DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 59 <-- 59 --> PDF |
V. Vondra. Z. Blas/cv: PREUSTROJSTVO U MAĐARSKOM SIMARS IVU POSLIJE DRUŠTVENIH PROMJENA 1990 CODINE Šumarski list br. 1—2, CXX (1996), 55—67 Šume za rekreaciju Recreation forests 3% Zaštitne šume _ -, Protection forests j\ r14% lx\ ´´-´\ Gospodarske šume Economic forests 81% Slika 2. Podjela šuma prema namjeni Figure 2. Forest classification according to purpose Dominirajuće šumske zajednice prirodnih šuma su sastojine hrasta lužnjaka i hrasta kitnjaka. Sastojine bagrema zauzimaju čak 19 % šumskih površina. Zastupljenost šumskih zajednica prikazana je na slici 3. Bagrem Cer Topola Bukva Ost. listače četinjače False Bitter oak Poplar Beech Other Coniffers acacia broadleaves Slika 3. Raspodjela ukupnih površina šuma u najvažnije šumske zajednice 1991. godine Figure 3. Classification of total forest areas in major forest associations for the year 1991 Šumovitost i kvaliteta šuma između županija vrlo su različiti. Od 1981. do 1991. godine šumske površine u županijama povećane su u rasponu od 0,11 do 25 %. Istovremeno na razini države povećana je površina šuma za 6 %. Drvna zaliha je u tom razdoblju povećana za 6,6 %. Prosječna drvna zaliha šuma u Mađarskoj dosegla je 1991. godine 161,8 m3/ha. Promjene udjela površine i obujma najzastupljenijih vrsta drveća u odgovarajućim zbrojevima prikazuje slika 4. U tom razdoblju površine šuma su povećane za 110 tisuća ha, a drvna zaliha za 34 milijuna m3. Sveukupna je drvna zaliha u 1991. bila 297 milijuna m3. -* - Površina - /lrea/81 -1,52 10 ha -* Obujam-Vblume/S\ - 257 108 m3 -* - Površina - Asa/91 -1,63 106 ha w w -* Obujam -Volume/m - 291 106 m3 ^=x Ns —^V fe>^_ 1 — 1 1 *t ii s + + li Q *« Slika 4. Promjene zastupljenosti površina i obujma drva glavnih gospodarskih vrsta drveća u razdoblju od 1981. do 1991. godine Figure 4. Changes in area/wood volume ratio of major commercial tree species for the period 1981 - 1991 Iz skupa pokazatelja o šumskim resursima iste dekade na slici 5. prikazani su nizovi prosječnih godišnjih prirasta za najznačajnije vrste drveća. Od 11 mil. m3 ukupnog bruto godišnjeg prirasta, u gospodarskim šumama prirašćuje oko 9,8 mil. m3. Oko 40 % veći prirast od prosječnog u Europi obrazlaže se prirodnim pogodnostima i velikim udjelom plantaža i kultura. Prema inventuri iz 1990. godine, tečajni prirast u Mađarskoj je dosegao 6,2 mVha, dok je evropski prosjek bio 4,3 m3/ha. Slika 5. Prosječni godišnji tečajni prirast najvažnijih gospodarskih vrsta drveća u dvije uzastopne dekade Figure 5. Mean annual current increment of major commercial tree species in two successive decades |