DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 61 <-- 61 --> PDF |
V. Vondra, Z. Blaszev: PREUSTROJSTVO U MAĐARSKOM ŠUMARSTVU POSLUH DRUŠTVENIH PROMJENA 1990 GODINE Šumarski list br. 1—2. CXX (1996). 55—67 ekosustava i proučavanja prirodne sukcesije, uspostavilo mrežu šumskih ´rezervata´ sa 71-om plohom na približno jednakom broju lokaliteta. U Mađarskoj se već desetljećima obavljaju mjerenja i procjene na pokusnim plohama, a od 1986. godine provodi se i procjena zdravstvenog stanja prema metodologiji propisanoj od Komisije za šumarstvo Europske zajednice. Prema procjeni zdravstvenog stanja iz 1991. godine zdrave krošnje imalo je 48 % stabala; oštećenje intenziteta 10 - 25 % ustanovljeno je na oko 32 % stabala; kod 18 % stabala osutost lišća/iglica bila je iznad 25 %; a oko dva % stabala bili su šušci. Najveći intenzitet propadanja uočen je na bagremu, hrastovima i na običnom boru. Zadnjih godina povećan je intenzitet propadanja. Broj zdravih stabala u 1993. godini smanjio se na oko 34 %, a broj sušaca povećan je na 2,4 %. Prema mišljenju mađarskih znanstvenika glavni se razlog propadanja šuma pripisuje uzastopnim sušama tijekom minulih 12 godina, a s time u vezi i izraženijim nepovoljnim djelovanjem ostalih abiotskih i mnogih biotskih čimbenika. 3.3. Lovno gospodarstvo -Hunting management Ministarstvo poljoprivrede najviši je državni organ lovnog gospodarstva. Županijski uredi za poljoprivredu su nadležni i odgovorni za sve segmente lovnog gospodarstva (lovačka društva, lovni turizam i drugo). Lovno gospodarstvo u Mađarskoj moguće je razvijati na osam milijuna ha zemljišta. Postoji 800 lovišta. Površina lovišta ne smije biti manja od 4 000 ha. Većina gospodarskih šuma na razini države obuhvaćene su zakonima i praksom lovnog gospodarenja. Slika 9. Ukupne šumske površine raspodjeijene u razrede dobrote (boniteta) staništa za lovno gospodarenje Figure 9. Total forest areas classified in habitat site classes for hunting management Udjeli boniteta staništa za lovno gospodarenje na šumskim površinama prikazani su na slici 9. Lovno gospodarenje i lov u socijalističkoj Mađarskoj bili su u velikoj mjeri podređeni zadovoljavanju potreba sudionika protokolarnih lovova. U 1992. godini za cijelu Mađarsku, za sve oblike lova, prema službenoj državnoj statistici odstrijeljeno je: jelena običnog 32 787; jelena lopatara 6 464; srna 45 512; muflona 2 408; divljih svinja 42 895; zečeva 17 8463; fazana 653 517 iz jarebica 3 495 komada. 3.4. Osposobljavanje kadrova i ustrojstvo istraživanja za potrebe mađarskog šumarstva -Staff training and research system for the purposes of Hungarian forestry Obrazovanje šumarskih stručnjaka u Mađarskoj ima dugu tradiciju. Viši stupanj obrazovanja šumarskih stručnjaka otpočeo je prije 187. godina u Banskoj Stiavnici - današnjoj Republici Slovačkoj. Akademiju rudarstva, a kasnije Akademiju rudarstva i šumarstva, naslijedio je Šumarski i drvnotehnološki fakultet u Sopron-u. Fakultet organizira dodiplomsku nastavu na dva odjela, s više smjerova. Obrazovni program traje četiri godine. Poslijediplomski studij ustrojen je pred dva desetljeća. Srednješkolsko obrazovanje za šumarske tehničare traje pet godina. Nakon četvrte godine polaže se ispit zrelosti, koji je ujedno preduvjet za kvalifikacijski ispit na fakultetima. U Mađarskoj postoje četiri šumarske srednje škole sa sjedištem u Bares, Szeged, Sopron i Matrafiired. Postoje tri stručne škole; u Szocsenypuszta, Asotthalom i Miskolc; u kojima se osposobljavaju strukovni radnici za rad na uzgajanju i iskorištavanju šuma. Ustanovljeno je da se na svim razinama šumarskog obrazovanja već duže vrijeme školuje više polaznika, tehničara i inženjera, nego što se može zaposliti u struci. Trenutačno je nezaposleno 40 % diplomiranih inženjera hortikulture, a slijede inženjeri šumarstva s 24 % nezaposlenih. Istraživanja za potrebe šumarstva obavljaju istraživači Šumarskog fakulteta u Sopron-u i Šumarskog instituta. Centar Instituta sa znanstvenim odjelima za zaštitu šuma, ekologiju, uzgoj i genetiku s oplemenjivanjem drveća je u Budimpešti. Dislocirani odjeli Šumarskog instituta nalaze se u: G6d6116-u, Matrafured-u, Sarvar-u, Sopron-u, Kecskemet-u, Kaposvar- u i Piisp6kladany-u. Smanjeno financiranja istraživanja dovelo je u težak položaj znanstveno-istraživački rad. Iz tih razloga trenutno ne rade odjeli u Kecskemet-u i Kaposvar-u. |