još 722 hektara. Na celjskom i brežičkom području čekaju Attemsi još na povrat 1974 ha šuma. Po podacima šumskog gospodarstva Maribor, već su riješeni pozitivno zahtjevi za ukupno 5.074 ha (na području tog ŠG). Neki stranci, koji su podnijeli zahtjeve, nemaju stalno prebivalište u Sloveniji, već su uspjeli dobiti slovensko državljanstvo, ali kako i na koji način, šumarima nije jasno. Među njima je i čovjek, koji je poslije rata morao pobjeći i koji unatoč slovenskom prezimenu nije imao slovensko državljanstvo. Većina novopečenih vlasnika šuma na području mariborskog SG je austrijskih državljana, među kojima su dokazano i takvi, koji su dobili plaćenu odštetu od austrijske vlade. Na Gorenjskom je obitelji Born vraćeno 3.500 ha šuma, ali taj slučaj još nije sasvim čist, jer je zbog pritužbe općine Tržić proces vraćanja zaustavljen. Na području bledskog ŠG manjim stranim posjednicima vraćeno je ukupno 230 hektara šuma. Na području ŠG Novo Mesto "ponose" se vraćanjem posjeda njemačkoj gospodi Margheria - ova obitelj je poznata po zahtjevu za povrat grada Otočec i misi na njemačkom jeziku, koju je služio ljubljanski nadbiskup Alojzij Sušter prilikom svečanosti vjenčanja u gradskoj kapelici. Postupak vraćanja još teče, kod čega državljanstvo ne predstavlja problem, jer ga je gospodin koji je uložio zahtjev, već uspio dobiti u jednoj od gorenjskih općina. Grof Thurn traži 6882 hektara šuma Na području Murske Sobote mađarskoj je grofici Zichy (prije rata je živjela u Beltincima), odnosno njenim nećacima, koji nikada nisu živjeli u Sloveniji i nikada nisu bili slovenski državljani (žive u Švicarskoj, Austriji i Njemačkoj), ali su to radi denacionalizacijskog postupka postali, vraćeno 1.110 hektara šume. K tome treba dodati još 400 hektara vraćenih šuma manjim posjednicima iz Austrije. Među najveće i najupadljivije denacionalizacijske zahtjeve uvjerljivo spada 6.882, hektara šuma na području ŠG Slovenjgradec, koje traži grof Thurn. I on je naime uspio već dobiti slovensko državljanstvo (gdje i kako?). Drugi "jaki" zahtjev za povrat šuma (1274 ha) uložio je nekadašnji vlasnik rudnika Skubec, koji za sada još nema slovensko državljanstvo. Na celjskom području rješavaju pored već spomenutih zahtjeva obitelji Attems i denacionalizacijske zahtjeve 16 obitelji, koje sve žive u Austriji, odn. Njemačkoj. Ukupno bi im trebalo vratiti 2.038 ha šuma. Ističu se zahtjevi za 600 ha obitelji Rapoš i 200 ha obitelji Gol. Ukupno je tako Slovenija izgubila 10.731 ha šuma, pa je zapravo čudno da na graničnom području, koje pokriva ŠG Slovenjgradec ima još 16.700 ha državnih šuma. Indikativan je podatak da će Sloveniji ostati tek oko 150.000 ha državnih šuma (15%), ako se uz navedene zahtjeve pribroji i (još uvijek sporan) zahtjev rimokatoličke crkve od 23.000 ha. |