DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 62 <-- 62 --> PDF |
V. Vondra. Z. Blaszev: PREUSTROJSTVO U MAĐARSKOM ŠUMARSTVU POSLIJE DRUŠTVENIH PROMJENA 1990 GODINE Šumarski lisl br. 1—2, CXX (1996), 55—67 4. GOSPODARENJE ŠUMAMA - Forest management Do sredine 80-tih godina šumarstvo je bilo medu najuspješnijim granama nacionalne privrede. Iza tog vremena slijedio je pad. Naglašeno iskorištavanje šuma i prerada drva zbog veće ukupne dobiti uz istodobno zapostavljanje financiranja biološke reprodukcije drva, jedan su od glavnih uzroka zaostajanja razvoja šumarstva. U nacionalnom dohotku Mađarske 1990. godine šumsko gospodarstvo sudjelovaloje s 2 %. U reproduktivnom sustavu šumarstva i primarne prerade drva do sredine 1980. godine postojao trend rasta, ne samo u godišnjoj produkciji drva, već je rasla proizvodnja i u drvnoj industriji. U 1985. godini bili su ujednačeni izvoz i uvoz drva na razini oko 1,303 milijuna m3. Prije reformi u Mađarskoj (1990.) s pretežitim dijelom (68,5 %) šuma gospodarile su 22 uprave šuma od kojih su tri bile u neposrednoj nadležnosti Ministarstva obrane. Na oko 110 tisuća ha šuma gospodarilo je oko 240 različitih gospodarskih subjekata (zadruge, vodoprivreda i ostali). S oko 31 % šumskih površina gospodarile su državne poljoprivredne zadruge. U vremenu socijalizma u Mađarskoj, privatne šume i seoski kolektivni posjedi sudjelovali su sa 0,5 % u ukupnim površima šuma. Na temelju Zakona o privatizaciji oko 55 % šuma ostat će u državnom vlasništvu, teritorijalne samouprave (gradovi i ostala naselja) imat će 0,5 %, a 44,5 % šuma postat će privatno vlasništvo. Šumske površine u vlasništvu bivših poljoprivrednih zadruga, pretežito su raspodjeljene posjednicima šume prije provedene kolektivizacije 1956. godine. Pošumljavanje novih površina predviđeno na oko 720 000 ha promijeniti će omjer vlasništva u korist privatnika. Očekuje se 250 do 300 000 novih vlasnika šuma od kojih bi njih 75000 gospodarilo svojim šumama posredno putem Udruga s vlasničkim pravom gospodarenja. 4.1. Nove zakonske podloge za gospodarenje šumama -New laws concerning forest management Proces restruktuiranja privrede počeo je prije pada socijalizma u Mađarskoj. Zakonom o državnim poduzećima iz 1985. godine pravo vlasnika prenijeto je na Vijeće poduzetnika, s mogućnošću decentralizacije i privatizacije poduzeća. Društveni zakon iz 1988. i Zakon o pretvorbi iz 1989. omogućili su potpunu autonomnost u promjeni vlasništva. Iste godine Zakonom o inozemnom investiranju normirana su pravila priliva inozemnog kapitala u Mađarsku. U svrhu kontrole provedbe privatizacije 1990. godine osnovana je Državna agencija za kontrolu vlasništva (Allami Vagyon Ugynokseg - AVU), a u 1992. godini Dioničko društvo za privatizaciju i upravljanje državnom imovinom (Allami Vagyonkezelo Reszvenytarsasag - AV Rt.). AVU je između ostaloga imala zadaću zaštite vlasničkih prava države. Ona je bila odgovorna za izgradnju strategije privatizacije, za kontroliranje poduzeća namijenjenih privatizaciji te ocjeni i prihvaćanju prijedloga o privatizaciji i prodaji malih poduzeća. AV Rt. je odgovarao za poduzeća koja treba u potpunosti zadržati u državnom vlasništvu (100 %), ili u kojima se preporučuje zadržati većinsko državno vlasništvo, odnosno zadržati kontrolu i u poduzećima s manjinskim državnim vlasništvom nad šumama. Zbog zaštite državnog šumskog vlasništva uprave šuma su podvedene pod nadležnost AV Rt-a, u okviru samostalnog portfelja. ,Novi Zakon o šumama iz 1994. godine u mnogome potvrđuje raniji karakter uprava šuma. Šumarski se stručnjaci zauzimaju za istodobnu cjelovitu raspravu u Parlamentu o "paketu zakonskih promjena" u svrhu usklađivanja novog, dopunjenog, zakona o šumama sa zakonima o lovstvu i zaštiti prirode. Nepostojanje tradicije gospodarenja malim privatnim šumama, nastoji se premostiti objedinjavanjem velikog broja malih šumovlasnika u Udruge s vlasničkim pravom gospodarenja. Već prihvaćen Zakon o vlasništvu nad šumama nije odredio obvezatni pristup u Udruge sa vlasničkim pravom. Iz tih razloga bilo bi nužno oformiti regionalnu organizaciju, ili državnu mrežu ispostava za stručnu potporu gospodarenja privatnim šumama. U tu svrhu dosad su izdana dva stručna priručnika. 4.2. Ustrojstvo gospodarenja državnim šumama State forest management system Preustrojstvo ranijih državnih uprava šuma u dionička društva nije se pokazalo najboljim rješenjem za dugoročno gospodarenje šumama. Dominantni interes dioničkih društava je maksimizacija prihoda iz iskorištavanja šuma. Bez dodatne državne regulative to bi moglo pospješiti ranije započeto smanjenje ulaganja u biološku reprodukciju šuma. Zakon o privatizaciji, koji je stupio na snagu 1995. godine, još uvijek dopušta i omogućava preustojstvo dioničkih društava u samostalna poduzeća -ona bi trenutačno bila izvan državne kontrole nad gospodarenjem šumama. Preustrojstvo ukupnog gospodarstva na različite načine negativno utječe na djelotvorno gospodarenje šumama. Sume su također dio procesa privatizacije te su uključene u provedbu Zakona o odšteti. Proces denacionalizacije bivšim vlasnicima šuma omogućava nadoknadu štete nastale nacionalizacijom privatnog vlasništva u razdoblju razvoja socijalizma u Mađarskoj. Velik dio |