DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 71 <-- 71 --> PDF |
je mlade šumarske stručnjake, a istovremeno se zalaže da se obrazovanje šumara prebaci na Sveučilište u Zagrebu. U tome na kraju i uspijeva te se od školske 1898/89 nastava odvija na Šumarskoj akademiji pri Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kao profesor na Šumarskoj akademiji piše niz kapitalnih djela (udžbenika) iz područja šumarstva i lovstva. Godine 1896. izdaje prvi priručnik iz lovstva na hrvatskom jeziku " Lovstvo". Taj priručnik i danas predstavalja dragocjeni materijal iz kojeg se mogu crpsti brojna saznanja o divljači i lovu tog vremena. Malo je zemalja koje se mogu dičiti stotom obljetnicom izlaženja ovako vrijednog djela s lovačkom tematikom. Fran Žaver Kesterčanek osnivač je Hrvatskog društva za gojenje lova i ribarstva, pokreće izlaženje prvih lovačkih novina 1892. godine a trećih s tom tematikom u Europi, pod nazivom: Viestnik prvoga obćega hrvatskog društva za gojenje lova i ribarstva. Taj je časopis preteča današnjem Lovačkom vjesniku, koji izlazi neprekidno 104 godine. M. Grubešić 110. godišnjica rođenja Ive ČEOVIĆ A Davne 1886. godine 4. veljače rođen je u Gornjim Andrijevcima Ivo Čeović. Veliki broj naših kolega šumara rado se sjeća svojih studentskih dana i inženjera Čeovića koji ih je upoznao s lovstvom kroz nastavu i vježbe, odnosno teoretski i praktično. Neki od njegovih studenata i danas su vodeći lovni stručnjaci u Hrvatskoj. Osnovnu školu pohađao je u Rajevom Selu, a potom se upisuje u Vinkovcima u gimnaziju. Šumarske nauke izučava na Šumarskoj akademiji u Zagrebu i na Visokoj školi za kulturu tla u Beču. Diplomirao je 1908. godine. Iste godine zapošljava se kod Šumskog gospodarstva đurđevačke imovne općine u Bjelovaru u taksaciji, a kasnije radi kao upravitelj šumarije u Novoj Raci i Goli. U šumarskoj oprativi ostaje do 1920. godine kada je premješten u Zagreb gdje obavlja niz vrlo značajnih dužnosti u sklopu Ministarstva šuma i rudnika, Kotarske oblasti i Direkcije šuma. U samom vrhu tadašnje šumarske struke ostaje sve do umirovljenja 1950. godine. Tek nakon umirovljenja počinje njegov rad kao honorarnog nastavnika na tadašnjem Poljoprivrednošumarskom fakultetu u Zagrebu gdje predaje Lovnu privredu i Lovstvo sve do 1961. 4. veljače 1886 - 4. veljače 1996. Osim aktivnosti na radnom mjestu, vrlo je aktivan i u strukovnim udrugama. Tako u razdoblju od 1923 - 1927. obnaša dužnost blagajnika, odnosno tajnika Hrvatskog šumarskog društva. Jedan je od osnivača Saveza lovačkih društava za Hrvatsku i Slavoniju, kojemu je tajnik od 1925 - 1939. godine. Dužnost urednika Lovačko-ribarskog vjesnika obnaša u ratnim godinama od 1940 - 1944. Veliko stručno znanje stečeno tijekom studija u Zagrebu i Beču, dobro znanje njemačkog jezika, bogato radno iskustvo, a napose entuzijazam i volja za pisanjem, učinili su ing. Čeovića nesumnjivo najplodnijim piscem lovačke literature u povjesti hrvatskog lovstva. Upravo je pisana riječ ta koja najduže traje, a nesumnjivo da su brojna djela nastala iz pera ing. Čeovića i danas vrijedan materijal za pripremanje ispita iz Lovstva i osobno educiranje svakog lovca. Dosta bi stranica trebali za potpuni popis objavljenih radova ing. Čeovića no ipak ne smijemo ne istaći najvrijednija djela po sadržaju i opsegu a to su prvenstveno knjige: * Lovački kalendar 1931 (246 str.) * Lovački kalendar 1932 (233 str.) * Lovački kalendar 1931 (236 str.) * Lovstvo -1 izdanje 1937 (445 str.) * Lov u pitanjima i odgovorima -1 izdanje 1949 (242 str.) * Uzgoj fazana - 1949 (28 str.) * Uređenje lovišta - 1950 (176 str.) * Lov u pitanjima i odgovorima - II izdanje 1952 (230 str.) * Lovstvo - II izdanje 1953 (733 str.) * Fazan - 1953 (339 str.) * Lov u pitanjima i odgovorima - III izdanje 1958. Pored nabrojenih knjiga izdao je još tri brošure i objavio preko 40 stručnih članaka uglavnom u Lovačko-ribarskom vjesniku, odnosno Lovačkom vjesniku. Smrt je prekinula život i rad ing. Ive Čeovića 14. studenog 1971. godine u 85. godini života, ali djela koja su ostala iza njega ne mogu se zaobići niti danas u lovnoj teoriji i praksi, jer su još uvijek aktualna upravo radi toga što ih je napiso čovjek i stručnjak koji je sve te probleme gledao izbliza i pokušao ih isto tako približiti drugima. Danas kada se prisjećamo štovanog gospodina Čeovića povodom 110 godišnjice njegova rođenja dovoljno je pogledati kolika bi ogromna praznina bila u Hrvatskoj i u našoj lovačkoj literaturi da njega nije bilo, pa da mu zbog toga još jednom iskazujemo dužno poštovanje i zahvalu. M. Grubešić |