DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 72     <-- 72 -->        PDF

AKTUALNO


VRAĆANJE ŠUMSKOG POSJEDA STRANCIMA JE MOŽDA
TEK POČETAK RUŠENJA DOMINA


Stranim vlasnicima vraćamo tisuće
hektara, makar su neki već dobili
odštetu - Ostali bismo bez. cea


11.000 hektara šuma -Povrat bez
ustanovljenja vrijednosti - S lakoćom
do državljanstva
Povrat šu na nekadašnjim veleposjednicima,
potomcima grofova
Attems, Thurn, Born, Margheri,
i drugima, strancima koji
su s nevjerojatnom lakoćom radi
denacionalizacijskih interesa postali
slovenski državljani, otkriva
svu anarhičnost događanja u
slovenskom prostoru. Od politike
gospodarenja šumama, do visoke
politike onih, koji se pogađaju
o našem stupanju u zajednicu
europskih država. Iako stranci
znaju izuzetno dobro iskoristiti
slovensko neznanje, nepoznavanje
i prije svega neprimjenjivanje
(neupoštevanje ?) vlastitih
zakona, uopće se ne treba čuditi
podacima o tisućama hektara
vraćenih šuma stranoj gospodi,
koja je uza sve to te iste šume odštetom
već dobila plaćene.


Većina zahtjeva za vraćanje šuma,
koja su primila šumarska poduzeća,
odnose se na granična područja
Slovenije. Kao stoje sporno i samo
vraćanje tih šuma stranim vlasnicima
i njihovim potomcima, sporno
je i vraćanje bez ustanovljavanja
vrijednosti posjeda, koji je predmet
vraćanja.


Attemsima više od 4.550 ha


Na mariborskom, celjskom, brežičkom
i slovensko-bistričkom području
već je vraćeno - ili će se vratiti
obitelji Attems više od 4.500 hek


tara šume. Samo na području šumskog
gospodarstva Maribor bilo je
spomenutom veleposjedniku vraćeno
već 2.181,8 ha šuma, a u postupku
je još 722 hektara. Na celjskom i
brežičkom području čekaju Attemsi
još na povrat 1974 ha šuma.


Po podacima šumskog gospodarstva
Maribor, već su riješeni pozitivno
zahtjevi za ukupno 5.074 ha
(na području tog ŠG). Neki stranci,
koji su podnijeli zahtjeve, nemaju
stalno prebivalište u Sloveniji, već
su uspjeli dobiti slovensko državljanstvo,
ali kako i na koji način, šumarima
nije jasno. Među njima je i
čovjek, koji je poslije rata morao pobjeći
i koji unatoč slovenskom prezimenu
nije imao slovensko državljanstvo.
Većina novopečenih vlasnika
šuma na području mariborskog
SG je austrijskih državljana, među
kojima su dokazano i takvi, koji su
dobili plaćenu odštetu od austrijske
vlade.


Na Gorenjskom je obitelji Born
vraćeno 3.500 ha šuma, ali taj slučaj
još nije sasvim čist, jer je zbog
pritužbe općine Tržić proces vraćanja
zaustavljen.


Na području bledskog ŠG manjim
stranim posjednicima vraćeno
je ukupno 230 hektara šuma. Na području
ŠG Novo Mesto "ponose" se
vraćanjem posjeda njemačkoj gospodi
Margheria - ova obitelj je poznata
po zahtjevu za povrat grada
Otočec i misi na njemačkom jeziku,
koju je služio ljubljanski nadbiskup
Alojzij Sušter prilikom svečanosti
vjenčanja u gradskoj kapelici. Postupak
vraćanja još teče, kod čega
državljanstvo ne predstavlja problem,
jer ga je gospodin koji je uložio
zahtjev, već uspio dobiti u jednoj
od gorenjskih općina.


Grof Thurn traži


6882 hektara šuma


Na području Murske Sobote mađarskoj
je grofici Zichy (prije rata je
živjela u Beltincima), odnosno njenim
nećacima, koji nikada nisu živjeli
u Sloveniji i nikada nisu bili slovenski
državljani (žive u Švicarskoj,
Austriji i Njemačkoj), ali su to radi
denacionalizacijskog postupka postali,
vraćeno 1.110 hektara šume. K
tome treba dodati još 400 hektara
vraćenih šuma manjim posjednicima
iz Austrije.


Među najveće i najupadljivije denacionalizacijske
zahtjeve uvjerljivo
spada 6.882, hektara šuma na području
ŠG Slovenjgradec, koje traži
grof Thurn. I on je naime uspio već
dobiti slovensko državljanstvo (gdje
i kako?). Drugi "jaki" zahtjev za
povrat šuma (1274 ha) uložio je nekadašnji
vlasnik rudnika Skubec, koji
za sada još nema slovensko državljanstvo.


Na celjskom području rješavaju
pored već spomenutih zahtjeva obitelji
Attems i denacionalizacijske
zahtjeve 16 obitelji, koje sve žive u
Austriji, odn. Njemačkoj. Ukupno bi
im trebalo vratiti 2.038 ha šuma. Ističu
se zahtjevi za 600 ha obitelji Rapoš
i 200 ha obitelji Gol.


Ukupno je tako Slovenija izgubila
10.731 ha šuma, pa je zapravo
čudno da na graničnom području,
koje pokriva ŠG Slovenjgradec ima
još 16.700 ha državnih šuma. Indikativan
je podatak da će Sloveniji
ostati tek oko 150.000 ha državnih
šuma (15%), ako se uz navedene
zahtjeve pribroji i (još uvijek sporan)
zahtjev rimokatoličke crkve od


23.000 ha.