DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 64 <-- 64 --> PDF |
V. Voiidra, Z. Blds/cv: PRlil´STROJSTVC) U MAĐARSKOM ŠUMARSTVU POSLIJE DRUŠTVENIH PROMJENA 1990 GODINF. Šumarski lisl br. 1—2, CXX (1996), 55—67 mogli dobiti zaposlenje i trajno ostvarivati dio prihoda za život. Na taj način ih se želi stimulirati na ostanak i život u manje razvijenim regijama Mađarske. Ostvarenje toga cilja prerasti će u javne radove (New Deal) države u tranziciji. Financijski kapital koji treba tijekom pošumljavanja vezati u buduće šume novi poljoprivrednici Mađarske nemaju. Na ovom stupnju gospodarske razvijenosti nema ga niti država Mađarska. Taj proces će vjerojatno biti usklađen i podržan s neprivrednim ulaganjem inozemnog (iz razvijenih zemalja) kapitala u zemlje u tranziciji. Ukoliko inozemni novčani kapital ne uđe u Mađarsku moguće su ekonomske migracije stanovništva iz nerazvijenih krajeva Mađarske u razvijene centre (regije, županije) ili izvan Mađarske. U 1992. godini registriranih 800 tisuća nezaposlenih i dalje se povećava. Budući se namjerava pošumljavati vrstama drveća kojih veći dio i sada predstavlja višak; nije opravdano, s gledišta proizvodnje drva ili biomase, uskoro ili ikada očekivati ekonomsku učinkovitost toga pošumljavanja. Dugoročnu investiciju valja svrstati u državnu infrastrukturnu kapitalnu investiciju. Iz navedenog slijedi da masovno pošumljavanje nije ekonomski već ponajprije politički interes. U planu ra zvoja gospodarstva do 2000. godine predviđa se pošumiti oko 150 tisuća hektara sadašnjih poljoprivrednih površina. Promjenom društvenih odnosa nestali fondovi iz kojih su u socijalizmu financirani gospodarski manjkovi nerazvijenih regija. Na primjeru zadržavanja u manje razvijenim regijama poljoprivrednika, mogućih poljoprivrednika-šumovlasnika država Mađarska testirat će svoju sposobnost ostvarenja, iz ekonomske nužde definiranih, strateških ciljeva. 4.4. Osnovna obilježja trenutačne prakse u šumskom gospodarstvu - Basic features of current forest management practice Vlasničko pravo nad šumama u Mađarskoj kontrolira Ministarstvo financija. Pravo vlasništva nad imanjem dioničkih društava - uprava šuma kontrolira APV Rt. koja je pod nadležnošću Ministarstva privatizacije (vidjeti shemu 1). Valja naglasiti da su trenutačno mnogi procesi otvoreni, te da na osnovi raspoloživih podataka nije moguće procijeniti uspješnost preustrojstva šumskog gospodarstva u Mađarskoj. 5. PROMJENE NA RAZINI UPRAVE SUMA - DIONIČKOG DRUŠTVA - Changes at the level of forest direction - joint-stock company Na primjeru konkretne uprave šuma (Gemenci Miami Erdo es Vadgazdasdg) i njenih šumarija prikazat će se trenutačno stanje i trendovi promjena te njihov utjecaj na poslovanje uprave šuma u statusu dioničkog društva s većinskom državnom imovinom. Većina promjena odnosi se i na ostale uprave šuma u Mađarskoj. Lovno gospodarstvo i šumarstvo sjedinjeni su u siječnju 1968. godine u Upravu šuma pod imenom Gemenci Allami Erdo es Vadgazdasdg. Tako ustrojena i s tim imenom djelovala je do srpnja 1993. godine. Tadaje pretvorena u dioničko društvo pod nadležnošću AV Rt-a koji je u međuvremenu preustrojen u APV Rt-a. Dioničko društvo Gemenci Erdo es Vadgazdasdg (u daljnjem tekstu Uprava šuma) ima vlasničko pravo nad tipičnom imovinom jednako kao i prije pretvorbe. Suma kao posebna imovina u nadležnosti je Ministarstva financija (vidjeti shemu 1). Pretvorba nije neposredno utjecala na unutarnje ustrojstvo uprave šuma i šumarija, te njihov sadržaj rada. Stožer upravljanja preuzeli su zastupnici vlasnika (dioničara). Članovi Upravnog odbora po funkciji su generalni direktor Uprave te jedan član iz mjesne (lokalne državne) uprave. Upravni odbor prihvaća APV Rt. na vrijeme od pet godina. Upravitelj u Nadzornom or ganu je također vanjski član, a među ostalim članovima dva su mjesna člana koje predlažu i/ili opozivaju zaposlenici šumarije. Revizora predlaže APV Rt., a imenuje ga Upravni odbor. Operativno upravljanje Upravom šuma obavlja generalni direktor. Na shemi 2. predstavljeno je ustrojstvo i funkcioniranje upravljanja (rukovođenja) na razini Uprave šuma. U Upravi šuma privatizacija je otpočela već 1989. godine. Započela prodajom pila lančanica radnicima, slijedila je prodaja kamiona, traktora, te ostalih sredstava za rad. Pogon za preradu drva u Ersekcsanadu, radionica za popravak strojeva, a u nekim šumarijama kompletna mehanizacija, privatizirana je u formu Udruge djelomične odgovornosti (Korlatolt Felelossegu Tarsasag KFT-a). Poslije pretvorbe u Upravi šuma smanjio se broj zaposlenika za 50 %. Na iskorištavanju šuma, umjesto ranijih vlastitih radnih grupa, sada radove isključivo izvode poduzetnici. Radovi na uzgajanju šuma također se obavljaju angažiranjem poduzetnika, trenutačno poduzetnika iz poljoprivredne djelatnosti. Ti su poduzetnici oslobođeni plaćanja poreza na plaće i/ili doprinosa na godišnji prihod do visine od 8 000 DEM. Njihovim anagažiranjem Uprava šuma smanjuje uzgojne troškove prema troškovima izvođenja radova vlastitim radnicima za oko 40 %. Za očekivati je, da zbog manjka sredstava u |