DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 67 <-- 67 --> PDF |
V. Vondra, Z. Blaszev: PREUSTROJSTVO U MAĐARSKOM ŠUMARSTVU POSLIJE DRUŠTVENIH PROMJENA 1990 GODINE Šumarski list br. 1—2, CXX (1996), 55—67 U nadležnosti Uprave šuma ostalo je zapošljavanje stručnjaka te određivanje premija. Dio komercijalnih poslova zadržan je u svakoj šumariji. Na taj način šumarije neposredno ostvaruju dio prihoda, koji u skladu s planom na razini Uprave šuma samostalno troše. U nekim šumarijama za lovno gospodarstvo na čitavom lovištu postavljen je samo glavni lovnik. Tada je svaki revirnik zadužen i za lovnogospodarsku djelatnost. Prema dosadašnjih iskustivma djelotvoran lovnik revirnik mora imati najmanje četiri do pet godina radnog iskustva. Nadležnosti upravitelja šumarije i njegovog zamjenika nisu razdvojene. Obojica imaju pravo i odgo vornost odlučivati i rukovoditi u skladu s pravima i odgovornostima upravitelja šumarije. Zbog poplavnog područja, u navedenoj Upravi šuma šumska željeznica je nužna gospodarska prometnica. Radi nedostatka sredstava zadnjih se godina manjkavo održava. U pogonima za preradu drva nastupilo je gospocarsko poboljšanje. Specijaliziran pogon za proizvodnju paleta u Davod-u, usprkos tome što je veliki gubitaš dosad nije likvidiran. Očekuje se skora tržišna tražnja paleta, a to znači i prodaja velike količine drva mekih listača kojim obiluje Uprava šuma. Drugi, ne manje važan razlog opstanka toga pogona, spriječavanje je socijalnog stresa na širem području Uprave šuma zbog mogućeg otpuštanja velikog broja radnika. 6. RASPRAVA I ZAKLJUČCI Zbog niza nepovoljnih biotskih i abiotskih faktora, zdravstveno stanje šuma i dalje slabi. Broj zdravih stabala smanjio se na 35% u 1994. godini. Uslijed različitih ekonomskih poteškoča oko uzgajanja šuma, djelovanja tržišnih zakona, kao posljedica privredne reforme 1989. godine je nastupio pad godišnjeg sječivog etata. Padom intenziteta iskorištavanja šuma pojavile su se složene i teško premostive poteškoće u financiranju jednostavne biološke reprodukcije šuma. Ukoliko se donesu i provedu povoljne i stimulirajuće ekonomske mjere tada bi na radovima pošumljavanja novih površina dio nezaposlenih u Mađarskoj (800.000 nezaposlenih 1992. godine) vezali svoj život i ekonomski opstanak na tim poslovima. Ta akcija ima karakter javnih radova države u tranziciji. Ona će biti moguća uz financijsku i svekoliku potporu države, koja novčani kapital za tu namjenu očekuje iz inozemnih izvora. Prenamjena poljoprivredne površine u šumsku površinu, zbog gospodarske nužde, postao je isforsirani strateški državni cilj u agraru i šumskom gospodarstvu. Financijski kapital koji treba vezati u buduće šume poljoprivrednici Mađarske nemaju. Na ovom stupnju gospodarske razvijenosti nema niti država Mađarska. Taj proces će vjerojatno biti usklađen i podržan za investicijska neprivredna ulaganja inostranog kapitala u zemlje u tranziciji. Ukoliko se taj kapital ne investira moguće su ekonomske migracije stanovništva iz nerazvijenih krajeva Mađarske u razvijena središta. - Discussion and conclusions Investiranje u pošumljavanje poljoprivrednih površina, ponajviše u svrhu sprečavanja erozije ima karakter državne infarstrukture. Iz tih razloga masovno pošumljavanje nije ekonomski već prije svega politički interes Mađarske. Sume koje su zasada u državnom vlasništvu i nadalje će činiti dio vlasništva države. Vlasničko pravo nad šumama u Mađarskoj zastupa Ministarstvo financija. Pravo vlasništva nad imanjem dioničkih društava uprava šuma zastupa Dioničko društvo za privatizaciju i upravljanje državnom imovinom pod nadležnošću Ministarstva privatizacije. Stručni, službeni nadzor obavljaju i Ministarstva poljoprivrede i Zaštite prirode. Cilj je u budućnosti ustrojiti jedno upravno tijelo koje bi upravljao državnom imovinom i povezalo gospodarske grane, koje imaju više zajedničkih interesa. To je naročito važno radi trajnog financiranja djelatnosti od šireg društvenog značaja šumsko gospodarstvo je dio tih interesa. Zajednički fondovi za financiranje radova u šumarstvu bit će i u budućnosti neophodni, ukoliko će se nastojati ostvariti radovi u šumama prema stručnim osnovama gospodarenja. Spore provedbe reorganizacije šumarstva, nedjelotvoran zakon o šumama i još uvijek neraščišćeni vlasnički odnosi, i dalje pogoršavaju opstojnost potrajnog gospodarenja šumama. Već sada stručnjaci uviđaju potrebu da se u "paketu" izrađuju i donose zakoni kojima će se objediniti agrarno gospodarstvo, šumsko gospodarstvo, lovno gospodarstvo i zaštita prirode. |